Ulaz za korisnike

2. Tekst - očitovanje HDKA na Zakone MGIPU

|
2. Tekst - očitovanje HDKA na Zakone MGIPU
 
2. Tekst - očitovanje HDKA na Zakone MGIPU
U proceduri Hrvatskog sabora trenutno su dva nova zakona; Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o Komori arhitekata i komorama inženjera, koji u ovom obliku prijete degradaciji položaja struke krajobrazne arhitekture u Hrvatskoj, suprotno europskim i svjetskim trendovima i javnom interesu.

Odgovor na takvo stanje, je inicijativa Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata „Podržimo krajobraznu arhitekturu u Hrvatskoj!“ koja je započela još prošli tjedan, kada je na 17. Sjednici Hrvatskog Sabora 18. lipnja 2015. godine nekoliko zastupnika ukazalo na nezadovoljstvo među krajobraznim arhitektima, a sukladno tome su na sjednici izneseni amandmani na Zakone, zastupnice, Mirele Holy, kojima se redefinira status krajobraznih arhitekata u Komori te podupiru zahtjevi i izmjene koje stručnjaci krajobrazne arhitekture traže.

Kako su oba Zakona u Saboru u hitnom postupku donošenja, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata žurno je tražilo očitovanje Vijeća Europe i Svjetskog udruženja krajobraznih arhitekata na zakonski okvir kojima se definira krajobrazna arhitektura te djelovanje i rad krajobraznih arhitekata te očitovanje na amandmane kojima se traži priznavanje kompetencija i kvalifikacija krajobraznih arhitekata.

Svjetska federacija krajobraznih arhitekata (International Federation of Landscape Architects), na čelu sa predsjednicom Kathryn Moore, poslala je svoje hitno očitovanje na predmetnu situaciju te u svom obraćanju resornom Ministarstvu te svim zastupnicima u Saboru, oštro osuđuje donošenje zakona u ovakvom obliku istićući da prihvaćanje amandmana mora biti jedina opcija, jer će to pridonijeti jačoj afirmaciji struke RH na međunarodnom tržištu i biti korak naprijed za struku. Nadalje, ističe kako Hrvatska mora slijediti europske direktive na način koji priznaje krajobraznu ahritekturu kao važu u procesima planiranja i oblikovanja te da ovakvi zakoni neće omogućiti slobodu tržišta između Hrvatske i ostalih država članica međunarodnih udruženja na način koji Direktive propisuju.

Predsjednica Europske federacije krajobraznih arhitekata (International Federation of Landscape Architects – Europe), Ana Luengo, istakla je svoju zabrinutost oko zakonske regulative koju Hrvatska donosi, te ukazala na potrebu poštivanja Konvencije o europskim krajobrazima, Vijeća Europe, koju je Hrvatska ratificirala među prvima, 2004.g. te prema kojoj se obvezala ugradiiti krajobrazne politike u sve svoje dokumente i politike vezane za planiranje i oblikovanje te dodala da su krajobrazni arhitekti jedini stručnjaci koji su primarno obrazovani da te politike i provode.

Svoje očitovanje na predmetne zakone dostavio je i Institut LE:NOTRE, u kojem je predsjednik prof. Stiles naglasio da će neepoštivanje sturke krajobrazne ahritketure biti velik korak unazad za Republiku Hrvatsku, te apelira na  Ministarstvo i zastupniek u Hrvatskom Saboru da usvoje amandmane Mirel Holy.  Svoju podršku su dostavili i Udruženje krajobraznih arhiteketa Španjolske, Udruženje krajobraznih arhitekata Nigerije, Udruženje krajobraznih arhitekata Srbije i Udruženje krajobraznih arhitkata Bugarske te istaknuli kako je iznimno važno da Hrvatska usvoji amandmane na predmetne zakone, tretirajući struku krajobrazne arhitekte na ispravan način.

Predsjednici svjetskih udruženja zatražili su sastanak o ovoj problematici sa Ministricom, Mrak Taritaš, ukoliko bude potrebno te još jednom pozvali resorno Ministarstvo i zastupnike Hrvatskog sabora da usvoje amandmane.

U sklopu inicijative, HDKA je pokrenulo i službenu peticiju koju je potpisalo oko 1000 stručnjaka iz cijeloga svijeta u znak potpore za priznavanje krajobraze arhitekture u Hrvatskoj.

Predsjednik HDKA, u svom obraćanju ministrici, Mrak Taritaš, naglasio je kako je „Konvencija o europskim krajobrazima stupila je na snagu 2004.g. te je Republika Hrvatska bila jedna od prvih zemalja koja ju je ratificirala, obavezujući se da će „uspostaviti i provoditi krajobrazne politike koje imaju za cilj zaštitu krajobraza, njegovo upravljanje i planiranje“ te „ugraditi krajobraz u svoje politke regionalnog i urbanističkog planiranja“ (čl.5) i postoji samo jedna profesija koja ima za svrhu provoditi odredbe Konvencije, a to je krajobrazna arhitektura. Isključivanjem krajobrazne arhitekture i njenih stručnjaka iz zakonodavstva Republike Hrvatske vezano za planiranje, upravljanje i oblikovanje krajobraza, zanemaruju se međunarodne obaveze koje je Republika Hrvatska preuzela donošenjem Konvecije o europskim krajobrazima te će to biti korak unazad.“

Također, skreće na pozornost i Međunarodne standarde klasifikacije zanimanja (International Standard Classification of Occupations - ISCO) koji pod različitim kategorijama prepoznaju i definiraju struke arhitekt - 2161, arhitekt urbanist - 2164 i krajobrazni arhitekt - 2162.

U nastavku donosimo službeni dopis HDKA naslovljen na Ministricu, Anku Mrak Taritaš, kao i sva očitovanja međunarodnih udruženja.

Ovim putem koristimo medijski prostor kako bi se zahvalili Svjetskom udruženju krajobraznih arhitekata, Eurospkom udruženju krajobraznih arhitekata, Institut LE:NOTRE, Udruženju krajobraznih arhitekata Španjolske, Udruženju pejzažnih aritekata Srbije, Udruženju krajobraznih arhitekata Bugarske i Udruženju krajobraznih arhitekata nigerije na njihovim pismima podrške.

Također, zahvaljujemo se svakome osobno na potpisivanju peticije, kao i našim kolegama i kolegicama stručnjacima sa područja krajobrazne arhitekture na velikoj podršci i trudu.

Nikako manje važno, na kraju zahvaljujemo timu koji je incijativu vodio putem društvenih mreža na Facebook-u i LinkedIn-u, A.T, M.T. i S.S.

Upravni odbor HDKA

Materijali