Ulaz za korisnike

Barbanski trg nagrđuju neuređene fasade

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

BARBAN - Gradić koji privlači svojom poznatom Trkom na prstenac, slučajnog prolaznika svakako može privući i svojim kulturnim znamenitostima i zaštićenim povijesnom jezgrom. Upravo ona predstavlja ponos mještana te simbol i tipičnu prepoznatljivost ovog mjesta.

Nažalost u posljednjih se nekoliko godina nešto više pažnje u obnovi i rekonstrukciji posvetilo jedino župnoj crkvi sv. Nikole i crkvici svetog Antuna Pustinjaka preko puta općinske zgrade. Župna crkva s početka 18. stoljeća, koja je nastala na ostacima starije crkve, dobila je novo krovište, a saniran je i južni zid. Trenutno se obnavlja strop, a u tijeku radova otkrivaju se novi nedostaci i potreba za sljedećim koracima u sanaciji ove vrijedne kulturne baštine. Budući da su zbog vlage u crkvici sv. Antuna Pustinjaka počele propadati freske iz 15. stoljeća, ovog su ljeta započeli konzervatorski istražni radovi. Kako saznajemo u Konzervatorskom odjelu u Puli rješenjem o zaštiti kulturnih dobara iz 1966. godine, koje je revidirano 2000. godine, u Barbanu su zaštićena Vela vrata, Mala vrata na izlazu iz mjesta prema Gradišću, cijeli kompleks oko župne crkve kojeg čine venecijanska palača Loredan, barbanaska kula te šterna na placi. Osim njih prema riječima Nataše Nefat iz Konzervatorskog odjela zaštićene su i crkvice sv. Antuna Pustinjaka i sv. Jakova, dok je preventivno zaštićena zgrada i ulazna polukružna vrata do samih Velih vrata. Zasad prema mojim saznanjima ne postoji neki sustavni program ili projekt obnove stare jezgre Barbana, što bi u jednu ruku trebao biti dobar znak. To kažem zato što takav projekt zasad postoji samo za staru jezgru Motovuna, koji se počeo urušavati. Nažalost, to znači da se takvi projekti rade samo kada je alarmantno stanje, a ono zasad nije zabilježeno u Barbanu, kaže Ivan Matejčić iz pulskog Konzervatorskog odjela. On ističe da se u takve projekte i programe ide nekad na njihovu ili inicijativu lokalne zajednice te da je najgore kada se u takve projekte uđe zbog komercijalnih interesa.

U općini se već duže vrijeme govori o uređenju mjesta u onom opsegu koliko si to ona financijski može dozvoliti. To se prije svega odnosi na komunalno uređenje, popločavanje određenih dijelova trga i slično. Na posljednjim se sjednicama vijeća poveo razgovor o mogućim sadržajima u staroj barbanskoj jezgri. Tako je nikla ideja o postavljanju fenjera u užem centru mjesta i uređenje Čakavske kuće u kuli. Barbanski načelnik Denis Kontošić kaže da se već duže vremena razmišlja i radi na idejnom projektu uređenja gradskog trga te da bi se s uređenjem krenulo od Diminićeve skulpture Ptice prstenac. - Mjesto, ali i trg dobili bi uređenjem fasade crkve i palače Loredan u crkvenom vlasništvu drugačiji i ljepši izgled, kaže Kontošić. Napominje da je svojevremeno građevinska inspekcija davno prekinula izgradnju objekta na placi do kuće Petra Stankovića, ali da kasnije taj objekt nije uređen niti srušen. - U općinskom je vlasništvu bila zgrada do samih Velih vrata, a na javnom je natječaju prodana labinskoj tvrtki De Conte, koja će po sređivanju dokumentacije u njenim prostorima urediti piceriju i nekoliko stanova. Time će se zasigurno pokrenuti proces uređenja i ostalih fasada u mjestu što ovisi najviše o mještanima. Nažalost pri prodaji objekta gdje je smješten ugostiteljski objekt Prstenac nije se u ugovoru unijela klauzula da se u nekom određenom roku mora urediti fasada. Također zbog neriješenih vlasničkih odnosa između Puljanke i lovačkog društva Kamenjarka nad zgradom, u kojoj je smještana agrarija, nije uređena niti ta zgrada, kaže načelnik. Na pitanje koji su planovi s kulom, Kontošić kaže da je ona u crkvenom vlasništvu te da svaka sanacija ili prenamjena ovisi o njima. - Na početku našeg prvog mandata u općini započeli smo akciju čišćena kule od raslinja, međutim zasad nije pokrenut nikakav projekt uređenja. Nažalost kula stoji u takvom stanju, a budući da s nje pada kamenje, opasno je prolaziti u njezinoj neposrednoj blizini, zaključuje načelnik. Barbara BAN Snimio Eduard STRENJA Izvor: Glas Istre www.glasistre.hr

Materijali