Oko osam kilometara od Vijadukta Bajer prema Rijeci nalazi se vijadukt slična uzdužnog rasporeda (slika 8.), ali izgrađen na drukčiji način [6]. I tu je os autoceste tlocrtno zakrivljena (R = 700,0 m) i u uzdužnom je usponu prema Karlovcu (3,3%). Zbog jake tlocrtne zakrivljenosti poprečni je nagib znatno veći od uvriježenoga (6,0%). I ovdje e rasponski sklop protežan prednapeti betonski sandučasti nosač (slika 9.), ali sastavljen od predgotovljenih odsječaka duljine 2,35 m.
Odsječci su izrađeni postupkom tzv. duge linije u proizvodnom pogonu Hidroelektre na Grobničkom polju. Niz od 21 odsječka nad stupom (stupni i devet parova simetrično postavljenih) tvore tzv. stol. Stol nad prvim stupom povezuje se s nizom odsječaka položenih na skelu uz upornjak kraćim odsječkom betoniranim na mjestu, a tako se povezuju i svi sljedeći odsječci s predhodno dovršenom cjelinom.
Nakon dostatna očvrsnuća betona spojnog odsječka napinju se natege što preuzimaju momente u dotičnom polju dok se one što preuzimlju momente nad potporama napinju postupno kako napreduje polaganje odsječaka. Natege su proizvod talijanske tvrtke Rizzani de Echer. Reške među odsječcima ispunjene su epoksidnim ljepilom, a odsječci su privremeno pridržavani (do očvrsnuća ljepila) Dywidagovim šipkama. Odsječci su dopremani na mjesto ugradbe s pomoću snažnog rešetkastoga prenosila dok ga nije bura onesposobila, a zatim je rabljena autodizalica nazivne nosivosti 3,0 MN.
 Slika 8: Uzdužni raspored vijadukta Hreljin |
 Slika 9: Poprečni presjek rasponskoga sklopa vijadukta |
Stupovi su sandučasta pravokutna presjeka 5,0×3,2 m, s ležajnim blokovima na vrhovima, a upornjaci su punostjeni, potkovasta tlocrtnog oblika. Oboji su od betona MB 30. Jedan od glavnih razloga izbora ovog postupka građenja bila je brzina izvedbe – odsječci su se proizvodili dok su građeni stupovi. Međutim, izbijanje rata učinilo je to nevažnim.
Zbog složenosti izvedbe odsječaka, a još više zbog složenosti sklapanja stolova (uporaba pješčanih lonaca i snažnih hidrauličkih tijesaka na skučenu prostoru, a i nepovoljno iskustvo s rešetkastim prenosilom imalo je utjecaja na odluku) vijadukt pod drugim kolnikom autoceste izgrađen je postupnim navlačenjem, što je povjereno splitskom Konstruktor – inženjeringu. Primijenjeno je navlačenje nizbrdo, pri čemu je za navlačenje i kočenje rabljen suvremeni, prilagodljivi vlačno-tlačni sustav tvrtke Enerpac, s trnovima, vijcima i hidrauličkim tijescima [7].
Valja naglasiti da je stari vijadukt prvi most u Hrvatskoj čiji je cijeli rasponski sklop izgrađen od predgotovljenih betonskih odsječaka, a na novom je prvi put primijenjeno suvremeno postupno navlačenje. Uzdužni raspored novog vijadukta malo se razlikuje od staroga [7], dok je poprečni presjek predočen na slici 10., a izgled gotova vijadukta na slici 11.
 Slika 10: Poprečni presjek novog vijadukta |
 Slika 11: Pogled na vijadukt Hreljin |