Sažetak
Gospodarenje autocestama obuhvaća organizaciju održavanja i unapređivanja stanja prometnica i opreme te upravljanje prometom. Ta se djelatnost temelji na analizama i planiranju, za koje je potrebno šire i dugoročno sagledavanje potreba. Ističe se da održivi razvoj treba zadovoljiti potrebe sadašnje generacije ali ne na štetu budućih. U radu su prikazana promišljanja o gospodarenju autocestama usmjerenim ka razvitku koji jamči prosperitet HAC-a i poboljšanje usluge korisnicima.
Autorica:
Jurica Prskalo, dipl.ing.građ., Predsjednik uprave Hrvatskih autocesta d.o.o.;
dr.sc. Goran Puž, direktor Sektora za razvoj, tehničku regulativu i tehnologiju, Hrvatske autoceste d.o.o.
UDK 625.711:69.008
1 Uvod
Pojam održivi razvitak sve se češće rabi u svakodnevnom govoru, pa tako i u inženjerskim promišljanjima, no katkad se stječe dojam da oni koji se njime služe nemaju jasnu predodžbu o tome što to zapravo znači. Prema jednoj defi niciji, održivi razvitak zadovoljava potrebe sadašnjeg vremena bez ugrožavanja mogućnosti budućih naraštaja da zadovolje svoje vlastite potrebe. U biti, održivi razvitak je postupak promjene u kojem su iskorištavanje resursa, usmjeravanje ulaganja, orijentacija tehnološkog razvitka i institucijske promjene usklađeno usmjerene tako da sadašnji i budući potencijali ispune čovjekove potrebe i želje [1].
Mjere koje podupiru održivi razvitak u prostornom planiranju, projektiranju i građenju cesta precizno su propisane, prije svega Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Stoga je za Hrvatske ceste d.o.o. (HAC), društvo koje upravlja većim dijelom autocestovne mreže u Republici Hrvatskoj, bitno da se u razvojnim projektima usmjeri na poslove održivog upravljanja prometom i gospodarenja sagrađenom infrastrukturom. Pri razmatranju naših djelovanja usmjerenih na održivi razvitak treba jasno razlučiti ono što se poduzima po zakonima, pravilnicima i drugim pravno obvezujućim dokumentima od djelovanja koja proizlaze iz naše svijesti o potrebi dugoročnih razvojnih promjena.
Naime, u raznim izvješćima o mjerama koje se poduzimaju s ciljem održivog razvitka često se provlače podaci o obavljenim radovima na koje nas ionako obvezuju:
- strateški i programski dokumenti Vlade RH,
- zakonski i podzakonski propisi,
- lokacijski uvjeti za razdoblje uporabe građevine,
- prihvaćene norme ISO 9001:2000 (upravljanje kvalitetom), ISO 14001:2004 (upravljanje okolišem) i OHSAS 18001:1999.
Pri tome treba imati na umu postavljeni okvir koji je utvrđen neposrednim zadacima i postavljenim ograničenjima državnog investitora (tablica 1.).
Tablica 1. Obavezujući dokumenti u procesima upravljanja, građenja i održavanja autocesta
Aktivnost ............................................Obveze
Planiranje ....................................strateški i programski dokumenti, prostorni planovi
Projektiranje .........................................lokacijski uvjeti, opći tehnički uvjeti investitora
Građenje ...............................................projektna dokumentacija, interne procedure
Korištenje .............................................projektna dokumentacija, interni pravilnici
Održavanje ...........................................standard održavanja projektna dokumentacija
Praćenje utjecaja na okoliš........... lokacijski uvjeti, interni pravilnici
Razvidno je da se glavni zadatak koji povezuje održivi razvitak i gospodarenje autocestom odnosi na domenu korištenja, održavanja i praćenja utjecaja na okoliš. Svijest o potrebama šire spoznaje ove problematike ugrađuje se u interne dokumente. Među zadacima koji proističu iz opredijeljenosti za održivi razvitak još se ističe suradnja s lokalnim zajednicama, jer kapitalna infrastruktura predstavlja zamašnjak regionalnog razvitka, ali i prijetnju okolišu i lokalnim osobitostima. U tom smislu svi moramo razvijati kulturu dijaloga i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za budućnost.
Više o ovoj temi na >>>>
Više o ovoj temi na >>>>
Više o ovoj temi na >>>>