Godišnji odmor i hrvatsko stanovništvo

Segment stanovništva koji koristi odlazak na višednevni odmor izvan mjesta stalnog boravka (osobna putovanja, isključujući poslovna, u trajanju od najmanje 5 dana) naglo je pao u 2009. godini . Iskazi ispitanika pokazuju da je realizacija korištenja odmora u 2009. godini bila na razini od oko 46%, što je pad od 5% u odnosu na godinu dana prije, ali i ispod željenih / planiranih 56% !


- realizacija godišnjih odmora u 2009. i planovi za 2010. godinu (15.03.2010.)

Osnovne karakteristike korištenja odmora izvan mjesta boravka u 2009. godini su:

najviše odlazaka bilo je iz Zagreba s okolicom, kao i općenito iz naselja s preko
100.000 stanovnika ( oko 64%)

mlađa dobna skupina od 15 do 24 godine - najviše je išla na odmor
(oko 62%) a slijede starosne skupine od 25 do 44 godina (od 53 do 57%);
među najstarijima, 65 i više godina, na odmor izvan mjesta boravka otišlo ih
je tek oko 27%

osobe koje nisu u braku također su više od prosjeka koristile odlazak na
odmor – 55%, dok su oženjeni/udate bili manje na odmoru (47%)

2.
s rastom stupnja obrazovanja značajno raste i korištenje odmora - kod osoba s
najnižim obrazovanjem tek ih je oko 21% išlo na odmor, dok oni s najvišom
naobrazbom - u oko 62% slučajeva koristilo je godišnji odmor izvan mjesta
stalnog boravka (ali to je ipak manje od prije godinu dana kada je takvih bilo 71%)

naravno, visina mjesečnih prihoda je također vrlo bitna za odlazak na godišnji
odmor - u kategoriji niskih prihoda oko 40% je putovalo na odmor (vjerojatno
vezano i uz boravak bez plaćanja smještaja kod rodbine/prijatelja), dok su kod
viših primanja / puno boljih od prosjeka - oko 80%

ili, osobe koje se svrstavaju u nižu klasu odlazak na odmor koristile su tek u 19% slučajeva, kod srednje klase je to oko 49%, dok je kod više klase oko 68% onih
koji su išli na odmoru izvan mjesta stalnog boravka.

Općenito se može reći da je višekratno korištenje odmora (dva ili više puta u toku godine – prosjek za cijelu zemlju je 15%) posebno češće zastupljeno kod građana Zagreba s okolicom (26%), kod građana iz naselja s preko 100 tisuća stanovnika (28%), ili visoko obrazovanih (24%), te onih s prosječnim mjesečnim prihodima kućanstva preko 9.000 kuna (oko 35%).

Kada se analizira planove za odlazak na odmor u tekućoj godini – 2010., izvan mjesta stalnog boravka, dobiva se podatak o padu planova / želja u odnosu na prethodnu godinu. Tj. segment onih koji planiraju / žele ići na odmor sada se kreće na razini od oko 52% (lani ih je bilo 58% !), ali na drugoj strani, čak oko 48% građana uopće ne računa s odlaskom na odmor izvan mjesta stalnog boravka !

3.

Planirani broj putovanja na odmor – minimum 5 dana (%)

Dakle, na odmor je 2009. planiralo ići oko 58% građana a realiziralo ga je oko 46%. Planovi za ovu 2010. godinu su na razini od oko 52% građana koji planiraju korištenje godišnjeg odmora (barem 5 dana) izvan mjesta stalnog boravka.

Za planirani odmor u 2010. godini nešto više od prosjeka opredijelili su se:

građani Zagreba s okolicom – 67%

- građani koji žive u gradovima s preko 100 000 stanovnika – 69%

mladi od 25 do 34 godine – 68% (suprotno - osobe s više od 65 godina samo u 33% slučajeva planiraju odlazak na odmor izvan mjesta boravka)

osobe s najvišim obrazovanjem – 67%, te zatim sa završenom srednjom školom – 62%

osobe s više od 9.000 kuna prosječnog mjesečnog prihoda kućanstva – 86%.

Podaci iz istraživanja jasno pokazuju da je kriza utjecala na odlazak na odmor u prošloj
godini ali i u tekućoj !

O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; veljača 2010.g.


Providing Knowledge, Not Just Data !

GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA.

GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji preko 11 tisuća članova).

www.gfk.hr

ADRESAR
Stručna literatura Stručni časopisi Uslužne djelatnosti Građevinska mehanizacija Strojevi Alati
SAJMOVI
Međunarodni sajmovii

anketa

Tko treba snositi odgovornost za događanja u Varšavskoj ulici ? Prikaži rezultate