Ulaz za korisnike

Austrijska praksa primjenjiva u Zadru

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

ZADAR - U Grazu se obradi oko 140.000 tona otpada, a proces obuhvaća prikupljanje uz primarnu selekciju, reciklažu i deponiranje, sve to kroz sabirni centar s pogonom za mehaničku obradu i reciklažu komunalnog otpada smješten u samom gradu te postrojenje za mehaničko-biološku obradu udaljeno oko 30 kilometara

Način na koji u Grazu zbrinjavaju komunalni otpad, posve je primjenjiv u Zadarskoj županiji i primjer je kako postrojenja za njegovu mehaničku i biološku preradu funkcioniraju bez negativnih posljedica za okoliš. Zaključak je to koji izlazi iz reakcija gradskih i županijskih čelnika te benkovačkih vijećnika nakon što su vidjeli ta postrojenja u Austriji. Jako je dobro, ocijenjeno je, uz to, što su bili prisutni i novinari koji bi trebali pomoći da prava slika brige o otpadu dođe do javnosti. Obilazak su uz zadarsku Čistoću organizirali Grad i Županija, a domaćin u Grazu bila je tamošnja tvrtka AEVG, praktički u cijelosti u vlasništvu grada. AEVG zbrinjava otpad čitavog Graza s oko 240.000 stanovnika u 105.000 kućanstava te oko 12.000 industrijskih pogona. Ukupno se godišnje obradi oko 140.000 tona otpada, a proces obuhvaća prikupljanje uz primarnu selekciju, reciklažu i deponiranje, sve to kroz sabirni centar s pogonom za mehaničku obradu i reciklažu komunalnog otpada smješten u samom Grazu te postrojenje za mehaničko-biološku obradu udaljeno od grada oko 30 kilometara. Izgrađeno je na 680 metara nadmorske visine, u nedirnutom prirodnom okružju prekrasne šume, s deponijem u blizini. Od ukupno 140.000 tona na nju nakon prerade stigne oko 17.000 razmrvljenog i stisnutog otpada koji se prekrije zemljom i zatim sade stabla.

U sustav je uključeno i kompostiranje biološkog otpada te prerada mulja iz pročistača otpadnih voda. Građanima su na raspolaganju ekootoci s 90.000 kanti za selektivno odlaganje papira, stakla, plastične te metalne ambalaže i biološkog, kao i ostalog otpada. Sve drugo, od starog namještaja, kućanskih aparata do zelenog otpada i kućnog ulja, sami donose u sabirni centar, najčešće subotom kad dolaze tisuće vozila, godišnje oko 250.000. Sve to — odvoz, preradu i deponiranje — plaća se kroz naknadu za čistoću koja mjesečno po obitelji iznosi od 18 do 26 eura, ovisno o selekciji koju sama obitelj napravi.

Dugo je trebalo dok smo uspjeli naučiti i motivirati ljude da otpad selekcioniraju, da ulje, primjerice, ne bacaju u kanalizaciju, već prikupljaju i donose u sabirni centar. Godišnje sada primamo oko 40 tona ulja i prerađujemo u biodizel koji pokreće 98 posto gradskog prometa. Prerađujemo i oko 17.000 tona biološkog otpada, a na temelju ugovora s poljoprivrednicima i 4000 tona zelenog otpada od kojega dobivaju kompost. Najvažnije je pritom eudicirati djecu koja će onda naučiti i odrasle. Stoga smo u Austriji odustali od kažnjavanja i opredijelili se za edukaciju — naglašava Tibor Voros, zadužen u AEVG-u za međunarodne projekte, koji je goste iz Zadra proveo kroz sva postrojenja i objasnio u detalje proces mehaničke i biološke obrade nakon koje najveći dio nekadašnjeg otpada može postati korisno upotrebljiv deponij. Dio se uz to može ponovno koristiti, a najmanji dio odlazi u Beč, u jedinu spalionicu u Austriji. Davorka MEZIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Materijali