Ulaz za korisnike

Carstvo hladovine i mira u srcu metropole

|
Carstvo hladovine i mira u srcu metropole
 
Carstvo hladovine i mira u srcu metropole
Tražite li idealno skrovište od vrućine i gradske buke, perivoji su pravi odabiri. Jedno od takvih mjesta u samom srcu Zagreba zasigurno je Botanički vrt, spomenik vrtne arhitekture, koji ove godine obilježava 120. godišnjicu postojanja

120 godina Botaničkog vrta u Zagrebu

Botanički vrt je idealno mjesto za opuštanje nakon napornog radnog dana. Bujna, oku ugodna vegetacija omogućava 'debelu' hladovinu i u vrijeme najvećih žega, a ujedno štiti i od gradske buke. Savršeno mjesto za prošetati se i rasteretiti misli. Prava prirodna wellness oaza...

Remek-djelo Heinza i Durchaneka

Upravo o takvoj oazi sanjarila je Kraljevska zemaljska vlada kada je 1889. godine zadala zadatak Antunu Heinzu, profesoru botanike na Zagrebačkom sveučilištu, da izradi nacrt i uredi Botanički vrt u Zagrebu. Heinz je iste godine izradio nacrt u suradnji sa češkim nadvrtlarom Viteslavom Durchanekom. Baš zato se i 1889., kada je izrađen nacrt, smatra godinom utemeljenja Botaničkog vrta, a prof. dr. Heinz njegovim osnivačem.

Botanički vrt se danas nalazi u samom srcu metropole, na južnoj strani Marulićevog trga, no prije stotinu godina isto je mjesto bilo periferija Zagreba. Botanički vrt je sastavni dio niza gradskih trgova i perivoja poznatih pod nazivom Lenucijeva iliti Zelena potkova.

Riječ je o autentičnom graditeljskom djelu, a čine ga 7 trgova i vrt koji s tri strane, u obliku uglatog slova U, svojim zelenim površinama uokviruju urbanističke blokove Donjega grada. Biser u nizu, Botanički vrt rasprostire se na 4,7 hektara površine.

Uređenje Botaničkog vrta

Radovi na uređenju Botaničkog vrta počeli su već 1890. godine. Tada je sagrađena vrtlarska kuća koja je danas zgrada ravnateljstva. Godinu dana kasnije je započela gradnja staklenika te zemljeni radovi, a prva sadnja već 1892. godine. Samo nekoliko godina nakon osnutka, Botanički je vrt već imao vrlo bogatu zbirku bilja. Tijekom vremena ona je zbog mnogih okolnosti znatno smanjena. Najsiromašnija je bila nakon II. svjetskog rata, ali je ubrzo obnovljena. U Botaničkom vrtu danas uspijeva oko 5.000 stranih i domaćih svojti biljaka.

Botanički vrt je izgrađen u pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama koje obrubljuju manje površine nepravilna oblika, dok je samo cvjetni parter u francuskom stilu strogo simetričnih linija. Od građevinskih objekata u Botaničkom vrtu, osim staklenika i zgrade ravnateljstva u secesijskom stilu, su i zgrada Botaničkog zavoda (nekadašnji Fiziološki laboratorij), stari izložbeni paviljon (autentični objekt paviljonske arhitekture iz 1891.), javni zahod (primjer malog komunalnog objekta s kraja prošlog stoljeća), započeta i nikad dovršena zgrada Botaničkog zavoda, staro spremište (također s kraja stoljeća), zgrada strojarnice Gradskog vodovoda (izgrađena tridesetih godina prošlog stoljeća), fontana za pitku vodu, nadstrešnica za studente te mala vrtna sjenica (dobivena na dar za 100. obljetnicu).

Gradski perivoj, ali i praksa studenata PMF-a

Prvotno je Botanički vrt pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta, da bi 1946. godine postao dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), koji je osnovan iste godine.

Pripadnost Sveučilištu od samog početka odredila je njegovu prvu i osnovnu namjenu da služi sveučilišnoj nastavi i znanstvenom radu iako je već i u ona davna vremena imao funkciju gradskog perivoja. Upravo je ta funkcija i bila uvjet pod kojim mu je gradska općina dodijelila zemljište.

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture - spomenik vrtne arhitekture.

Zanimljivosti

Najstariji botanički vrt u Europi je osnovan 1543. godine u Pisi u Italiji radi uzgoja ljekovitog bilja za potrebe studija medicine.

Botanički vrt u Zagrebu je tijekom godina doživio razne preinake. Tako je 1911. u Botaničkom vrtu izgrađen morski akvarij, koji danas više ne postoji.

Hrvatska je, kada su biljke posrijedi, jedna od najbogatijih europskih zemalja! U Hrvatskoj raste oko 5.500 svojti viših biljaka, što je s obzirom na površinu zemlje uistinu mnogo. Flore mnogo većih zemalja oskudnije su od hrvatske: tako npr. u Španjolskoj raste 5.048 svojti, u Francuskoj 4.630, a u Njemačkoj 3.203.

Svake godine Botanički vrt u Zagrebu organizira prigodnu proljetnu ili jesensku prodaju viška biljnog materijala. Višak uzgojenih biljaka prodaje se po vrlo povoljnim cijenama. Također, prilikom kupnje određene biljke, vrtlar će vas uputiti u pravilnu sadnju i uzgoj.

Građani i inače mogu potražiti savjete od djelatnika Botaničkog vrta vezane uz uzgoj biljaka i botaničku problematiku. Kraći i jednostavniji upiti su besplatni, dok se svaka opširnija determinacija vrsta ili podaci o uzgoju te prijevodi (poslovi koji iziskuju puno vremena i truda) naplaćuju.

Materijali