Ulaz za korisnike

Akrilna lazura na drvenim prozorima

|
masmedia.hr
 
masmedia.hr
Želja za drvenim prozorima kod kojih ostaje vidljiva drvena struktura ne jenjava.

Arhitekti i građevinari ne daju se odgovoriti od uporabe svijetlo laziranih prozora. Ignoriraju činjenicu da su svijetli prozori od prirdnog drva najskuplje alternative prema onima debelo premazanim

Ovlažen, promijenjene boje, nabubrio, s gljivom Lencytes – ovakvom prozoru više nema spasa

Dok se u prijašnjim vremenima u zanatskim poduzećima moglo naručiti drvene prozore po mjeri, ta se mogućnost sve više gubi, a najvažniji razlog za to nisu troškovi. Posljedica toga je da se prozori naručuju izdaleka i da naručitelji i proizvođači zbog udaljenosti jedva znaju nešto jedni o drugima, a kamoli da bi postojao slučaj da se dogodi uredno i stručno savjetovanje.

Nositelj gradnje u ovom je slučaju sagradio zasebnu «duplu» kuću i za to je predvidio svijetlo lazirane drvene prozore od borovine s isturenim prozorskim okvirima. Stolarsko poduzeće koje je angažirao obustavilo je proizvodnju drvenih prozora u korist prozora od plastike, ali je ipak izvršilo izmjeru i naručilo prozore od nekog trećeg. Kasnija montaža bila je njegov zadatak.

Fasada vrtne strane gleda na slobodan teren i u potpunosti je izložena suncu, vjetru i udarima kiše. Kuća je vertikalno podijeljena na prizemlje s kuhinjom, WC-om za goste i dnevnim boravkom, a u potkrovlju se nalaze spavaća i dječja soba, te kupaonica. Zgrada se proteže u smjeru istok-zapad, vrtna strana je, dakle, okrenuta prema jugu. U trenutku ustanovljivanja nedostataka prozori su bili stari oko četiri godine. Pokazivali su promjene boje i oštećenja laka, što je investitorima priređivalo brige.

Prvi informativni očevid pokazao je da prije svega oni prozori koji su okrenuti prema vrtnoj strani, ali i prozori u erkerima zgrade na sjevernoj strani u područjima parapeta i na drvenim prečkama pokazuju tamnosmeđa do plavo-crna mjesta.

Prozori su izrađeni od borovine, jakosti 68 mm i imaju lamelirane bridove. Posjeduju letvice za vođenje roleta, vanjske okvire koji se mogu skinuti i imaju gornju obradu sa svijetložutom lazurom boje od akrilne smole. Njihova važna razlika u odnosu na dosadašnje lakove na bazi otapala je voda kao disperzijsko sredstvo.

Nedostaci su više-manje slične vrste. Donji poprečni dijelovi pokazali su pukotine na lazuri boje, te da se pojavila plavoća i na fugama parapeta. S isturenih prozorskih okvira otpao je lazurni sloj.

Primjer oštećenja

Letvica za vođenje roleta, vertikalni zaslonski okvir, donja prečka i ugao okvira erkera su ovlaženi, poprimili su plavičasto-crnu boju i nabubrili. U međuvremenu su se na lijevom donjem uglu pojavile gljivice, što ukazuje na razaranje drvene supstance iznutra. Cilj ovog članka nije razrješavati tko je za što kriv i kako riješiti iz ovih razloga nastali sudski spor, već ukazati na pomoć i argumente koji mogu biti od koristi kod odabira prozora.

Borovina je crnogorično drvo koje najlakše može poprimiti plavičastu boju. Zahtjeva zaštitu protiv gljivica. Znanstveno je dokazano da minimalna zaštita sa svih strana treba iznositi > 4 mm. To znači da kod profiliranog prozorskog drva ili isturenih okvira od svake točke profila radijalno mora postojati 4 mm duboka impregnacijska zona. Isto tako je izvjesno da se te impregnacijske dubine ne mogu postići kod uobičajene impregnacije, kao što je npr. kratko uranjanje.

Ono što je mjerodavno za postupanje kod impregnacije je između ostalog DIN 68800-T3. Tu je navedeno da se drvo koje se treba zaštititi može premazati, pošpricati, preplaviti i zaroniti. Proizvođač prozora je naveo da je prozore zaronio. Budući da je kod primjene grundiranja akrilnom smolom važno da voda kao disperzijsko sredstvo što je prije moguće nestane s drva, upravo se zbog relativne kratkoće djelovanja u drvo unosi malo fungicidnih tvari, tako da nastaje samo minimalna rubna zaštita.

Neprijatelji drveta

Voda je bila i ostala «neprijatelj» drva. Uporaba vode koja upravo uzrokuje da crnogorično drvo brzo nabubri, umjesto organskih otapala koja ne uzrokuju bubrenje i koja se mogu više puta koristiti skupa s fungicidnim tvarima, može se objasniti jedino političkim pritiskom. Taj način postupanja ni u kojem slučaju ne odgovara priznatim pravilima tehnike.

Količina i dubina unosa ovise pored trajanja djelovanja i o pripremi površine drva. Kada se drvo relativno grubo izbrusi, to je dobro za sposobnost upijanja. Ako se odgovarajuće dugo zaroni u sredstva za grundiranje koja se mogu razrijediti s vodom, drvo upija vodu i nabubri. Koriste li se fungicidni katalizatori koji sadrže otapala, ona kod istog vremena djelovanja prodiru znatno dublje u drvo, ali ne mijenjaju točnost odnosno održavanje mjera.

U ovom konkretnom slučaju je drvo – ako je bilo odgovarajuće dugo uronjeno – upilo vodu i pod nestankom volumena prozorskih profila ju je opet otpustilo. Tako se mogu objasniti pukotine laka na otvorenim fugama parapeta. Grundiranja kod kojih se koristi ulje dovode nakon sušenja do efekta sjaja, tako da kod prevlačenja odnosno zaštite s akrilnim lakovima koje slijedi nakon toga, više ne dolazi do prodiranja vode u drvo.

U odjeljku 11.2 DIN 68800-3 navodi se dalje da se može odreći mehaničkih priprema podloge, ovdje je to brušenje, kada se tolerira manja količina zaštitnog sredstva i dubina prodiranja. Iz toga proizlazi kraće trajanje zaštite, koja se može preduhitriti s redovitim naknadnim tretmanom.

Upravo se o tome radi ovdje. Slučaj ukazuje na to da naručitelj i izvođač radova ništa nisu znali o tome. Tako je došlo do toga da prozori nisu dostatno prevučeni, kako bi odgovaralo priznatim općim pravilima tehnike koja se primjenjuju u svrhu sprečavanja ovlaživanja ili prodiranja vlage.

Gljive koje uzrokuju plavost su upravo one koje uzrokuju mijenjanje boje drva. Često se to dešava kod crnogoričnog drva, pri čemu je osobito time pogođena borovina. Fenomen nastupa kod mekog drva, a ne zahvaća jezgru drva. Spomenute gljive u pravilu ne razaraju strukturu (kostur) stanice, tako da u tom smislu ne dolazi do gubitka čvrstoće. Radi se o optičkoj pojavi uzrokovanoj lomom svijetlosti.

Štetno djelovanje ovih gljiva pojavljuje se na lakiranom drvu ako ponovno dođe do upijanja vlage – kao što je ovdje slučaj – te ako povezane gljivične tvorevine prodru kroz film premaza. Nastaju otvori kroz koje prodire vlažnost, tako da ispod zaštitnog filma premaza u drvu dolazi do stvaranja i širenja trulosti.

Upozorenja

Proizvođači prozora moraju posjedovati stručna znanja i moraju moći savjetovati svoje kupce. Prozori i vrata s prozorima služe u pravilu odvajanju vanjske i unutarnje klime pri čemu je nebitno prema kojoj su strani svijeta okrenuti. Bilo bi dostatno kada bi proizvođači prozora u okviru male upute na priloženom listiću upozorili na moguće opasnosti, odnosno na nepodnošljivost borovine i i svijetlih sredstava za oblaganje (zaštitu).

Ponašanje borovog drva kod uporabe sredstava za premazivanje koja se mogu razrijediti s vodom opisano je u brojnim stručnim časopisima i o tome je vođeno puno rasprava. Recepture industrije lakiranja su se puno puta mijenjale kako bi se povoljno utjecalo na opisano ponašanje kod bubrenja i sušenja, te kako bi se poboljšalo mokro prianjanje na drvu. Do danas se u tome samo nedovoljno uspjelo. Ne bez razloga piše npr. proizvođač laka u svojem opisu proizvoda: «Tamniji tonovi otporniji su na vremenske prilike od svjetlijih. A zadatak kupca je da u svakom pojedinom slučaju provjeri sposobnost materijala u uvjetima prakse prije njegove uporabe.»

Na ovom mjestu potrebno je još jednom ukazati na činjenicu da je nažalost popustila senzibilnost proizvođača prozora glede materijala koji služe za zaštitu istih, te da se previše pouzdanja usmjerilo na obećanja industrije lakova. Borovo drvo ubraja se u rezistentnu grupu 3-4. Mekano drvo bilo koje vrste ne može se trajno uvrstiti u rezistentnu grupu 5. Za prozore i vrata s prozorima kod ovog investicijskog projekta korišteno je isključivo mekano drvo.

U slučaju da su se prozori i vrata s prozorima kompletno premazala tj. zaštitila sredstvima za temeljno premazivanje koja sadrže otapala na bazi smećkasto pigmentiranih akrilnih smola i lakova, vjerojatno ne bi ni postojao opisani problem. A na poplavjelom drvu ne može se zadržati nikakav premaz i postoji mogućnost prodiranja oborinske vode.

Način zaštite i održavanja nije nebitna veličina i trebao je biti predmet rasprave već na početku ugovornih raspravljanja. Montaža prozora samo pomoću poliuretanske (PU) pjene, kakvu je prakticirala tvrtka koja je izvršila montažu, oduvijek je imala nedostatke. Rašireno mišljenje da postoji PU pjena koja brtvi je pogrešno, ona je čisti materijal za toplinsku izolaciju. Ne smije doći u kontakt s UV-zrakama jer se inače rastvara. Osim toga je higroskopična, upija vodu koja se zimi može smrznuti.

Preporuka

Arhitekti, investitori i nositelji gradnje trebali bi pokazati zanimanje za dugovječnim prozorima.

Stoga ova preporuka:

Kod odabira materijala vodite računa o otpornosti drva. Dokažite rezistentnu klasu prema DIN EN 350-2. Odvagnite da li ekološki argumenti mogu nadomjestiti smanjenje uporabljivosti prozora sačinjenih od «domaćeg» drva. Odaberite «sigurne» i isprobane sustave i materijale zaštite. Izbjegavajte svijetle tonove kod lazura. Vodite računa o tome da prozori odgovaraju aktualnoj razini i dokazanim pravilima tehnike. Dajte prednost pokrivnim oblaganjima u jednoj razini sjaja. Provodite kontrole kvalitete.

Izvor: www.masmedia.hr

 

Materijali