Ulaz za korisnike

Betonski apsorbirajući zidovi za zaštitu od buke

|
Betonski apsorbirajući zidovi za zaštitu od buke
 
Betonski apsorbirajući zidovi za zaštitu od buke
Betonski apsorbirajući zidovi za zaštitu od buke

Sažetak

Betonski apsorbirajući zidovi za zaštitu od buke prvi put su upotrijebljeni u Hrvatskoj 2007. godine u Zadru (državna cesta D-502) i Zagrebu (naselje Svibje). U ovome radu su navedena osnovna svojstva tih zidova dobivena terenskim mjerenjima i laboratorijskim ispitivanjima. Istaknuto je da se primjenom betonskih apsorbirajućih zidova ostvaruju velike uštede u gradnji, a zbog dobre mehaničke otpornosti i stabilnosti posebno su pogodni za zaštitu od buke i uz željezničke pruge.

Autori:

  • Prof.dr.sc. Stjepan Lakušić, dipl.ing.građ., Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet;
  • Dalibor Bartoš, dipl.ing.građ., Tehničko veleučilište, Zagreb; Ivo Haladin, student, Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet

    UDK 624.022+624.012.4:699.844

    1. Uvod

    U Hrvatskoj se ne pristupa problemu zaštite od buke sustavno. Određene mjere zaštite provode se samo za ona područja uz prometnice i industrijske građevine gdje su znatnije prekoračene dopuštene razine buke. Razlog zašto se primjenjuju određene mjere zaštite od buke samo na određenim lokacijama, često su dugogodišnje peticije i pritužbe građana koji žive i rade u blizini prometnica s intenzivnim cestovnim i tračničkim prometom te u blizini velikih industrijskih postrojenja. Uzmu li se u obzir sva naseljena područja uz autoceste, tada je stanje potpuno različito u slučaju prekomjernih razina buke. U posljednjih se desetak godina u Hrvatskoj ubrzano gradi prometna infrastruktura, posebice autoceste.

    No, sve se više radi i na rekonstrukciji postojeće prometne infrastrukture, posebice željeznica i državnih cesta, gdje se mjere zaštite od buke primjenjuju u znatno manjoj mjeri. Zaštita od buke naselja u blizini novih autocesta provedena je izgradnjom različitih tipova i vrsta zidova za zaštitu od buke. Najčešće su to drvene, aluminijske i prozirne barijere te manjim dijelom gabionski i armirani nasipi. Budući da u Hrvatskoj nije značajnije razvijena tehnologija proizvodnje dijelova za zaštitu od buke, elementi barijera uglavnom su iz uvoza.

    Kako bi se stanje vezano za proizvodnju elemenata za zaštitu od buke djelomično promijenilo, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je tijekom 2006. godine u suradnji s dvije hrvatske tvrtke, koje imaju razvijenu tehnologiju proizvodnje predgotovljenih betonskih elemenata, razvio dvoslojne betonske barijere za zaštitu od buke. Odabrane su barijere od apsorbirajućeg betona jer je tehnologija proizvodnje betona i betonskih elemenata u Hrvatskoj na zavidnoj razini sa stručnoga i sa znanstvenoistraživačkoga gledišta.

    Betonske su barijere nov proizvod na hrvatskom tržištu, a kako bi njihov razvoj bio što potpuniji, odlučeno je da se najprije izvede pilot-projekt zaštite od buke primjenom betonskih barijera (zidova). Odabrana je lokacija i izrađeni su svi potrebni projekti zaštite od buke i mjerenja razine buke prije provođenja mjera zaštite. Naselje Svibje (istočni dio grada Zagreba) odabrano je kao lokacija za provođenje mjera zaštite od buke primjenom betonskih barijera jer je smješteno neposredno uz industrijsko postrojenje asfaltne baze Trstenik.

    Nakon uspješno provedenih aktivnosti zaštite od buke pri zaštiti naselja Svibje, betonske apsorbirajuće barijere primijenjene su u prvoj polovici 2007. godine za zaštitu od buke naselja smještenih uz državnu cestu D-502 kod Zadra (dionica od čvora Zadar II do luke Gaženica u Zadru). Sada su u izradi izvedbeni projekti zaštite od buke na autocesti Zagreb-Split-Dubrovnik, sektor: Šibenik Ploče i to na dionicama Šestanovac-Zagvod i Zagvozd-Ravča, primjenom betonskih zidova.

  • Materijali