Sažetak

U radu se daje pregled i klasifi kacija osnovnih vrsta zelenih krovova te ekološki, komunalni i fizikalni aspekti zelenih krovova. Dobrobit koju zeleni krovovi nose u direktnom je interesu korisnika, a pozitivno utječu na održavanje zgrada produljujući vijek trajanja hidroizolacije, smanjujući troškove klimatizacije i odvodnje oborinskih voda. Poboljšavaju se uvjeti života u gradovima apsorpcijom prašine i zagađenja, smanjuje se utjecaj zračne buke, povećava vlažnost zraka itd.

Autorica:

Tanja Herr dipl.ing.arh., Ravago d.o.o., Škorpikova 3B, Zagreb

UDK 624.024.15:581.09

1 Uvod

„Sve što leži pod kapom nebeskom pripada prirodi. Trebamo stoga ustrajati u nastojanju da sve krovove ozelenimo, pošumimo, tako da se iz ptičje perspektive prepoznaje samo prirodni zeleni krajolik. Gradnjom zelenih krovova, smanjujemo strah „popločavanja“ prirodnog okoliša: kuće postaju njegov nedjeljivi dio. Ljudi bi trebli koristiti krovove kako bi vratili prirodi ono što su joj bespravno oduzeli gradeći svoje domove i zgrade, a to se može postići pokrivačem od zemlje, trave i drveća.“

(Freidensreich Hundertwasser, 1928.-2000., austrijski umjetnik, arhitekt i filozof).

Gotovo da bi se cjelokupna tematika vezana na zelene krovove mogla sažeti u navedenom citatu. Sve ostale teme proizlaze iz potrebe da se narušena prirodna ravnoteža ublaži i ponovno uspostavi vraćanjem površina koje su nestale čovjekovim djelovanjem ne poštujući prirodne cikluse izmjene tvari, upotrebe sunčane topline, uništavanjem staništa biljnih i životinjskih vrsta, a time i mogućnosti njihova opstanka.

U posljednjih nekoliko desetljeća bilježi se pojačana aktivnost u promicanju, gradnji i uporabi zelenih krovova. U različitim sredinama se mjeri učinkovitošću i djelovanjem na posredne i neposredne koristi za pojedinca, širu ljudsku zajednicu, kao i za ekološku održivost mikro i makrolokacija, sve do utjecaja na globalne ekološke probleme.

Osvrtom na tržište zelenih krovova u Hrvatskoj, u Europi i svijetu, vidljivo je da se unatoč nepostojećoj potpori kroz građevinske propise, subvencije državnih ili lokalnih jedinica uprave, i kod nas bilježi porast interesa i gradnje zelenih krovova (u domeni privatne gradnje, ali i u većim urbanim zahvatima, izgradnji podzemnih garaža, turističkih kompleksa i sl.).

U projektima stanogradnje svoje mjesto pronalazi ekonomična izvedba ekoloških ili tzv. tehničkih zelenih krovova na poslovnim i stambenim kompleksima, nasuprot klasičnim neprohodnim krovovima pokrivenim šljunkom.

Njemačka, kao tradicionalni uzor u tehničkoj regulativi i napretku, prednjači i u ovom području kroz Smjernice za projektiranje i ugradnju zelenih krovova. Najnovije (treće) izdanje FLL-a (Die Forschungsgesellschaft Landschaftsentwicklung Landschaftsbau) iz 2008. donosi novine u usporedbi s prethodnim izdanjima iz 1995. i 2002.

Više o ovoj temi >>>>>

Krov