Ulaz za korisnike

Čak dvostruko više stambenih kredita

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - U prvih osam mjeseci ove godine Zagrebačka banka odobrila je novih 1,6 milijardi kuna stambenih kredita, a samo u tri ljetna mjeseca, od lipnja do kolovoza, 826 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je odobreno 406 milijuna kuna, povećanje veće od 100 posto.

Razlog tome, smatraju u Zabi, ponajviše je koncept usluga "Dom po mom", koji je banka uvela u lipnju ove godine. Klijenti su odmah prepoznali prednosti novog proizvoda, što se odrazilo u naglom povećanju prodaje te je u lipnju plasirano 70 posto više stambenih kredita nego u istom mjesecu prethodne godine, a 32 posto više nego prethodni mjesec. Unatoč pojačanom trendu potražnje za kartičnim i autokreditima, udio stambenih kredita i dalje čini više od polovine (59 posto) ukupnog kreditnog portfelja građana u Zagrebačkoj banci. S devet milijardi kuna stambenih kredita, Zaba kontinuirano drži vodeću poziciju u stambenom kreditiranju u Hrvatskoj uz najveći tržišni udjel. Erste & Steiermaerkische banka (ESB) u prvih sedam mjeseci ove godine odobrila je više od 2.800 stambenih kredita u ukupnom iznosu od 655 milijuna kuna, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja porast od čak 89 posto, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor Sektora građanstva ESB-a Zdenko Matak.

Ukupni kreditni portfelj Sektora građanstva ESB-a porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 24 posto, na 8,04 milijarde kuna, a udjel stambenih kredita u tom iznosu premašio je 27 posto, kazao je Matak. Dodao je i da je tržišni udjel ESB-a na hrvatskom tržištu stambenih kredita od početka 2004. godine do kraja svibnja ove godine udvostručen, i to na 8,97 posto, dok je udjel te banke na tržištu kredita stanovništvu istodobno povećan s 8,98 na 11 posto. Generatori takvog rasta stambenog kreditiranja, rekao je Matak, bili su uvođenje kredita bez jamaca i depozita, kredita vezanih valutnom klauzulom uz švicarski franak te sniženje kamatnih stopa. Značajan rast stambenog kreditiranja u ESB-u očekuju i u nastavku ove godine, a prognozu temelje među ostalim i na podacima istraživanja GfK Centra za istraživanje tržišta, po kojem se očekuje da će u 2005. svoje stambeno pitanje pokušati riješiti oko 159 tisuća osoba. Pritom, pokazuje to istraživanje, oko dvije trećine tih osoba dom planira financirati kreditom, pri čemu si samo polovina može priuštiti stambeni prostor kakav im treba.

Stoga je ESB, kazao je Matak, uveo i novi model stambenog kreditiranja, tzv. stambene kredite s ostatkom vrijednosti, čija je temeljna karakteristika da klijent u mjesečnim obrocima otplaćuje 60 do 80 posto ukupnog iznosa. Preostalih 20 do 40 posto isplaćuje se na kraju otplate kredita, i to jednokratnom otplatom, naplatom iz police osiguranja ili novim kreditom. Maksimalan iznos tog kredita je 250 tisuća eura, a kamatna stopa na kredite vezane valutnom klauzulom uz švicarski franak iznosi 4,75 posto godišnje (EKS je 4,93 posto). Ako su, pak, vezani uz euro, kamatna stopa iznosi 5,99 posto godišnje (EKS 6,25 posto), a instrumenti osiguranja su hipoteka na nekretninu, uz policu životnog osiguranja. Autor: A. DRAGOJEVIĆ

Materijali