Na ovom bi mjestu naš slavni učitelj, pok. profesor Tonković, vjerojatno stavio nadnaslov: Pogled u budućnost. Pelješki most daleko nadilazi, u svakom pogledu, sve što su hrvatski mostograditelji dosada ostvarili. Dapače, on je i u svjetskim mjerilima golem graditeljski izazov.
Doduše, on bi, da je sada gotov, bio po rasponu glavnog otvora drugi u Europi, a u odnosu na najveći u svijetu (most Sutong u Kini) raspon bi mu bio gotovo upola manji. Međutim, po dubini na kojoj se nalazi temeljno tlo dostatne nosivosti i po izrazito nepovoljnim uvjetima temeljenja on je jedinstven u svijetu, a i po jačini potresa što se može očekivati na mjestu mosta on malo zaostaje za najugroženijima u Europi. Ovomu valja dodati i nepovoljnu tlocrtnu geometriju (krivina polumjera R = 450 m na početku mosta na kopnenoj strani), što znatno posložnjava zajamčenje sigurnosti pri potresu.
Ukupna je duljina mosta oko 2 400 m, a raspon je glavnog otvora uvjetovan za- pravo nerazumno velikim (nametnutim) plovidbenim otvorom, 450 × 55 m. Na slici 72. predočen je uzdužni raspored mosta, a na slici 73., u većemu mjerilu, ovješeni dio mosta. Kolnički je sklop protežan (kontinuiran) trapezast čelični sanduk stalne visine 4,5 m (slika 74.). Vješaljke su od usporednih užetā Ř 0,6“ od čelika visoke čvrstoće (kojih ima 48 do 108 po vješaljci, zavisno od njezina položaja u uzdužnom rasporedu), a razmještene su mahaljkasto (lepezasto) u dvjema ravninama. Usidrenja u kolničkomu sklopu razmaknuta su uzdužno po 20,0 m, a uz njih će biti ugrađeni viskozni prigušnici.
Piloni su takozvanog dijamantnog obrisa, tj. iznad razine prečke što se nalazi ispod kolničkoga sklopa imaju oblik obrnutoga slova Y, da bi se ispod prečke krakovi približavali kako bi se smanjila izmjera temeljne naglavnice u smjeru okomitu na os mosta. Donji je dio pilona, uključujući prečku, od betona, a gornji od čelika. Vješaljke se sidre na potezu uspravnoga kraka pilona. Piloni su temeljeni na otvorenim betonskim kesonima vanjskoga promjera 30,0 m i dubine 90,0 m.
Betonski su stupovi promjenjiva sandučasta presjeka (stanjuju se u oba smjera prema temeljnoj naglavnici), a temeljeni su na zabijenim čeličnim cijevnim pilotima. Temeljne naglavnice i pilona i stupova nalaze se na razini površine mora. Viskozni prigušnici predviđeni su na upornjacima, na svim stupovima i na pilonima. Na slici 75. prikazana je računalna predodžba budućeg mosta. Valja se nadati da će ponajbolji hrvatski inženjeri, predvođeni Zlatkom Šavorom, ostvariti ovaj velebni pothvat.
 Pelješki most |
 Slika 74: Poprečni presjeci mosta, gore: na mjestu usidrenja vješaljke; dolje: nad potporama |
 Slika 75: Računalna predodžba Pelješkog mosta |
Zaključni osvrt
Činjenica je da betonski mostovi što se mogu smatrati vrijednim graditeljskim postignućima, izgrađeni u Hrvatskoj prije ponovnog osamostaljenja, gotovo mogu stati na prste jedne ruke. To su četiri velika lučna mosta (dva krčka, te šibenski i paški), razuporni most preko Rječine i dva gredna mosta građena slobodnim prepuštanjem (rogotinski i jasenovački).
Istina, među njima je i velebni Krčki most, iznimni graditeljski domet i u svjetskim mjerilima, ali on nije u cijelosti djelo hrvatskih graditelja (zapravo je takav samo most preko Rječine). S druge strane, na žalost, veličina je ovih dometa bila u dobroj mjeri zasjenjena nedostatnom skrbi projektanata (pa i izvoditelja) za njihovu trajnost, što osobito vrijedi za mostove uz more, pa je znatno prije nego što je to inače slučaj valjalo pristupiti opsežnim radovima na popravcima, a nadlučni sklop Paškog mosta morao je biti nadomješten novim.
Sve do prije nešto više od petnaest godina u Hrvatskoj su se gotovo isključivo gradili betonski mostovi s rasponskim sklopovima od predgotovljenih prednapetih greda s dobetoniranom kolničkom pločom, a ako se tako ne bi mogao svladati dotični raspon, posizalo se za čeličnim rasponskim sklopom. Zato raduju iskoraci ostvareni u zadnjih petnaestak godina. Međutim, ti bi iskoraci zacijelo bili još znatniji da je bilo više strpljenja i mudrosti pri provedbi cjeline postupka što obuhvaća planiranje, projektiranje i građenje.
Naime, prečesto je za projektiranje ostajalo neopravdano premalo vremena. Osobito valja žaliti, kako je već rečeno u uvodu, što se nije našlo više vremena za projektiranje tipskih mostova, navlastito nadvožnjaka nad autocestama. Propušteno se, na žalost, ne može ispraviti, ali ostaje nada da će prigodom projektiranja tipskih željezničkih mostova, jer nam nakon dovršetka izgradnje mreže autocesta predstoji izgradnja nizinskih željezničkih pruga prema Rijeci (i dalje prema Puli, kroz Učku) i Splitu (i dalje prema Dubrovniku), projektanti imati ove nedostatke na umu, te da ih ne će ponavljati.
Sažeti opis svakog od dvadeset prikazanih mostova sadrži osnovne podatke o njemu, a pomnjivim se čitanjem može uočiti što pojedini most izdvaja i svrstava među vrijedna graditeljska postignuća. Međutim, u preglednoj tablici 2. što slijedi to će se učiniti i izričito. U njoj je naveden popis svih opisanih mostova, uz isticanje osobitosti koje su bile razlog da se neki most svrsta u vrsna graditeljska djela.
Popis mostova s njihovim osobitostima
 Tablica 2. Popis mostova s njihovim osobitostima |
Vrela
[1] Marić, Z., Puž, G.: Pedeset najvrjednijih mostova u Hrvatskoj izgrađenih u pedesetak godina djelovanja Hrvatskog društva za ceste – III. dio. Ceste i mostovi 52 (2006), 10-12, 64-79.
[2] Radić, J., Šavor, Z., Hrelja, G., Mujkanović, N., Vlašić, A., Franetović, M.: Design of Pelješac bridge. Networks, For sustainable development and high quality of life. Dubrovnik, Croatia, 23-25 May 2008, pp. 31-38.
[3] Dekanović, Đ.: Osobitosti građenja mosta preko Pazinske jame. Ceste i mostovi 40 (1994),3-4, 153-157.
[4] Rimac, V., Dekanović, Đ.: Vijadukt Bajer na autocesti Karlovac – Rijeka. Ceste i mostovi 40 (1994), 3-4, 107-114.
[5] Ilić, K.: Projekt i izvedba vijadukta „Bajer“ na autocesti Rijeka – Zagreb. Ceste i mostovi 53 (2007), 6, 26-31.
[6] Marić, Z., Ačanski, V.: Vijadukt Hreljin na autocesti Karlovac – Rijeka. Ceste i mostovi 40 (1994), 3-4, 118-126.
[7] Ilić, K.: Projekt i izvedba vijadukta „Hreljin“ na autocesti Rijeka – Zagreb. Ceste i mostovi 54 (2008), 1, 18-26.
[8] Čandrlić, V., Radić, J., Šavor, Z., Friedl, M., Škomrlj, M, Žderić, Ž.: Novi maslenički most. Ceste i mostovi 43 (1997), 3-4, 47-66.
[9] Čandrlić, V., Radić, J., Šavor, Z., Friedl, M., Žderić, Ž.: Projekt i građenje masleničkog autocestovnog mosta. Prikaz hrvatskih postignuća, XIII FIP Congress, Amsterdam, 23-28 May 1998, 3-16.
[10] Šavor, Z.: Most preko Rijeke dubrovačke. Građevinar 54 (2002) 6, 329-344.
[11] Šavor, Z., Radić, J., Prpić, V., Mujkanović, N., Puž, G., Gukov, I., Hrelja, G.: Ovješeni most preko Rijeke dubrovačke. Prikaz hrvatskih postignuća, I fi b Congress, Osaka, Japan, 13-19 October 2002, 15-20.
[12] Šavor, Z., Radić, J., Hrelja, G., Mujkanović, N.: Dubrovnik bridge – design, construction and service performance. Proceedings of the International Conference on Bridges, Dubrovnik, Croatia, May 21-24, 2006, pp. 303-316.
[13] Šavor, Z., Radić, J., Prpić, V., Puž, G., Mujkanović, N., Hrelja, G., Gukov, I.: Neki novi hrvatski mostovi. Prikaz hrvatskih postignuća, I fi b Congress, Osaka, Japan, 13-19 October 2002, 21-26.
[14] Šavor, Z., Mujkanović, N., Hrelja, G.: Viseći i ovješeni mostovi u Hrvatskoj. Zlatni sabor HDGK, Zagreb, 2003, 91-108.
[15] Marić, Z., Sesar, P., Tkalčić, D.: Mostovi Drežnik i Dobra na autocesti Karlovac – Rijeka. Prikaz hrvatskih postignuća, XIII FIP Congress, Amsterdam, 23-28 May 1998, 103-110.
[16] Žderić, Ž., Friedl, M.: Pregled velikih mostova građenih u tvrtci „Konstruktor“ u periodu 1993.-2003. Zlatni sabor HDGK, Zagreb, 2003, 241-247.
[17] Šavor, Z., Kindij, A.: Most Kamačnik na autocesti Zagreb – Rijeka. Zbornik radova znanstveno-stručnog savjetovanja „Objekti na autocestama“. Plitvička jezera, 2002. 139-145.
[18] Marohnić, M.: Construction of Zečeve drage viaduct. Proceedings of the International Conference on Bridges, Dubrovnik, Croatia, May 21-24, 2006, pp. 697-704.
[19] Šavor, Z., Mujkanović, N., Hrelja, G.: Projekt autocestovnog mosta preko Krke kod Skradina. Ceste i mostovi, 50 (2004), 3-4, 27-33.
[20] Trlaja, D., Ljutić, Ž.: Građenje autocestovnog mosta preko Krke kod Skradina. Ceste i mostovi, 50 (2004), 3-4, 34-42.
[21] Šavor, Z., Mujkanović, N., Hrelja, G.: Design and construction of Krka river arch bridge. Proceedings of the International Conference on Bridges, Dubrovnik, Croatia, May 21-24, 2006, pp. 85-96.
[22] Šavor, Z., Mujkanović, N., Hrelja, G.: Vijadukt Mirna. Zbornik radova Prvog sabora hrvatskih mostograditelja, Brijuni 2005. 53-64.
[23] Šavor, Z., Hrelja, G., Mujkanović, N.: Design and construction of Mirna viaduct. Proceedings of the International Conference on Bridges, Dubrovnik, Croatia, May 21-24, 2006, pp. 107-118.
[24] Lustig, R., Pavoković, D., Piškulić, M., Raguzin, E.: Most „Guduča“. Zbornik radova Prvog sabora hrvatskih mostograditelja, Brijuni, 30. lipnja – 2. srpnja 2005. 81-93.
[25] Trlaja, D., Ljutić, Ž.: „Most Guduča“ – prikaz građenja. Zbornik radova Prvog sabora hrvatskih mostograditelja, Brijuni, 30. lipnja – 2. srpnja 2005. 531-539.
[26] Lustig, R., Piškulić M, Pavoković, D.: Design of the bridge „Guduča“ on the motorway Zagreb – Split. Proceedings of the International Conference on Bridges, Dubrovnik, Croatia, May 21- 24, 2006, pp. 151-161.
[27] Tešović, S., Forko, J, Kovač, Lj..: Gradnja mosta „Dabar“. Građevinar 529 (2007) 1, 13-19.
[28] Lustig, R., Pavoković, D., Piškulić, M.: Vijadukti čvornih rampi na padinama – primjeri iz Hrvatske – Riječka prometna regija, Zbornik radova internacionalnoga naučno-stručnoga skupa Građevinarstvo - nauka i praksa, Žabljak, 3. - 7. marta 2008., knjiga 1, 267-274.
[29] Kovačević, Ž., Ivanušić, D., Kolund, I.: Projektiranje i građenje mosta preko rijeke Drave u trasi Zapadne obilaznice Osijeka. Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva, Opatija, 19-21. lipnja 2008.
[30] Žderić, Ž., Runjić, A., Hrelja, G.: Design and construction of Cetina arch bridge. Proceedings of the Chinese – Croatian Joint Colloquium: Long Arch Bridges, Brijuni, 10-14 July 2008, 285-292.
[31] Budić, S., Ljutić, Ž.: Cetina motorway bridge – ecologically friendly construction. Proceedings of the fi b Symposium Dubrovnik 2007: Concrete structures – stimulators of development, Dubrovnik, Croatia, May 20-23, 2007, 113-119.
[32] Marić, Z.: Natječaj za Domovinski most u Zagrebu. Prikaz hrvatskih postignuća, XIII FIP Congress, Amsterdam, 23-28 May 1998, 125-138.
[33] Balić, M., Veverka, R.: Domovinski bridge over the river Sava in Zagreb. Proceedings of the fi b Symposium: Concrete structures – the Bridge between people, Prague, October 1999, 651- 652.
[34] Radić, J., Bleiziffer, J., Žderić, Ž., Šavor, Z., Tkalčić, D.: Domovinski bridge. In: Concrete structures in Croatia, Croatian national report, the Second fi b congress, Naples, Italy, 5-8 June 2006, 104-108.