Ulaz za korisnike

Boljom izolacijom do 60 posto nižih računa za grijanje

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Od prvog srpnja u Hrvatskoj je na snazi Tehnički propis o uštedi toplinske energije u zgradama po kojem potrošnja energije za grijanje u novim zgradama ne smije biti veća od 51 do 95 kilovatsati po četvornome metru, ovisno o obliku zgrade.

Primjena tog propisa obvezna je u obiteljskim kućama, stambenim i nestambenim zgradama, a nekretnina neće moći dobiti građevinsku dozvolu bez iskaznice s podacima o godišnjoj potrošnji toplinske energije. Energetski certifikat To je svojevrsna preteča energetskoj certifikaciji zgrada koju u zemljama EU od 1. siječnja 2006. regulira direktiva o energetskim karakteristikama zgrada 2002/91/EC. Ta direktiva nalaže obveznu energetsku certifikaciju zgrada većih od 1000 četvornih metara s istaknutim podacima o godišnjoj potrošnji energije za grijanje. Prema Željki Hrs-Borković iz energetskog Instituta Hrvoje Požar, stasat će obvezan EU energetski certifikat, za čiju će nam primjenu terbati pet godina jer ćemo uz nove morati certificirati i sve postojeće zgrade. "U Hrvatskoj se čak 48 posto ukupne energije troši u zgradama, prvenstveno zbog njihove loše izolacije. Već u odnosu na do sada važeći Pravilnik o toplinskoj zaštiti zgrada iz 1987. 83 posto zgrada ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu, a više od 50 posto ih je građeno bez ikakve toplinske zaštite", objašnjava Željka Hrs-Borković. Iako propis iz '87. nalaže potrošnju energije za grijanje između 100 i 150 kilovatsati po četvornome metru, većina poslije sagrađenih zgrada troši i do 250 kilovatsati po kvadratu.

"Premda su propisi iz 1987. nešto poboljšali energetsku bilancu u zgradama, još znatno zaostaju za suvremenim energetskim kretanjima u svijetu. Energetskom obnovom starih zgrada, naročito onih građenih prije 1987., moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije više od 60 posto", tvrdi Hrs-Borković. Osim zamjenom prozora koji izgube i 50 posto topline, najveće se uštede postižu izolacijom vanjskog zida i krova. Dodatna ulaganja u toplinsku izolaciju pri obnovi već dotrajale fasade kreću se između 20 i 40 posto ukupne cijene fasade, što daje povoljne ekonomske rezultate u usporedbi s dugoročnim uštedama koje se postižu, a razdoblje povrata investicije kreće se od tri do 10 godina. Hrs-Borković smatra da osnovni preduvjet za smanjenje potrošnje energije u zgradarstvu je povećanje obvezne toplinske zaštite novih zgrada te sistematska sanacija i rekonstrukcija postojećih zgrada. U Hrvatskoj, prema podacima iz 2001., postoji 133,30 milijuna četvornih metara stambene izgradnje i 71,80 milijuna četvornih metara nestambene izgradnje. Prosječna zgrada godišnje troši 200 do 280 kilovatsati energije na grijanje, standardno izolirana ispod 100, suvremene niskoenergetske kuće oko 40, a pasivne 15 kilovatsati i manje. Upravo se zato predviđa da bi energetska obnova zgrada u budućnosti trebala postati jedna od najznačajnijih aktivnosti u građevinarstvu. Korištenjem tehnologije pasivnih i niskoenergetskih kuća moguće su velike uštede u potrošnji energije i smanjenje ukupne potrošnje na svega 10 posto u odnosu na potrošnju prije rekonstrukcije. Korištenje visokog nivoa toplinske izolacije, primjerice od 18 do 30 cm na vanjskom zidu umjesto dosadašnjih šest do 12 cm, visokoefikasnih prozora s trostrukim izo staklom te izbjegavanje toplinskih mostova u kombinaciji s kvalitetno rješenom mehaničkom ventilacijom rezultira ne samo manjom potrošnjom energije već i većom kvalitetom zgrade s visokim komforom boravka u prostoru.

Zdravije stanovanje Uvođenjem obvezne energetske certifikacije zgrada s transparentnim podacima o potrošnji energije zgradama će znatno porasti vrijednost na tržištu, a razdoblje povrata ulaganja će se smanjivati", kaže Hrs-Borković, dodajući da su veća vrijednost i kvaliteta zgrade, smanjeni troškovi održavanja, duži životni vijek zgrade, te zdravije i ugodnije stanovanje tek dodatne vrijednosti za investitore koji se odlučuju za energetsku efikasnost. "Uz smanjenu potrošnju energije kao i smanjeni štetni utjecaj na okoliš, energetska efikasnost i niskoenergetski standard gradnje čini se jedinim mogućim potezom razvoja suvremenog graditeljstva", zakjučuje Hrs- Borković. Izvor: www.Poslovni.hr

Materijali