Ulaz za korisnike

Bakreni lim

|
Bakreni lim
 
Bakreni lim
Bakreni lim

Bakreni limovi se koriste za posebno «plemenite» izvedbe krovnih pokrivača; ali i za žlijebove, žlijebne cijevi, gdje se bakar rado koristi.

Bakar nakon nekog vremena (nekoliko jeseci do nekoliko godina) poprima zelenkastu boju, patinu ( ne zelenkastu plijesan, što se često zamjenjuje).

Patina je korozivna pojava analogna rđi kod željeza. S jedne strane djeluje dekorativno, s druge strane štiti bakar sprečavanjem prodora zraka od daljnjeg procesa korodiranja. Bakreni limovi su jako izdržljivi. Patina nije otrovna ( za razliku od zelene plijesni) , tako da ništa ne govori protiv uporabe bakra na konstrukciji krova.

U svakom slučaju kupuje se dekorativni efekat (bakar i nema drugu prednost u odnosu na ostale materijale) i to uz značajno višu cijenu.

Ugradnja bakra povezana je sa značajnim opterećenjima okoliša, visokim utroškom energije te nerazboritim uništavanjem prirode, tako da se bakar s cjelokupnog ekološkog aspekta baš i ne preporuča. Da bi se dobila 1 tona sirovog bakra treba dnevno iskopati okruglo 1.000 tona rude.

Tamo gdje dekorativno-reprezentativni efekat ne igra pesudnu ulogu bolje je odlučiti se za neke druge materijale.

Drvena šindra

Krovovi od drvene šindre rašireni su u područjima Južne Njemačke bogatim šumom, na sjeveru se međutim rijetko koriste. S jedne strane zbog nedostatka drveta, s druge strane zbog opasnosti od požara. Brojne crkve su prekrivene drvenom šindrom u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, u Norveškoj i Švedskoj cijela sela razbijaju predrasude da se drveni krovovi odupiru djelovanju atmosferilija samo u «suhoj» Južnoj Njemačkoj.

Drveni krov čini optičku pojavu kuće prirodnom te osim pitanja vlastitog ukusa treba razmisliti i o harmoniji iznimno rustikalne optike s okolišem i susjednim kućama. Isto tako treba provjeriti jesu li možda lokalni propisi protivni pokrivanju kuća drvetom. Koriste se ovdašnje vrste drveta kao smreka, jela, ariš, hrast, bor. Također se koriste i uvozne vrste, recimo aljaški cedar i crveni cedar.

Drvena šindra se ne impregnira niti se kemijski tretira. Impregnacija tako i tako ne traje dugo kao drvo, a kemijska obrada zaštitnim sredstvima za drvo poništava ekološke prednosti drveta.

Neke vrste drveta ne podnose određene metale ( npr. krovne žlijebove), zato se to treba uzeti u obzir već pri projektiranju. Izdržljivost iznosi oko 30-40 godina, kod nekih vrsta uvoznog drveta i do 80 godina.

Izolacijske trake/ljepnke koje se vare

Zavarane ljepljive trake proizvode se od plastičnih masa-visokopolimerne trake, od bitumena ili od mješavine tih materijala. Koriste se za brtvljenje ravnih krovova (brtvene trake).

Brtvene trake se koriste za «mekano brtvljenje» pretežito ravnih ravnih, ali i blago nagnutih krovova u području od 0 do 5 stupnjeva nagiba. Rijetko se koriste za velikoplošno ljepljenje kod nagiba do 20 stupnjeva.

Za podlogu je neophodna zatvorena površina, koja se može sastojati od stabilnih izolacijskih ploča. Zato je uporaba moguća na svim nosivim konstrukcijama, na betonskim, drvenim i čeličnim trapeznim krovovima. U pravilu su brtvene, izolacijske trake paronepropusne te ne zahtijevaju blokadu od pare ili dovoljno krovnih odzračivača.

Kao alternativa mekanim krovnim izolacijskim trakama na ravnim krovovima mogu se koristiti i metalni krovovi, npr. od bakra ili cinka, aliminijski ili čelični trapezni limovi kao i kasetirani limovi.

Krovne ljepenke/trake razlikuju se prema osnovnim materijalima. Točni podaci o udjelu na tržištu nisu poznati, ali se po tradiciji u Njemačkoj najviše koriste polimer-bitumenske izolacijske trake.

Mnogobrojne trake od plastičnih masa kao i sve polimer-bitumenske krovne trake predstavljaju višeslojni proizvod. Osim glavnog materijala kaširaju se i dodatni slojevi, mreže ili folije, kako bi se poboljšale tehničke karakteristike.

Najčešći dodaci su:

  • usitnjeni škriljevac ili neki drugi minerali kao zaštita polimer-bitumenske ljepenke od djelovanja svjetlosti
  • staklene ili poliesterske mrežice za poboljšanje čvrstoće na paranje, u pravilu se polažu u ljepenku
  • metalne folije kao ulošci za poboljšanje paronepropusnosti
  • rubne ljepljive trake za spajanje ljepenke, uglavnom sa zaštitnom folijom koja se skida potezanjem.

  • Materijali