Ulaz za korisnike
Cement

Cement

Možemo reći da je cement bez imalo pretjerivanja jedan od najvažnijih građevnih materijala uopće.

Svejedno gradimo li kuće, mostove ili tunele, bez cementa danas takve projekte ne možemo ni zamisliti.

Cement je svuda oko nas.

Pridružite nam se stoga na ovom kratkom putovanju kroz svijet cementa od početaka proizvodnje sirovina do gotovog proizvoda. Najvažnije sirovine za proizvodnju cementa su vapnenac, glina i cementi lapor.

Sirovine za proizvodnju cementa dobivaju se u kamenolomima koristeći se pri tome eksplozivom ili kopajući teškim strojevima.

Nakon toga teški bageri i kamioni transportiraju sirovine do pogona za mljevenje odnosno usitnjavanje. U ovim pogonima sirovine se ugrubo usitnjavaju do veličine kao što je šljunak za gradnju cesta.

Ovaj se zdrobljeni i usitnjeni materijal transportnim trakama a ponekad i drugom pokretnom mehanizacijom prevozi u prostorije cementare, zatim se skladišti u posebnim bazenima i na kraju se homogenizira.

Sirovi usitnjeni materijal miješa se s odgovarajućim dodacima kako bismo dobili željenu vrstu cementa. Kao dodaci koriste se sirovine kao na primjer kvarcni pijesak ili željezna rudača a dodaju se pomoću posebnih uređaja za doziranje.

Ovako pripremljena smjesa usitnjava se do najfinijeg materijala takozvanog 'cementnog brašna'. Paralelno s procesom usitnjavanja i doziranja cementno se brašno suši. Nakon ovog miješanja i sušenje dobivena smjesa prolazi postupak dodatne homogenizacije u silosima cementare.

Obrada cementnog brašna nastavlja se u pećima (Lepol peć ili specijalne peći za izmjenu topline) na visokoj temperaturi (na oko 1450°C).

Peći u kojima se smjesa obrađuje funkcioniraju na različitim principima a razlika među njima najvidljivija je u postupku pripreme i početnom zagrijavanju sirovina za peć. U pećima zahvaljujući kemijskim promjenama, takozvanoj sinterizaciji, nastaje novi proizvod: klinker cement.

Fino usitnjavanje;

Nakon pečenja cementni materijal se hladi i odlaže u cementnim silosima dok se ne dostigne određena količina. Nakon toga cementni materijal dospijeva u prostor tj. 'mlin' za valjanje odnosno usitnjavanje cementa.

U ovom mlinu cementnom materijalu dodaje se gips i anhidrid - a po potrebi odnosno u zavisnosti od toga kakav cement želimo - dodaju se i drugi dodaci.

Po izlasku iz mlina cementni materijal je jako fino usitnjen i obogaćen određenim dodacima. On se tada s obzirom na različite vrste i klase čvrstoće skladišti u odvojenim silosima a odavde se u pravilu dalje transportira preko različitih terminala cestovnim i željezničkim putovima ili se tovari i transportira brodovima.

Samo jedan mali dio cementa pakira se roto strojevima, slaže na palete i prodaje izravno pojedinim potrošačima u vrećama od 25 kg.

Kvaliteta na prvom mjestu. Kvaliteta cementa je razlog zašto se cijeli proizvodni proces treba permanentno nadgledati i zašto se njime treba oprezno upravljati.

Svi podaci iz proizvodnog procesa odnosno podaci koji se prikupljaju iz cementa dok prolazi kroz proces proizvodnje trebaju se obrađivati s laboratorijskim podacima.

A izrazito je važno da je cijeli proizvodni proces nadgledan od strane visoko obrazovanih i stručnih osoba uz pomoć najsuvremenijih tehničkih dostignuća.

Ništa manje važna nije niti potreba očuvanja okoliša, zapravo svako bi poduzeća za proizvodnju cementa trebalo snažno poticati ekološki prihvatljivu proizvodnju i nadzirati je sa svih mogućih aspekata.

Vrlo je važno rekultivirati i sanirati kamenolome kad se više jednog dana ne budu koristili za proizvodnju sirovina, važno je omogućiti lokalnom stanovništvu normalnu kvalitetnu življenja odnosno na minimum smanjiti vibracije i buku koja dolazi iz proizvodnih pogona, važno je na vrijeme poduzeti učinkovite mjere i korake s ciljem što većeg smanjenja štetnih emisija, na primjer ugradnjom kvalitetnih filtara protiv prašine.

Stalnim mjerenjem štetnih emisija i poduzeća i nadležna državna tijela imat će potpunu kontrolu nad cijelom proizvodnjom. Važno je i u proizvodnom procesu u svakom trenutku nastojati što je moguće više smanjiti iskorištavanje prirodnih resursa odnosno koristiti se sekundarnim izvorima.

Vrste cementa

S obzirom na tehnička svojstva kao i na zahtjeve koji se odnose na krajnju namjenu razlikujemo sljedeće vrste cementa:
a) Cement opće namjene,
b) Cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća,
c) Cement opće namjene niske toplinske hidratacije,
d) Posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) Bijeli cement,
f) Sulfatno otporni cement
g) Aluminatni cement

No cement bismo mogli podijeliti i s obzirom na neke generalne norme, prije svega mislimo ovdje na udio dodatnih sastojaka u ukupnom sastavu svake pojedine vrste cementa, pa tako razlikujemo:
1. Portland cement: osim klinkera portland cementa ova vrsta može sadržavati najviše do 5 posto dodatnih sastojaka kao što su granulirana troska, leteći pepeo, vapnenac ili smjesu ovih dodataka.
 2. Kompozitni portland cement: smije sadržavati između 6 i 35 posto drugih sastojaka. S obzirom na određeni dodatak u svom sastavu koji je najviše zastupljen moguće je u ovoj grupi razlikovati još i dodatne podgrupe.

Dodatni sastojci koji se koriste su:

- Granulirana troska
- Silikatni/vapnencem bogat letećim pepelom
- Mikroslika (6 – 10%)
- Vapnenac
- Smjesa ovih sastojaka s posebnom oznakom najprisutnijeg sastojaka

3. Metalurški cement može sadržavati od 36 do 80 posto granulirane troske. Foto: myscience.ch