Ulaz za korisnike

Cijene stanova rast će još tri godine po pet posto godišnje

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Za nekoliko godina cijena najma poslovnih prostora stabilizirat će se na 12 do 15 eura po kvadratu

Poput svih tranzicijskih zemalja tržište nekretnina u Hrvatskoj izuzetno je aktivno. Stanogradnja buja, cijene građevinskog zemljišta rastu. Prijeti li domaćem tržištu nekretnina “pregrijavanje”, i kakvi se trendovi očekuju u godinama koje dolaze? O svemu tome razgovarali smo s Jensom Mollerom Madsenom direktorom zagrebačke podružnice King Sturge grupe, jedne od najvećih europskih savjetničkih tvrtki za nekretnine koja zapošljava više od 3800 ljudi u 160 ureda svijeta, uključujući Zagreb i Split. Svjedoci smo agresivne gradnje novih poslovnih zgrada na području Zagreba. Što se konkretno događa i kako će se idućih godina kretati cijene poslovnih prostora? - Prošle je godine na zagrebačko tržište pušteno oko 60.000 do 70.000 m2 novog, vrhunskog poslovnog prostora. To je srušilo cijenu zakupa na 18 eura po m2. Na tržištu na kojem je krajem 2005. bilo oko 160.000 m2 modernih poslovnih prostora, za manje od 12 naći će se još oko 150.000 m2, većinom špekulativnog poslovnog prostora bez unaprijed poznatog zakupca. Riječ je o lokacijama poput Radničke ceste i slično. Budući da će većina biti visoke kvalitete, klijente će pridobiti i nižom cijenom. Zbog toga predviđam da će se za nekoliko godina cijena najma stabilizirati na oko 15 eura po m2 u poslovnim središtima i na oko 12 eura po m2 u ostalim dijelovima grada. U područjima poput Radničke ceste zbog velike koncentracije konkurencije na ograničenom prostoru cijena bi mogla čak i dodatno pasti. No to je otprilike razina najma kao i u Pragu, Budimpešti i Varšavi. Odakle toliki interes za gradnjom poslovnih prostora? -Krajem devedesetih godina u Zagrebu je bilo svega nekoliko inozemnih investitora koji su zajedno s domaćima razvijali projekte poput Importanne centra i sličnih. U to vrijeme ponuda kvalitetnih poslovnih prostora na atraktivnim lokacijama bila je slaba. Na tržište je godišnje dolazilo tek oko 10.000 m2, a potražnja je bila dvostruko veća. Zbog toga su cijene najma bile izuzetno visoke i iznosile su oko 20 eura (40 DEM) po m2. Nesrazmjer između ponude i potražnje nastavio se do kraja 2004. godine kada su na tržište znatnije ušli strani investitori koji su počeli graditi poslovne prostore tzv. špekulativne namjene. To znači da nisu unaprijed imali poznate zakupce što prije nije bio slučaj. Više o ovoj temi na www.Poslovni.hr

Materijali