Ulaz za korisnike

APOLITIKA 2013 – 2020. - Izvorišne osnove

|
APOLITIKA 2013 – 2020. - Izvorišne osnove
 
APOLITIKA 2013 – 2020. - Izvorišne osnove
Pokretanje procesa donošenja arhitektonskih politika Republike Hrvatske rezultat je organiziranosti i višegodišnjeg nastojanja struke te sustavnog i koordiniranog rada na nacionalnom i međunarodnom planu, što se očituje kroz sljedeće:

• članstvo komorski organizirane struke (Hrvatske komore arhitekata - HKA) u Vijeću arhitekata Europe (ACE);
• članstvo HKA, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU), Ministarstva kulture (MK) i pojedinaca u Europskom forumu za arhitektonske politike (EFAP);
• članstvo Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) u Međunarodnom udruženju arhitekata (UIA);
• članstvo Hrvatske u organizacijama EUROPAN i UN HABITAT.

Donošenje nacionalnih arhitektonskih politika ima svoja uporišta u:

•zakonskoj regulativi iz područja prostornog uređenja i gradnje (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, lipanj 1997, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, svibanj 1999, Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, veljača 2009, Zakon o prostornom uređenju i gradnji, svibanj 2011);
• organiziranosti arhitektonske i inženjerskih struka u strukovne komore;
• konsenzusu arhitektonske struke na 1. kongresu hrvatskih arhitekata iskazanom u zaključcima - Deset prijedloga za nacionalnu politiku arhitekture i Gradnja na obali, Zadar, listopad 2004;
• konsenzusu arhitektonske struke na 2. kongresu hrvatskih arhitekata - Zaključci 2. kongresa hrvatskih arhitekata, Opatija, listopad 2007;
• konsenzusu arhitektonske struke na 3. kongresu hrvatskih arhitekata – ApolitikA, Smjernice za izradu arhitektonske politike, Split, listopad 2010;
• IZJAVA o arhitektonskim politikama, zaključak 3. kongresa hrvatskih arhitekata, Split 2010, potpisana od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Savjeta za prostorno uređenje Republike Hrvatske, Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata;
• stavovima Savjeta za prostorno uređenje Države iskazanim u dokumentima upućenim/prihvaćenim na Vladi Republike Hrvatske:

(2005) Prijedlog prijeko potrebnih mjera za unapređenje politike uređenja prostora, Zagreb
(2006) Procjena stanja u prostoru i preporuke za unapređenje uređenja prostora Republike Hrvatske, Zagreb;
(2007) Izvješće o radu 2004-2007, Zagreb;
(2008) Izvješće o radu u 2008, Zagreb;
(2009) Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnoga područja mora, Zagreb;
(2010) Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igrališta, Zagreb;
(2010) Smjernice i kriteriji za arhitektonsku vrsnoću građenja, Zagreb;
(2011) Izvješće o radu u 2011, Zagreb;
(2011) Zbornik radova i Zaključci znanstveno-stručnog skupa Perspektive prostornog razvoja Republike Hrvatske, Zagreb

• Zaključcima znanstveno-stručnog skupa Perspektive prostornog razvoja Republike Hrvatske, Zagreb;
• Programatskom tekstu Arhitektonska politika i kultura građenja za Hrvatsku u Europi, Helena KnifićSchaps (2008), Imenik ovlaštenih arhitekata Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (RA HKAIG), službena internetska stranica Europskog foruma za arhitektonske politike (EFAP);
• uvođenju arhitekture u Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje na inicijativu RA HKAIG-a i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2010.g.;
• međunarodnim dokumentima iz područja prostornog uređenja i arhitekture (Rezolucija Vijeća Europske unije o arhitektonskoj kvaliteti urbanog i ruralnog okoliša, 2001; UIA bijela knjiga - Budućnost arhitekture/Prijedlozi za izgrađeni okoliš, 2002; Europska stambena povelja, travanj 2006; Revidirana EU strategija održivog razvoja, lipanj 2006; Teritorijalna agenda Europske unije, svibanj 2007; Leipziška povelja o održivim europskim gradovima, svibanj 2007; Odluka Europskog parlamenta o stanovanju i regionalnoj politici, svibanj 2007);
• zastupljenost Hrvatske u stručnoj studiji Survey on EuropeanArchitecturalPolicies, Europski forum za arhitektonske politike (EFAP), 2012;
• Odluci o osnivanju i imenovanju članova i tajnika Radne skupine za izradu Prijedloga dokumenta „Arhitektonske politike“ od 2. lipnja 2011. godine, potpisnik ministar Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić;
• Odluci o osnivanju i imenovanju članova i tajnika Radne skupine za izradu Prijedloga dokumenta „Arhitektonske politike“ od 18. siječnja 2012. godine, potpisnik ministar Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Ivan Vrdoljak.

CILJEVI

Arhitektonske politike Republike Hrvatske usmjerene su u ostvarivanje tri osnovna cilja:

1. Kultura građenja kao preduvjet kvalitete izgrađenog prostora
Kultura građenja je trajan proces razvoja izgrađenog prostora i našeg odnosa prema njemu, kojim utječemo na podizanje razine njegove kvalitete. Podizanje razine kulture građenja neophodan je preduvjet da briga za izgrađeni prostor postane briga svih nas.
2. Kvaliteta izgrađenog prostora kao osnova za dobar život svakog pojedinca Život svakog pojedinca bit će kvalitetniji u zdravim, sigurnim, inspirativnim i funkcionalno oblikovanim prostorima. Izgrađen prostor treba biti poticajan životni ambijent, a njegovavrsnoća predstavlja osnovu za kvalitetunaših života.
3. Kvaliteta arhitekture kao poticaj nacionalnog razvoja i napretka Arhitektura zbog svoje sveprisutnosti utječe na društvo u cjelini. Prepoznatljiva i kvalitetna arhitektura ima potencijalpokretanja nacionalnog razvoja i napretka, te pozitivan utjecaj na pozicioniranje Hrvatske na međunarodnom planu.

Za ostvarivanje navedenih ciljeva arhitektonske politike prepoznaju 10 neodvojivo povezanih tematskih područja:

1. Društvena svijest
2. Javni zahvati u prostoru
3. Graditeljsko naslijeđe
4. Razvoj, planiranje i uređenje prostora
5. Građenje i oblikovanja prostora
6. Stanovanje
7. Natječaji za najkvalitetnije rješenje kao put do izvrsnosti
8. Obrazovanje
9. Prostor i arhitektura kao pokretači gospodarskog razvoja
10. Zakonodavni okvir

Realizacijom planiranih akcija, unutar svakog od navedenih tematskih područja, stvorit će se preduvjeti za ostvarenje ciljeva arhitektonskih politika.

Materijali

  • ARHITEKTONSKE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2013–2020.

    ARHITEKTONSKE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2013–2020.