Ulaz za korisnike

Betoniranje tijekom hladnog vremena u niskogradnji

|
Betoniranje tijekom hladnog vremena u niskogradnji
 
Betoniranje tijekom hladnog vremena u niskogradnji
Betoniranje tijekom hladnog vremena u niskogradnji

Niska temperatura okoline manifestira se kao izrazito usporavanje vezivanja, progresivno usporava proces vezivanja i očvršćivanja betona

Na temperaturi od 0°C hidratacija je u 'stanju mirovanja'.

Savjet glasi: bez pravodobnog poduzimanja posebnih mjera ne preporuča se izvođenje betoniranja ako je temperatura tijekom ugradbe betona ispod +5°C. Kako bismo osigurali dovoljno brzo očvršćivanje i istodobno izbjegli bilo kakva oštećenja betona uslijed djelovanja mraza, potrebno je ugrađivati beton odgovarajuće temperature i omogućiti mu kvalitetnu zaštitu od prijevremenog gubitka topline. Beton općenito postaje postojan (otporan) na djelovanje mraza i niske temperature kad njegova tlačna čvrstoća dostigne vrijednost od oko 5 N/mm2. Pretpostavka da beton na tako niskoj čvrstoći bude postojan na mraz i nisku temperaturu je sprečavanje negativnog utjecaja vlage na unutarnju strukturu betona.

Tijekom hladnog vremena moguće je postići višu temperaturu betona, a time i njegovu bolju čvrstoću na sljedeći način: zaštitom ugradbenog mjesta od mraza i oborina (prekrivanjem zaštitnom plastikom ili izolacijskim pločama), povećanjem temperature svježeg betona upotrebljavajući topliju vodu za miješanje betona i/ili zagrijavanjem dodataka betonu, povećanjem udjela veziva (vezivnog sredstva) ili upotrebom cementa s bržim vezivnim djelovanjem, smanjenjem količine vode za miješanje betona, ubrzavanjem razvoja čvrstoće zahvaljujući upotrebi nekog sredstva koje ne sadrži klorid (sredstva za zaštitu od mraza), odgovarajućim sekundarnim načinima obrade. Snažne izmjene vlage u zraku, kiša, vjetar, snijeg koji se topi uvelike se mogu negativno odraziti na beton.

Optička oštećenja betona

Značajan utjecaj na optički izgled vanjske površine betona imaju količina i omjer upotrijebljene vrijednosti vode i cementa kao i ton boje cementnog kamena. Presudne faktore ipak predstavljaju stabilnost svježeg betona, razvoj i tijek procesa hidratacije kao i dodavanje, odnosno oduzimanje vlage. Hladno vrijeme kao i toplo zahtijeva stoga poduzimanje određenih mjera kako bi se građevinski radovi – poglavito kad je riječ o neožbukanom betonu – odvijali svojim normalnim tijekom.

Niske temperature usporavaju tijek očvršćivanja betona i usporavaju djelovanje dodatnih sredstava i aditiva u betonu. U ovakvim uvjetima može se kod odredenih vrsta betona pojaviti efekt podizanja ili izbijanja vode na površinama na kojima se nalaze oplate – ovaj efekt dodatno pojačavaju hladne oplate i niske temperature svježeg betona. Kao posljedica, na vanjskoj površini betona i ispod oplata naziru se tamne i neugledne mrlje. Nakupljena količina vode koje ne uspije stići do površine dijelom može uzrokovati pojavu izuzetno velikih pora na površinama s oplatom.

Problem izluživanja površine betona

Za vrijeme kišnih dana mekana voda jednostavnije pronalazi put kretanja na površini svježeg betona i na njoj iza sebe ostavlja u kratkom vremenu 'bijele tragove'. Ovakve tragove iza sebe može ostaviti i snijeg koji se topi na suncu. Ovakva reakcija slična je 'eflorescenciji' betona i ona se može definirati kao kratkoročni kemijski 'napad' meke vode pri čemu kalcijev hidroksid dospijeva na površinu i koji na zraku karbonizira CO2 i tako se stvara kalcijev karbonat CsCO3 koji se na površini manifestira kao bijeli talog.

Problem 'eflorescencije' betona

Svi utjecaji koji su prije svega razlog kašnjenja pojave hidratacije na površini pospješuju naime efekt 'eflorescencije' betona. Pokraj niskih temperatura uzrok ove pojave na površini betona su tvari iz samih agregata, ali i oplata (tvari iz drva slične šećerima) koji usporavaju učvršćivanje, odnosno razlog su za odredeno vremensko kašnjenje očvršćivanja. Dodatni negativni utjecaj ima pojava dodatne vlage na površini svježeg betona (jutarnja rosa, inje).

Ukoliko se dogodi da suvišna količina vode u sastavu betona ishlapi tijekom toplog i suhog vremena, onda se otopljeni kalcijev hidroksid zadržava ispod optički vidljive površine betona pa ga stoga i ne vidimo. Ukoliko se pak dogodi da kalcijevim hidroksidom zasićena voda iz pora unutarnje strukture betona dospije na površinu ili ako se na površini betona stvori bilo kakav vodeni sloj (uslijed kiše, rose, kondenzirane vodene pare zbog zaštitne folije koja se nalazi iznad površine) i ako tada otopljeni kalcijev hidroksid dospije u kontakt s tom vodom, onda će doći do kemijske reakcije izmedu njega i CO2, što će rezultirati stvaranjem kalcijevog karbonata koji se na površini manifestira kao 'eflorescencije' betona.

Zaštita betona

Tijekom hladnog vremena moguće je postići višu temperaturu betona prekrivanjem zaštitnom plastikom ili povećanjem temperature svježeg betona dolijevajući toplu vodu

Materijali