Prikazan je pregled osnovnih financijskih pokazatelja za gospodarstvo u Republici Hrvatskoj, a posebno za hrvatsko graditeljstvo. U prikazu osnovnih statističkih podataka o stanju u graditeljstvu istaknuto je da u njemu već od 2001. počinju pozitivni trendovi. O tome svjedoče podaci o iznosu vrijednosti izvršenih radova, broju zaposlenih u toj grani i produktivnosti po zaposlenom. Na kraju se predlažu mjere potrebne za rješavanje aktualnih problema u djelatnosti graditeljstva.

Lidija Anušić, Željka Pogačić UDK 69.003.2”71”

Autorice: Lidija Anušić, dipl.ing.građ.; Željka Pogačić, dipl.oec., Hrvatska gospodarska komora, Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo, Zagreb

Stanje u gospodarstvu

U 2007. godini zabilježen je nastavak pozitivnih kao i, na žalost, nekoliko negativnih trendova u hrvatskom gospodarstvu. Tijekom godine zabilježen je visok rast ukupne gospodarske aktivnosti što je rezultiralo pozitivnim tendencijama na tržištu rada. Godinu 2007. obilježili su niska infl acija, stabilnost tečaja i smanjivanje proračunskog deficita. Povećana dinamika ekonomske aktivnosti i ove 2008. godine temeljila na rastu potrošnje i na investicijama.

Konstantni problem hrvatskoga gospodarstva izražen je i u ovoj godini, a odnosi se to prije svega na visok i rastući defi cit tekućeg računa platne bilance i s tim u svezi na visoki inozemni dug. Defi cit tekućeg računa platne bilance na razini je od nešto više od osam posto BDP-a, dok je inozemni dug na razini od 87,8 % BDP-a. Visoki deficit tekućeg računa platne bilance i visoki inozemni dug generirani su visokim rastom defi cita vanjskotrgovinske robne razmjene koji proizlazi iz visokog uvoza. Takvi trendovi nisu održivi na duži rok te bi svakako trebalo promijeniti omjer između inozemnog duga i bruto domaćeg proizvoda.

Tablica 1. Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskoga gospodarstva

Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskoga gospodarstva

Bruto domaći proizvod

Izvor: HGK- Gospodarska kretanja Na osnovi obračuna tromjesečnih podataka BDP je u 2007. godini ostvario realan rast od 5,6 % što upućuje na ubrzavanje dinamike rasta u odnosu na prethodnu godinu. Ta je ostvarena stopa rasta ujedno bila najveća u posljednjih pet godina. U prvom tromjesečju 2007. godine rast je iznosio 7,0 %, a onda pada na 6,8 % odnosno na 6,2 %, da bi u zadnjem tromjesečju bio ostvaren rast od samo 3,7 %. U zadnjem tromjesečju stopa rasta osobne potrošnje, investicija u fi ksni kapital i izvoz roba i usluga bila je najniža tijekom prošle godine, a upravo su te tri kategorije potrošnje glavni pokretač rasta BDP-a.

Na ubrzavanje dinamike rasta BDP-a (5,6 %) u odnosu na prethodnu godinu (4,8 %) najviše je utjecala trgovi na na veliko i malo, slijedi industrijska proizvodnja. Ubrzavanje dinamike rasta zabilježeno je i kod hotela i restorana te kod javnih djelatnosti, dok je rast primarnih djelatnosti, građevinarstva, prijevoza i veza te fi nancijskog posredovanja i poslovanja nekretninama istodobno usporen u odnosu na 2006. godinu.

2 Osnovni financijski pokazatelji u gospodarstvu i graditeljstvu RH

Tablica 2. Financijski pokazatelji u gospodarstvu RH u razdoblju 2001.-2007.

Prema podacima HGK, a to su obrađeni podaci FINE na način da su obuhvaćena samo trgovačka društva, te je izostavljen dio obrtnika koji plaćaju porez na dobit, a koje standardno obuhvaćaju podaci FINE, u 2007. godini prikupljena su i obrađena ukupno 83.0532 godišnja fi nancijska izvještaja, što je 7,04 % više nego 2006. godine.

Ta trgovačka društva ostvarila su ukupni prihod u iznosu od 655,6 milijardi kuna ili 11,5 % više nego prethodne godine. Istodobno je dobit prije oporezivanja iznosila 43,8 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 20,5 % prema 2006. godini.

Tablica 3. Financijski pokazatelji u graditeljstvu RH u razdoblju 2001.-2007.

Za 2007. godinu je obrađeno 9.063 trgovačkih društava iz područja građevinarstva, što čini 10,8 % ukupnog broja poduzetnika koji su predali godišnji fi nancijski izvještaj.

Ukupan prihod

Ostvareni ukupni prihod u 2007. godini veći je za 11,4 % od ukupnog prihoda ostvarenog 2006. godine, što je gotovo jednako povećanje kao i 2006. u odnosu na 2005. godinu.

U realizaciji ukupnog prihoda gospodarstva RH u 2007. godini, kao i prethodnih godina, najzastupljeniji su veliki poduzetnici koji su ostvarili 48,3 % njegova iznosa.

Tablica 4. Udjeli poduzetnika u ukupnom prihodu prema njihovoj veličini

U ostvarenju ukupnog prihoda gospodarstva Hrvatske za 2007. godinu, djelatnost graditeljstva sudjeluje sa 8,8 %, dok je taj udio 2006. godine bio 9,07 %.

Ukupni prihod u djelatnosti graditeljstva iznosio je 57,9 milijardi kuna, što znači da je povećan za 8,6 % u odnosu na 2006. godinu.

Tablica 5. Udjeli prema veličini poduzetnika u ukupnom prihodu, u %

U ostvarenom ukupnom prihodu djelatnosti graditeljstva, u 2007. godini male tvrtke sudjelovale su sa 41,9 %, srednje sa 24,0 %, dok su velike ostvarile 34,1 % ukupnog prihoda djelatnosti, te slijede trend koji je već u 2006. godini prisutan u cijelom gospodarstvu RH, a to je značajno smanjenje udjela velikih poduzetnika u realizaciji ukupnog prihoda.

U 2007. godini mali poduzetnici sudjeluju u najvećem postotku 41,9 % u ostvarenom ukupnom prihodu djelatnosti graditeljstva, dok su 2006. godine mali poduzetnici ostvarili 39% ukupnog prihoda djelatnosti graditeljstva.

Broj tvrtki i zaposlenost

U proteklim godinama zabilježen je stalan rast broja tvrtki. Tako se broj aktivnih tvrtki u 2007. godini u odnosu na 2006. povećao za 7,1 %, dok je isto povećanje u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu iznosilo 6,5 %.

Male tvrtke zauzimaju sve značajnije mjesto u gospodarstvu RH, tako u cijelom promatranom razdoblju od 2004. do danas uočava se trend povećanja broja malih tvrtki, dok se broj velikih tvrtki u 2007. godini znatno smanjio (za oko 56,3 %) u odnosu na 2005. godinu.

Tablica 6. Broj tvrtki prema njihovoj veličini

Prosječan broj zaposlenih u 2007. godini također se povećao u odnosu na 2006. godinu za 6 %. Najviše zaposlenih je u malim tvrtkama 44,6 %, u velikim tvrtkama zaposleno je 35,7 %, dok je u srednjim tvrtkama samo 19,7 % ukupnog prosječnog broja zaposlenih.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Mjesečno statističko izvješće 6/2008), broj ukupno nezaposlenih u 2007. godini smanjio se za 9,4 % u odnosu na 2006. godinu.

Tablica 8. Broj građevinskih tvrtki prema broju zaposlenih

Broj je aktivnih građevinskih tvrtki od 1990. godine znatno porastao: od 819 tvrtki 1990. taj broj se popeo na 8.865 tvrtki 1995. godine. Od tada je taj broj promjenjiv, da bi posljednjih godina ponovno bio u blagom rastu. Broj aktivnih tvrtki u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu povećao se za 12,1 %.

U cijelom razdoblju od 1991. do danas uočava se opći trend povećanja broja malih tvrtki, dok se je broj velikih znatno smanjio. Međutim, broj velikih tvrtki u 2007. godini povećao se za 10,8 % u odnosu na 2006. godinu.

Aktualni trend preustrojstva građevinske djelatnosti u skladu je s europskim trendovima gdje se male i srednje tvrtke lakše prilagođavaju zahtjevima tržišta.

Graditeljstvo je prema dostupnim podacima u 2007. godini zapošljavalo približno 11,3 % ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske (prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem razdoblja).

Nadnice i neto plaće

U 2007. godini ukupan iznos nadnica i neto plaća u gospodarstvu u odnosu na 2006. godinu povećao se za 11,5 %, dok su nadnice i plaće u 2006. u odnosu na 2005. godinu po rasle za 8 %.

Tablica 9. Ukupan iznos nadnica i plaća (neto) prema veličini poduzetnika u tisućama kuna

Nadnice i neto plaće u graditeljstvu u ukupnom su iznosu također rasle u odnosu na 2006. godinu i to za 14 %. U 2007. godini nadnica i neto plaća u graditeljstvu čine približno 10 % ukupnog iznosa nadnica i plaća u gospodarstvu, kao i u 2006. godini.

U protekloj 2007. godini prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila je 4.841 kunu, što je povećanje od 5,17 % u odnosu na prosjek 2006. godine.

U djelatnosti graditeljstva prosječna je neto plaća u 2007. godini iznosila 4.263 kune, odnosno 7,49 % više nego 2006. godine. Takav odnos nije karakterističan za razdoblje prije 2007. godine, jer je rast plaća u graditeljstvu gledajući 2006. prema 2005. bio 2,66 %, a 2005. u odnosu na 2004. godinu 2,7 %, dok je 2004. godine u odnosu na 2003. iznosio 3,8 %.

Uočljivo je da su plaće isplaćene proteklih godina u gospodarstvu kao i u graditeljstvu neprekidno rasle, premda s promjenjivim intenzitetom.

U odnosu na gospodarstvo, prosječne mjesečne neto plaće u graditeljstvu stalno su niže, a u 2007. godini za 11,9 %, što je gotovo pola manje od rekordnog odstupanja od 22% u 2000. godini.

Nakon 2000. godine ipak je uočljiv trend smanjenja odstupanja isplaćenih plaća u graditeljstvu i onih u gospodarstvu, iako je to odstupanje 2007. godine 11,9 %, u 2006. godini je bilo 13,8 %, dok je 2005. godini ponovno to odstupanje bilo veće (14,7 %) nego 2004. godine (12,9 %) ili 2003. godine (11,2 %) te se može zaključiti da rast plaća u graditeljstvu, koje su ionako u promatranom razdoblju 15 % manje od prosjeka, ne prati proporcionalno rast plaća u gospodarstvu.

Vrijednost građevinskih radova za 2004., 2005., 2006. i 2007.

Tromjesečni podaci

Kako podaci za 2007. na godišnjoj razini nisu još cjeloviti, osnovne pokazatelje za 2007. i 2006. godinu moguće je usporediti na osnovi dostupnih podataka koji se temelje na tromjesečnim i mjesečnim izvještajima građevinarstva, i to podatke o izvršenim građevinskim radovima (temelje se na odrađenim satima radnika na gradilištima, a prema metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje Statističkog ureda EU). Također se mogu uspoređivati podaci o broju i vrijednosti izdanih građevnih dozvola (prema mjesečnom izvještaju o izdanim građevnim dozvolama).

Tablica 11. Vrijednost izvršenih radova – tromjesečni podaci (od 2004. do 2007.)

Kako godišnji podatak za vrijednost izvršenih radova u 2007. godini nije dostupan, usporedba tromjesečnih podataka za sva četiri tromjesečja 2007. s odgovarajućim podacima iz 2006. godine upućuje na porast vrijednosti izvršenih radova za 5,2 % u odnosu na 2006. godinu, pa se očekuje da će godišnji podatak za 2007. godinu iskazati taj trend blago povećanog rasta.

Sa 2001. godinom započinju pozitivni trendovi u građevinarstvu, što se očituje kroz neprestani rast u cijelom razdoblju do 2006. godine, i to svih triju promatranih pokazatelja: vrijednosti radova, broja zaposlenih i produktivnosti, koji su svoju najveću vrijednost dostigli upravo 2006. godine.

U strukturi vrijednosti izvršenih radova prema vrstama građevina u 2006. godini građevine prometne infrastrukture sudjelovale su sa 39,5 %, što upućuje na nešto slabiji intenzitet izgradnje cesta i autocesta jer je taj postotak 2005. godine iznosio 43,1 %; na cjevovode, komunikacijske i energetske vodove 13,8 % (2005. – 12,2 %), a preostali dio, od nešto manje od 47 %, odnosi se na visokogradnju, pri čemu na izgradnju stambenih zgrada otpada 16,3 % (2005. – 15,9 %).

Osnovni statistički podaci za graditeljstvo

Osnovne statističke pokazatelje stanja u graditeljstvu može se promatrati kroz statističke podatke koji se temelje na različitom obuhvatu izvještajnih jedinica. Godišnji podaci mogu se pratiti kroz godišnji izvještaj o građevinskim radovima koji je po broju poslovnih subjekata obuhvatniji (zastupljene tvrtke s pet i više zaposlenih) od podataka koji se temelje na mjesečnim i tromjesečnim izvještajima građevinarstva (obuhvaćene tvrtke sa 20 i više zaposlenih, a prosječno je godišnje obuhvaćeno oko 900 izvještajnih jedinica).

Ti izvještaji obuhvaćaju i vrijednost radova ostvarenu s podizvođačima dok godišnji izvještaj, s ciljem da se izbjegne dvostruko iskazivanje radova, ne uključuje vrijednost radova podizvođača.

Godišnji podaci

Tablica 12. Vrijednost izvršenih građevinskih radova u zemlji i udio u BDP-u (od 1999. do 2006.)

Prema godišnjim podacima, u 2006. godini izvršeno je građevinskih radova u iznosu od 21.430.104.000 kuna ili 2.926.470.432 eura (po prosječnom srednjem tečaju HNB). U odnosu na 2005. godinu ova vrijednost predstavlja porast od 21,6 %.

Udio graditeljstva u BDP-u od 5,9 % u 2006. godini upućuje na rast ukupne građevinske djelatnosti s obzirom na to da je taj postotak u prethodne dvije godine iznosio 5,7 i 5,6.

Broj zaposlenih u djelatnosti graditeljstva u 2006. godini bilježi rast od 9,7 % u odnosu na 2005. godinu, a produktivnost po zaposlenom porasla je za 10,8%. Produktivnost po zaposlenom u 2006. godini dosegla je približno svoju dvostruku vrijednost iz 1999. godine.

Investicije

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema namjeni investicija, u djelatnost graditeljstva nakon 1996. godine neprekidno su iznad 11 % od ukupno ostvarenih investicija. U 2003. godini ta je vrijednost iznosila rekordnih 20,94 % ukupno ostvarenih investicija, što je najveći udio ostvarenih investicija u djelatnost graditeljstva u razdoblju od 1996. do 2006. godine. U 2006. godini ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu dosegle su iznos od 62,1 milijardi kuna, što je 17,8 % više nego u 2005. godini. Ostvarene investicije u građevinarstvo iznosile su 9,7 milijarda kuna ili 15,6 % ukupno ostvarenih investicija.

Tablica 13. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu

Prema godišnjim podacima, u 2006. godini izvršeno je građevinskih radova u iznosu od 21.430.104.000 kuna ili 2.926.470.432 eura (po prosječnom srednjem tečaju HNB). U odnosu na 2005. godinu ova vrijednost predstavlja porast od 21,6 %.

Udio graditeljstva u BDP-u od 5,9 % u 2006. godini upućuje na rast ukupne građevinske djelatnosti s obzirom na to da je taj postotak u prethodne dvije godine iznosio 5,7 i 5,6.

Broj zaposlenih u djelatnosti graditeljstva u 2006. godini bilježi rast od 9,7 % u odnosu na 2005. godinu, a produktivnost po zaposlenom porasla je za 10,8%. Produktivnost po zaposlenom u 2006. godini dosegla je približno svoju dvostruku vrijednost iz 1999. godine.

Prema godišnjim podacima, u 2006. godini izvršeno je građevinskih radova u iznosu od 21.430.104.000 kuna ili 2.926.470.432 eura (po prosječnom srednjem tečaju HNB). U odnosu na 2005. godinu ova vrijednost predstavlja porast od 21,6 %.

Udio graditeljstva u BDP-u od 5,9 % u 2006. godini upućuje na rast ukupne građevinske djelatnosti s obzirom na to da je taj postotak u prethodne dvije godine iznosio 5,7 i 5,6.

Broj zaposlenih u djelatnosti graditeljstva u 2006. godini bilježi rast od 9,7 % u odnosu na 2005. godinu, a produktivnost po zaposlenom porasla je za 10,8%. Produktivnost po zaposlenom u 2006. godini dosegla je približno svoju dvostruku vrijednost iz 1999. godine.

Stambena gradnja

U 2006. godini ukupno je završen 22.121 stan ukupne površine 1.849.000 m2. Ovaj podatak obuhvaća stambenu gradnju koju obavljaju građevinska poduzeća ali i onu u režiji individualnih vlasnika.

Valja uzeti u obzir da prosječan broj izgrađenih stanova u posljednje tri godine predstavlja 83,8 % prosjeka stambene izgradnje u razdoblju 1981.-1990. godine. U 2007. godini izdano je 24.877 građevinskih dozvola prema kojima je predviđena izgradnja stanova ukupne korisne površine 2.088.495 m2.

Doneseni su zakoni koji omogućuju osnivanje i rad stambenih štedionica koje su značajan izvor domaće dugoročne namjenske štednje, za koju se godišnje osigurava proračunska premija, te su na taj način stambeni krediti postali povoljniji i šire dostupni svim građanima.

Dosad je osnovano pet stambenih štedionica.

U svrhu oživljavanja stambene izgradnje, te njenog usklađenja sa velikim aktualnim potrebama stanovništva za rješavanjem stambenih pitanja, očekuje se još aktivnije uključivanje poslovnih banaka i drugi dugoročno poticani projekti uz već doneseni projekt društveno poticane stanogradnje.

Tablica 14. Stambena gradnja u razdoblju 1992.-2006.

Tržište građevinskih usluga u inozemstvu

Orijentacija na inozemna tržišta u prethodnim desetljećima bila je glavna odrednica poslovanja hrvatskih građevinara jer su svojim iskustvom u gradnji svih vrsta građevina jamčili realizaciju i najsloženijih projekata. Tako je građevinarstvo 1990. godine na tržištima Europe, Azije i Afrike ostvarilo radova u vrijednosti 320 milijuna USD. Posljednjih godina gotovo se cijeli izvoz orijentirao na europsko, posebno njemačko tržište, gdje se većina poslova izvodi putem “detašmana” i premda se radi obično na podizvođenju, ostvaruju se pozitivni učinci u smislu primjene najsuvremenije opreme i materijala, izobrazbe
kadrova itd.

Za intenziviranje izvoza građevinskih usluga u inozemstvo potrebno je aktivnije uključivanje domaćih banaka u kreditiranje izvoza, a isto tako je potrebna i snažna diplomatska podrška države jer bi intenzivniji izvoz investicijskih usluga ujedno omogućio i izvoz hrvatskih proizvoda i opreme na nama dostupna tržišta.

Tablica 15. Izvršeni radovi i prosječan broj zaposlenih u inozemstvu (od 1998. do 2007.)

Prema podacima za 2007. godinu, ukupna vrijednost radova u inozemstvu iznosila je 1,82 milijarde kuna ili oko 326,4 milijuna USD što je približno dvostruko više u odnosu na 2006. godinu. Od toga je vrijednost izvršenih građevinskih radova u Europi iznosila oko 1,2 milijarde kuna ili oko 214,3 milijuna USD, što je 65,7 % ukupno ostvarenih radova u inozemstvu.

Rad strukovnog udruženja graditeljstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

Strukovno udruženje graditeljstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovano je sredinom 1994. godine, a u njegovu su Vijeću predstavnici vodećih hrvatskih građevinskih poduzeća.

Cilj je osnutka Udruženja usklađivati interese hrvatskih građevinara o aktualnim pitanjima koja obilježavaju njihov položaj na domaćem ali i na inozemnim tržištima ( problemi nelikvidnosti, nelojalne konkurencije, nedovoljne investicijske aktivnosti i angažmana banaka, neravnopravnog položaja pri natječajima, zapošljavanja u zemlji i inozemstvu,….) i te ciljeve predstavljati Vladi, nadležnim ministarstvima i međunarodnim subjektima, tj. svima koji mogu utjecati da se problemi u djelatnosti uspješnije rješavaju. Dosada su održane 32 sjednice s različitim temama rasprave, a vezano za aktualnu problematiku u djelatnosti, te su se na osnovi svih važnijih zaključaka poduzimale inicijative prema nadležnim tijelima.

Zaključak

Tromjesečni podaci za 2007. godinu upućuju na nešto dinamičniju graditeljsku aktivnost nego je bila 2006. godine, a vrijednost novih narudžaba sklopljenih s naručiocima radova u sva četiri tromjesečja 2007. godine iznosi 27,7 milijardi kuna, što čini povećanje od 26 % u odnosu na 2006. godinu. No u vrijednosti izvršenih radova zanimljivo je pratiti strukturu prema vrsti radova, gdje se uočava trend blagog pada udjela na ostalim građevinama (primarno cestama sa 60,8 % u 2006. na 58,5 % u 2007.) dok vrijednost izvršenih radova na zgradama ima blagi rast sa 39,2 % - 2006. godine na 58,5 % u 2007.
godini.

Tijekom 2007. godine izdana je 12.801 građevinska dozvola s ukupnom predviđenom vrijednošću radova više od 33,5 milijardi kuna, što je u odnosu na 2006. godinu 25,5 % veća vrijednost, a ujedno je najveća predviđena vrijednost radova dosad.

Očekivanje pozitivnih pokazatelja za 2007. godinu temeljeno je na daljnjoj planiranoj izgradnji cestovne infrastrukture kao i stalnom poticanju stambene izgradnje te na planiranoj izgradnji kanala Dunav-Sava i rekonstrukciji željezničke infrastrukture.

Za rješavanje aktualnih problema u djelatnosti, a u skladu s donesenim zaključcima o raspravama u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), na kojima su sudjelovali predstavnici nadležnih institucija – nadležnih ministarstava, Sindikata graditeljstva, Hrvatske udruge poslodavaca, predlažu se sljedeće mjere:

- Za realizaciju značajnijeg izvoza građevinskih usluga u inozemstvo potrebna je prilagodba cijelog hrvatskog građevinarstva u smislu prevladavanja njegove nepovezane strukture učinkovitim oblicima povezivanja. Zbog specifi čnosti izvoza građevinskih usluga i obično njegove velike vrijednosti, potrebna su određena jamstva za pokrivanje komercijalnih i političkih rizika, te bi se tu zbog složenosti problematike trebale uključiti i banke, osiguravajuća društva i druge relevantne institucije. Isto tako, potrebna je i snažna diplomatska potpora države te sustavan pristup nastupima na unaprijed utvrđenim tržištima, jer bi intenzivniji izvoz investicijskih usluga ujedno omogućio i izvoz ostalih hrvatskih proizvoda i opreme.

- Unatoč velikom broju nezaposlenih, u Hrvatskoj je očit manjak kvalifi cirane radne snage građevinskih zanimanja. Stoga je zakonskim propisima omogućen kontrolirani uvoz kvalifi cirane radne snage (isključivo defi citarnih zanimanja) iz drugih zemalja. Radi veće participacije gospodarstva, prijedlog da se HGK uključi u kreiranje godišnje kvote uvoza stranih radnika ugrađen je u Zakon o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine.

- Zbog velikih potreba stanovništva za rješavanjem stambenog pitanja, potrebno je sustavno poticati stanogradnju, te uz već utvrđeni projekt poticane stanogradnje odrediti i druge, dugoročno provedive projekte koji bi ujedno ponudili prihvatljive uvjete fi nanciranja nabave stana, posebno za mlade i za stjecanje prvoga stana.

- Dugoročno, za sređivanje stanja na domaćem tržištu rada potrebno je stvoriti objektivne pretpostavke da građevinska zanimanja postanu atraktivnija za mlade ljude (po neslužbenim procjenama, prosječna starost u struci je 40 godina). Nerealno je očekivati da će represivne mjere polučiti dugoročne pozitivne rezultate kada je poznato da plaće u graditeljstvu neprekidno zaostaju za prosjekom gospodarstva 15 %, a rad u struci ubraja u najrizičnije poslove s iznimno teškim uvjetima.

- U dugoročne mjere ubraja se briga o poticanju i školovanju mladih kadrova, gdje treba poraditi na prilagođavanju obrazovnih programa za građevinska zanimanja novim uvjetima i zahtjevima tržišta.

- Potrebno je ubrzati usklađenje zakonskih propisa i normi s onima u Europskoj uniji kako bi se u tom segmentu stvorile pretpostavke za brzi pristup europskoj integraciji. Da bi se postigla što skorija primjena dotičnog europskog zakonodavstva u Hrvatskoj, nužno je, uz djelovanje nadležnih tijela, uključiti i pomoć gospodarskih subjekata. Jasno je da će pristup i djelovanje naših građevinara na europskom tržištu zahtijevati, uz zakonske i normativne prilagodbe, i daljnje preustrojstvo i prilagodbe kako bi postizale očekivane konkurentnosti na zahtjevnom europskom tržištu.

Izvori

[1] Državni zavod za statistiku
[2] Financijska agencija - obrada HGK
[3] HGK – Gospodarska kretanja