Ulaz za korisnike

Analiza pritisaka i utjecaja za planove upravljanja vodnim područjima

|
Analiza pritisaka i utjecaja za planove upravljanja vodnim područjima
 
Analiza pritisaka i utjecaja za planove upravljanja vodnim područjima
Raspravlja se o pritiscima i utjecajima kao ključnim elementima planova upravljanja vodnim područjima. To je osnova za određivanje monitoring programa za pouzdan uvid u stanje voda na području Hrvatske i utvrđivanje programa mjera za postizanje ekološki prihvatljivih ciljeva. Za taj program potrebni su: kvalitetna oprema i značajna fi nancijska ulaganja. Prikazane su osnove primijenjenih metoda i rezultati na području Crnomorskog sliva te navedene mogućnosti njihova unaprjeđenja.

Autori: Mr.sc. Sanja Barbalić, dipl inž.građ.; Darko Barbalić, dipl inž.građ.; dr.sc. Danko Biondić, dipl.ing.građ., Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb

1 Uvod

Prve aktivnosti na provedbi Okvirne direktive o vodama (ODV) [1] u dijelu koji se odnosi na pripreme planova upravljanja vodnim područjima započele su još 2000. godine, kroz programe koji su se provodili u okviru ICPDR-a (Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunava, Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav, Sofi ja 1994. godine). Aktivnosti su se uglavnom odnosile na usuglašavanje pristupa među zemljama članicama, ne uzimajući u potpunosti u obzir cjeloviti kontekst planova upravljanja, specifičnosti upravljanja vodama u pojedinim zemljama, različite sociološko-ekonomske statuse te različit položaj zemalja crnomorskog sliva u odnosu na Europsku uniju.

Sustavan rad na prilagodbi odredbi ODV, u dijelu koji se odnosi na pripremu planova, u Hrvatskoj je započeo 2005. godine izradom studija i analiza kojima je, uglavnom na osnovi stručnih procjena, predložena tipologija vodotoka i hidrogeološka klasifi kacija te izvršeno inicijalno razgraničenje vodenih cjelina. Da bi se postigla sukladnost sa ODV, paralelno su razvijane i nove metode ili su postojeće prilagođavane hrvatskim posebnostima.

Prvi rezultati uputili su na nedostatak određenih informacija te je tijekom 2006. i 2007. pokrenut velik broj projekata čiji je zadatak bio da uz prikupljanje podataka daju bolju i podrobniju sliku o karakteristikama tipova i značajkama voda u Republici Hrvatskoj. Posebno su značajna istraživanja i studije priobalnih voda te biološki istražni radovi kojima se određuju referentni uvjeti. Intenzivan rad na prikupljanju različitih podataka za potrebe pripreme planova upravljanja vodnim područjima ponovo je usmjerio i na potrebu intenzivnijega rada na unapređenju Informacijskog sustava voda, osobito u dijelu koji se odnosi na prikupljanje podataka (karakteristike i prostorni položaj) o vodnim sustavima (vodotocima i vodnim građevinama). Zbog opsežnih istražnih radova, većina projekata još uvijek je u tijeku i njihovi će rezultati najvjerojatnije biti podloga za pripremu novelacije planova upravljanja vodnim područjima, koji se, prema obvezama Okvirne direktive o vodama, noveliraju svakih šest godina.

2 Općenito analiza pritisaka i utjecaja

Dio pregleda utjecaja antropogenih aktivnosti na stanje voda (analiza “pritisaka” i utjecaja - Analysis of Pressures and Impacts), prema članku 5. i Aneksu II Okvirne direktive o vodama [1] zahtijeva od država članica:

  • prikupljanje informacija o vrsti i veličini značajnih pritisaka na vode,
  • procjenu rizika da vodene cjeline neće dostići okolišne ciljeve određene Okvirnom direktivom o vodama.

    Analiza pritisaka i utjecaja treba biti izvedena izravnim mjerenjem utjecaja na mjestima gdje postoji odgovarajući monitoring odnosno procjenom utjecaja zasnovanom na ocjeni vjerojatnih učinaka uočenih pritisaka. Potrebno je procijeniti stanje pojedinih vodnih cjelina i rizik da vodne cjeline neće biti u dobrom stanju do kraja razdoblja za koje se pripremaju planovi upravljanja slivnim područjima.

    Jedna je od novina koju uvodi ODV, a koja nije bila dosada sustavno uključena u vodnogospodarsku praksu u Hrvatskoj ta da je osim utjecaja zagađivača, potrebno procijeniti i utjecaj hidromorfoloških promjena na ekosustave. Na mjestima gdje je vodna cjelina zahvaćena s više pritisaka, treba razmotriti i njihov kumulativni utjecaj te uzeti u obzir i vremenski i prostorni raspored pritisaka.

    Na razini EU ne postoji zajednička metodologija za analizu pritisaka i utjecaja nego samo smjernice [2] koje svaka zemlja članica prilagođava svojoj specifi čnoj situaciji. Također za analizu pritisaka i utjecaja u okviru prvih planova upravljanja nije predviđena uspostava posebnog monitoringa nego bi program monitoringa trebalo prilagoditi rezultatima analize te ga ujedno koristiti i za potvrdu njenih rezultata.

    S obzirom na složenost pothvata, te stroge i bliske rokove za provedbu te analize, razvijeni su računalni modeli koji se služe informacijama GIS-a Hrvatskih voda i postojećom bazom podataka. Također, da bi se omogućio lakši pristup rezultatima i međure zultatima proračuna što širemu krugu stručnjaka različitog informatičkog znanja, paralelno se razvija i jednostavan WEB-GIS preglednik kao i sustav za automatsku izradu različitih tipova izvješća.

    3 Analiza utjecaja hidromorfoloških promjena na ekosustave

    Postojeći podaci o utjecaju hidromorfoloških promjena na ekološko stanje voda vrlo su ograničeni, a interakcija između pojedinih morfoloških čimbenika i njima pridruženih ekosustava često je teško razumljiva. Također, načini opisa i procjene hidromorfoloških značajki nisu dovoljno razvijeni da bi omogućili pouzdanu i detaljnu analizu. Zbog toga se određivanje učinaka pojedinih morfoloških pritisaka na ekosustave uglavnom oslanja na stručne (ekspertne) procjene kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku EU.

    Zato je utvrđena metodologija za procjenu hidromorfološkog stanja i rizika [6] koja uz to što zadovoljava sve zahtjeve ODV ujedno daje okvir i za:

  • stupnjevito uključivanje složenijih modela za procjenu stanja i utjecaja kada oni nakon odgovarajućih istraživanja postanu dostupni,
  • stručnu procjenu, ako ne postoji dovoljan fond podataka, što je trenutno najčešći slučaj,
  • jednostavno (transparentno) dopunjavanje metodologije s novim pritiscima (antropološki induciranim morfološkim promjenama).

    Veličina morfološke promjene određene cjeline površinske vode za pojedini morfološki element jednaka je srednjoj vrijednosti promjena svih dionica vodne cjeline (pri čemu se kao težinski faktor koristi podatak o duljini dionice), a mjerodavna morfološka promjena vodne cjeline jednaka je maksimalnoj morfološkoj promjeni za pojedine elemente morfološkog stanja. Hidromorfološki rizik ocjenjuje se za svaku pojedinu dionicu vodotoka te za svaki element morfološkog stanja i on je jednak umnošku veličine morfološke promjene i osjetljivosti ekosustava. Analogno ocjeni stanja, rizik cjeline površinske vode za pojedini morfološki element jednak je srednjoj vrijednosti rizika svih dionica koje čine vodnu cjelinu (pri čemu težinski faktor odgovara duljini dionice) a mjerodavni rizik vodne cjeline jednak je maksimalnom riziku za pojedine elemente morfološkog stanja. Osjetljivost pojedinih tipova ekosustava na promjene hidromorfoloških elemenata kao i utjecaj hidrotehničkih građevina na promjenu hidromorfoloških elemenata u ovom se trenutku određuju na osnovi stručnih procjena.

    4 Analiza utjecaja onečišćenja na ekosustave

    Ocjena utjecaja opterećenja od onečišćenja na ekosustave, odnosno procjena eko loškog stanja i rizika provedena je za četiri kemijska pokazatelja (BPK5, KPK-Mn, ukupan dušik i ukupan fosfor) jer je procijenjeno da je njihov utjecaj na ekosustave relativno dobro poznat, a njihov međusobni odnos daje najpouzdaniju sliku o porijeklu onečišćenja, odnosno omogućava pouzdaniju alokaciju mjera zaštite u kasnijim fazama planiranja (program mjera).

    Na postajama monitoringa mjerodavne vrijednosti kemijskih parametara određene su na osnovi mjerenih podataka. Na međuslivovima između stanica monitoringa provedeno je bilanciranje mjerodavnih vrijednosti masa pojedinih kemijskih parametara. Razlika između zbroja ulaza (dotoka masa iz uzvodnih međuslivova – postaje monitoringa na uzvodnim krajevima međusliva) i unosa (identifi cirani pritisci na međuslivu) te izlaza (poznate mjerodavne mase na stanici monitoringa na nizvodnom kraju međusliva) izjednačene su koeficijentom analognim neprekidnom obroku razgradnje organske tvari u vodotoku.

    Za svaku dionicu vodotoka na taj je način izračunan mjerodavni pronos mase. Na osnovi srednjeg protoka koji je također procijenjen za svaki segment određena je i mjerodavna koncentracija kemijskih pokazatelja. Klasifi kacija ekološkog stanja je tip specifična i zasniva se na stručnoj ocjeni „osjetljivosti“ ekoloških tipova tekućica na promjenu vrijednosti odabranih pokazatelja kakvoće površinskih voda. Pri tome, stanje cjelokupne vodne cjeline podijeljeno je na osnovi srednje vrijednosti mjerodavne koncentracije ponderirane umnoškom srednjeg protoka i duljinom segmenta vodotoka.

    Procjenom rizika u ovom trenutku, obuhvaćena je:

  • nepouzdanost procjene tereta kemijskih pokazatelja na postajama monitoringa,
  • nepouzdanost modela proračuna,
  • nepouzdanost granice dobrog stanja voda za pojedine kemijske pokazatelje,
  • nepouzdanost podataka o osjetljivosti pojedinih tipova ekosustava na zagađenje.

    Procjena rizika je probabilistička i tip-specifi čna. Statističkom analizom 13 postaja na slivu Kupe [3] procijenjena je vjerojatnost (nepouzdanost procjene) mjerodavne koncentracije u odnosu na proračunanu koncentraciju pojedinog kemijskog parametra. Ostale nepouzdanosti procijenjene su na osnovi iskustva.

    5 Rezultati analize

    Dosada je analiza pritisaka i utjecaja provedena za crnomorski sliv (oko 60% ukupne kopnene površine Hrvatske) dok je za ostali dio Hrvatske u izradi.

    Obradom je obuhvaćeno ukupno 57.131 km vodotoka i 219 jezera koji su svrstani u 1.760 vodenih cjelina od kojih je prema odredbama Okvirne direktive o vodama, analizom obuhvaćeno 55.668 km vodotoka od čega 10.556 km (19%) čine vodotoci s površinom sliva većom od 10 km2 i 40 jezera s površinom većom od 0.5 km2.

    Rezultati pokazuju da je u hidromorfološkom smislu stanje voda mnogo povoljnije (95% cjelina ima zadovoljavajući status) nego što je to slučaj kada se stanje voda određuje s obzirom na onečišćenje, gdje je na približno 41% vodenih cjelina utvrđen nepovoljan status (slika 1.). Programom mjera mora se osigurati postizanje dobrog stanja voda na tim vodenim cjelinama do 2015.

    Vrlo slično se može zaključiti i kada je riječ o rizicima (slika 2.), kada program monitoringa (broj pokazatelja i učestalost mjerenja) mora biti posebno prilagođen vodenim cjelinama za koje je utvrđen rizik odnosno vjerojatan rizik da dobro stanje voda neće biti postignuto u zahtijevanom roku.

    Posebno treba naglasiti i činjenicu da je za određeni broj vodenih cjelina za koje je utvrđeno da imaju umjereno dobar status s obzirom na onečišćenje voda utvrđeno da se nalaze pod rizikom (slike 3. i 4.). I u takvim slučajevima planira se provoditi prošireni program monitoringa kako bi se spriječilo pogoršanje relativno prihvatljivog stanja voda.

    Uspostava posebnog programa monitoringa na vodenim cjelinama na kojima je utvrđen dobar i vrlo dobar status, a za koje je procijenjeno da su vjerojatno pod rizikom, imati će svrhu da se pobliže utvrde (“kvantifi kaciju”) mogući uzroci takvog stanja kako bi se oni potpuno uklonili odnosno umanjili, osobito ako je razlog za takvu ocjenu nedostatan fond podataka.

    Promatrajući prostorni raspored vodenih cjelina (slike 5. i 6.) uočava se da je nepovoljniji ekološki status utvrđen na manjim vodotocima na koje se više odražava nepovoljni utjecaj onečišćenja, dok je nepovoljno hidromorfološko stanje uglavnom ograničeno na velike vodotoke gdje je izgradnja sustava obrane od poplava te održavanje plovnosti i protočnosti korita uvjetovala promjenu hidromorfoloških značajki osobito kontinuiteta toka i povezanosti vodotoka sa zaobaljem i poplavnim područjem.

    6 Zaključak

    Analiza opterećenja (“pritisaka”) i utjecaja provedena je na približno 60% ukupnog kopnenog teritorija Republike Hrvatske. Razvijene metode i računalni modeli omogućili su relativno djelotvoran rad na tom složenom zadatku.

    Rezultati pokazuju na relativno dobro ekološko stanje voda i izuzetno dobro, naročito kada se hidromorfološko stanje voda uspoređuje sa zemljama članicama EU. Bitan problem predstavlja ekološko stanje (onečišćenost) malih vodotoka na istočnom dijelu razmatranog područja, ali se pretpostavlja da će se ono primjenom tzv. liste A obveznih mjera popraviti u određenom smislu.

    Naravno, za potpunu sliku stanja voda u Hrvatskoj, kao i rizika da pojedine vodne cjeline neće dostići ili održati dobro stanje, potrebno je provesti analizu i na Jadranskom slivu i to ne samo kopnenih nego i prijelaznih i obalnih voda (mora). S obzirom na osobite hidrogeološke značajke, metodologiju će najvjerojatnije trebati doraditi kada se počne primjenjivati za određivanje stanja i rizika vodotoka u krškom području, a intenzivno se radi na prikupljanju podataka. Za obalne i prijelazne vode odgovarajuća se metodologija upravo utvrđuje.

    Konačna ocjena pouzdanosti prikazanih rezultata moći će biti provedena tek nakon uspostave monitoringa sukladnog odredbama ODV. S druge strane, rezultati monitoringa, kao i rezultati pokrenutih i planiranih istraživačkih projekata, omogućit će unapređenje i povećanje pouzdanosti primijenjenih metoda, što će naročito biti važno za izradu sljedeće, novelacije planova upravljanja slivnim područjima.

    Izvori

    [1] Okvirna direktiva o vodama Europske unije, Vodnogospodarska osnova Hrvatske, izdanja II, Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo, Zagreb, 2002.
  • [2] CIS Guidance document no. 3, Analysis of Pressures and Impacts, Offi ce for Offi cial Publications of the European Communities, Luxembourg, 2003.
  • [3] Barbalić, D., Medić Đ., Barbalić S.: Usporedba metoda za procjenu pronosa onečišćenja, Građevinar 58 (2006), 9, 717-725

  • Materijali