Ulaz za korisnike

Aluminij i TLM zajedno grade novu tvornicu elektrolize

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Mijo Brajković je izjavama o formiranju aluminijskog konzorcija sa šibenskim TLM-om htio poručiti dužnosnicima u Sarajevu kako za Aluminij ima i drugo rješenje te da može napraviti novu tvornicu elektrolize

Umjesto struje kao strateškog izvoznog proizvoda, BiH treba obnoviti prijeratnu metaloprerađivačku industriju, a za to je potreban ekonomski dogovor rudara, energetičara i metaloprerađivača. Poslovanje Elektroprivrede BiH prema svim je ekonomskim pokazatelima neracionalno, tehnološki i menadžerski zastarjelo. Poduzeće je prošle godine iskazalo gubitak od 28 milijuna eura, ima oko pet tisuća zaposlenih, u revizijskim izvješćima navodi se mnoštvo nezakonitih odluka menadžmenta poduzeća. Elektroprivreda BiH najveće je poduzeće BiH, najveći izvoznik i od njega proračun F BiH ima znatne koristi, ali poduzeće nema sustavno riješeno pitanje korištenja najvažnije sirovine ugljena iz bosanskih rudnika. Dok su plaće u Elektroprivredi BiH za prekomjerno veliki broj zaposlenih redovna i znatno iznad prosječne plaće, kod njena strateškog partnera, rudnika ugljena, plaće redovito kasne i daleko su ispod federalnog prosjeka, a rudari rade u ponižavajućim uvjetima... Neriješeni odnosi između rudnika i elketroprivednog poduzeća pogoršani su socijalno nepravednim odnosima zbog kojih predstavnici rudara traže udruživanje s Elektroprivredom BiH. Suprotno Elektroprivredi, mostarski Aluminij ima najveće standarde upravljanja poslovanjem, ima svega tisuću zaposlenih (prije rata imao je tri tisuće zaposlenih i manju proizvodnju), proizvodnjom ostvaruje na desetke milijuna eura dobiti. Iznuđena poslovno i socijalno, nelogična oduka Regulatorne agencije za električnu energiju F BiH o povećanju cijene struje plod je političke odluke iz Sarajeva o uzimanju što više od dobiti mostarskog Aluminija.

Na uzimanje više od dobiti Aluminiju sarajevski su se političari odlučili i po cijenu da to poduzeće odustane ili odgodi ulaganje od tridesetak milijuna eura u tvornicu za primarnu preradu aluminija i njegove planove za gradnju nove tvornice 256 elektrolitnih peći s kojom bi udvostručili proizvodnju, zaposlili novih tisuću radnika, udvostručili vrijednost državne imovine... Uz to, mostarskom se Aluminiju odugovlači potvrđivanje vlasničkih odnosa iz političkih razloga što mu onemogućava najavljenu privatizaciju, ulazak u vlasništvo nekog od velikih svjetskih proizvođača u aluminijskoj industriji. Prije nekoliko godina iz njemačkog su koncerna Deimler Chryslera u Sarajevu nudili ulaganja od pola milijarde eura vezana za Aluminij i termoelektrane, ali dužnosnici BiH nisu pristali na ponudu. Kao odgovor na sarajevsko odugovlačenje rješenja vlasničkih odnosa u Aluminiju i nastojanje da se poduzeću uzme što više od dobiti, direktor poduzeća Mijo Brajković je posljednjim izjavama o formiranju aluminijskog konzorcija sa šibenskim TLM-om htio poručiti najutjecajnijim dužnosnicima u Sarajevu kako za Aluminij ima i drugo rješenje, da može napraviti novu tvornicu elektrolize i bez potpore iz glavnog grada BiH na način na koji je obnovio proizvodnju u postojećoj tvornici kada je imao ne potporu iz Sarajeva nego opstrukcije. Posjet hrvatskog ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića poslužio mu je samo zbog medijske pozornosti da ponovi svoju prethodnu namjeru da zatraži pomoć od svojih snažnih poslovnih partnera u inozemstvu i od Vlade u Zagrebu. Aluminijska je industrija posljednjih godina privlačna ulagačima pa to umnogome Bajkoviću ide u prilog zbog ucjena koje stižu iz Sarajeva. Izvor: www.poslovni.hr

Materijali