Ulaz za korisnike

Bioplin na sajmu IFAT 2010

|
Bioplin na sajmu IFAT 2010
 
Bioplin na sajmu IFAT 2010
Bioplin na sajmu IFAT 2010: poljoprivreda nije jedini izvor energije

- Za proizvodnju bioplina se osim poljoprivredne biomase može koristiti i komunalni i industrijski organski otpad

- Međunarodni sajam tehnologije zaštite okoliša IFAT 2010 nudi forum o ovoj temi koja je usmjerena prema budućnosti

Proizvodnja bioplina je metoda zbrinjavanja otpada koja se još uvijek vrlo slabo koristi. Prema podacima Stručne udruge za bioplin na kraju 2009. u Njemačkoj je bilo oko 4.500 postrojenja za proizvodnju bioplina. Oko 95 posto njih koristi poljoprivredne supstrate kao što su gnojnica, gnoj i energetske biljke. Komunalno prikupljen biootpad iz kućanstava ili organski otpad iz proizvodnje živežnih namirnica se sada samo ograničeno koriste kao izvori energije. Razlog tome je vrlo promjenjiv sastav tih ulaznih materijala, koji predstavlja posebni izazov za tehnologije fermentacije. Osim toga živežne namirnice kojima je prošao rok trajanja i ostali otpaci hrane moraju prije fermentacije proći higijenizaciju, što uzrokuje dodatne troškove. Unatoč tome se u Njemačkoj i u drugim, prije svega europskim, zemljama, etablirao niz tvrtki koje rade fermentaciju komunalnog i industrijskog biootpada. Velik dio tih poduzeća će prezentirati svoja rješenja na vodećem međunarodnom sajmu tehnologije zaštite okoliša IFAT u rujnu 2010. Tehnika i usluge vezane uz temu bioplin od 2008. čine novo tematsko težište ovog tradicionalnog münchenskog sajma.

Uz proizvodnju struje i topline putem termoelektrana-toplana zadnjih godina se kao daljnja mogućnost energetskog iskorištavanja koristi i obrada bioplina na kvalitetu zemnog plina. Pri tome je zanimljivo da se oplemenjenim bioplinom može direktno napajati mreža zemnog plina. Bioplin tako plinovodom može doći do bilo kojeg mjesta upotrebe i koristiti se na različite načine. Prema Fraunhofer Institutu za energiju vjetra i tehniku energetskih sustava (IWES) iz Kassela u Europi je u studenome 2009. radilo više od 80 postrojenja za obradu bioplina. Od njih prema informacijama iz Njemačke agencije za energiju iz Berlina 44 postrojenja prerađenim bioplinom napaja javne plinske mreže.

Iako Švedska ima najveći broj postrojenja za oplemenjivanje bioplina na svijetu, Njemačka ima najveći kapacitet direktnog napajanja plinske mreže. Jedan od razloga tomu je da se u Švedskoj - kao i u nekim drugim europskim zemljama – prerađeni bioplin u mnogim slučajevima koristi direktno kao pogonsko gorivo, bez međukoraka napajanja plinske mreže. Njemačka nasuprot tome, prema podacima Njemačke agencije za energiju, u usporedbi s ostalim europskim zemljama, prema Zakonu o obnovljivim energijama ima najvišu naknadu za napajanje plinske mreže bio-zemnim plinom. Iza Njemačke odmah slijedi Austrija.

Naknada je privlačna i za postrojenja koja se bave proizvodnjom plina iz biootpada. Aktualan primjer je postrojenje za bioplin u Altenstadtu/Schongau. Postrojenje koje je s radom započelo 2001. fermentira industrijski otpad, živežne namirnice kojima je prošao rok trajanja, otpadne materijale iz sirana, mljekara i klaonica te biootpad. Prije nego što otpadni materijal dođe u mokru fermentaciju prolazi stupanj higijenizacije u kojem se toplinskom obradom ubijaju bakterije koje su štetne za proces. Postrojenje je do sada proizvodilo sirovi bioplin, koji se u pet termoelektrana-toplana ukupne snage od gotovo dva MW na istom mjestu pretvarao u struju. Jedna trećina topline koja pri tome nastaje koristi se za higijenizaciju ulaznih materijala, druga trećina za grijanje fermentora. Ostatak se zbog nedostatka potrošača preko izmjenjivača topline ispušta u okoliš. Kako bi otklonili ove ekonomski i ekološki negativne gubitke energije Erdgas Schwaben GmbH iz Augsburga i Ökopower GmbH iz Altenstadta su u ljeto 2009. izgradili dodatno postrojenje koje obrađuje bioplin tako da nakon obrade sadrži oko 98 posto metana. Iz 1.200 kubnih metara sirovog plina koji nastaje svaki sat nastaje 750 kubnih metara biometana, koji napaja mrežu za opskrbu zemnim plinom. Postrojenje je u probnom pogonu od studenoga 2009.; službeno puštanje u pogon predviđeno je za početak ljeta 2010.

Biootpad kao izvor energije ubuduće će koristiti i Berlinsko gradsko poduzeće za čistoću (BSR). Iz 60.000 tona prikupljenog organskog otpada kućanstava pomoću dva fermentora sa suhom fermentacijom i uz dodatno pročišćavanje plina dobivat će se 2.200 tona bio-zemnog plina koji će napajati plinsku mrežu. Planirano je da se ista količine ponovno uzme na drugom mjestu za pogon vozila za prikupljanje otpada koja voze na zemni plin. Na taj način bi se okoliš štitio od emisija od oko 2,5 milijuna litara diesel goriva. Projekt je trenutno u postupku dobivanja dozvola.

O sajmu IFAT

Sajam IFAT je 2008. godine ostvario nove rekorde: 2.605 izlagača iz 41 zemlje te oko 120.000 stručnih posjetitelja iz 170 zemalja. 16. međunarodni stručni sajam voda, otpadnih voda, otpada i recikliranja održat će se od 13. do 17. rujna 2010. na Novom sajmu München. IFAT je najvažniji stručni sajam za inovacije i novosti u području voda, otpadnih voda, otpada i recikliranja u cijelom svijetu. Nudi atraktivan izložbeni program s inovativnim, tehničkim rješenjima i široku ponudu kvalificiranih usluga u području gospodarenja vodom, otpadnim vodama i otpadom.

O Međunarodnom sajmu München (MMI)

Međunarodni sajam München (MMI) je s oko 40 stručnih sajmova za investicijsku robu, robu široke potrošnje i nove tehnologije jedno od vodećih svjetskih sajamskih društava. Svake godine na priredbama sajma u Münchenu sudjeluje preko 30.000 izlagača iz više od 100 zemalja i više od dva milijuna posjetitelja iz više od 200 zemalja. Osim toga MMI organizira stručne sajmove u Aziji, Rusiji, na Srednjem Istoku i u Južnoj Americi. Sa šest društva kćeri u inozemstvu i 64 zastupstava u inozemstvu, koja brinu za više od 90 zemalja svijeta, Međunarodni sajam München daje znatan doprinos zaštiti okoliša i održivosti.

Daljnje informacije na www.ifat.de.

Zastupstvo münchenskog sajma za Hrvatsku: Belimpex d.o.o.

A.Štrbana 18, Zagreb

tel: 01 36 38 363, 36 48 276

fax: 01 30 17 992

e-mail: office@belimpex.hr

www.belimpex.hr

Materijali