Ulaz za korisnike

Ciljevi prostorne ventilacije

|
Ciljevi prostorne ventilacije
 
Ciljevi prostorne ventilacije
Ciljevi prostorne ventilacije sastoje se u bitnome u osiguranju uvjeta ugode prostora te sprečavanja građevinskih oštećenja nastalih uslijed stvaranja kondenzata.

To konkretno znači da se moraju ispuniti sljedeće navedene funkcije:

Odvođenje štetnih tvari; u štetne tvari ubrajaju se kako emisija s površina namještaja i podnih obloga, tako i CO ² emisija uvjetovana disanjem. Granične vrijednosti koncentracije dopuštene za radno mjesto (maksimalna koncentracija na radnom mjestu), utvrđene su „ Tehničkim pravilnikom za opasne tvari. Veći zahtjevi na ograničenja CO ² koncentracije utvrđeni su za mehanički provjetravane prostorije normom DIN 1946. Priznate, ali ne u svakom slučaju zakonski zahtijevane granice vrijednosti primjerice Pettenkoferova granica, također su priznate.

Odvođenje mirisa; u tu kategoriju ubrajaju se olfaktorna onečišćena zraka za disanje koje percipira osjetilo mirisa. Rezultat su emisije površina u prostoriji te mirisa ljudskog tijela ili recimo mirisa cigarete. Onečišćenje zraka (imisija) označava se oznakom decipol (dp). Definira se kao onečišćenje koje nastaje pri onečišćenju 1 olf pri strujanju 10 ls-1 zraka.

Olf je mjerna jedinica za onečišćenje koje uzrokuje osoba prosječno radeći administrativne poslove u toplinski neutralnom okolišu. Osjetilna kvaliteta zraka izražava se u decipolovima (od polucije) , a izvor mirisa u olf-ima (od olfaktornog).

Odvođenje vlage: neophodno ukoliko postoje izvori vlage unutar zgrade (osobe, biljke, aktivnosti kao što su kuhanje, tuširanje i slično). Apsolutni sadržaj vlage unutar zgrade uvijek je upravo zbog tih izvora veći nego u vanjskom zraku (izuzetak moguć kod manjih izvora vlage i veće apsorpcije vlage prostornih površina). Pošto mješavina plinova zrak može preuzeti samo određenu količinu vodene pare u ovisnosti o temperaturi zraka, sadržaj vlage opisuje se i relativnom vlažnošću zraka. Predstavlja“stupanj iskorištenosti“ preuzimanjavlage zraka. Već prema površinskom materijalu relativna vlažnost zraka od ca. 75% već vodi ka stvaranju plijesni i gljivica.

Odvođenje topline; izvori topline nastaju uslijed neiskorištene topline električnih uređaja, osoba, apsorbiranim sunčevim zračenjem i apsorbiranom umjetnom svjetlošću. Prirodno odvođenje topline nastaje transmisijom, zračenjem ili konvekcijom pri čemu provjetravanje predstavlja najbrži i najučinkovitiji transport topline. Navedene skupine materijala obogaćuju se unutar ograničenog rezervoara zraka“prostorije“. Brzina ovisi o volumenu prostorije, ali i o visini opterećenja, obično o gustoći zauzetosti prostorije. Prilikom tumačenja dakle treba uzeti u obzir sve ove faktore.

Provjetravanje prostorija zato ima veliki značaj. Zato je jasno da pooštreni zahtjevi u pogledu zrako-nepropusnosti zgrada u okvirima novih normi i smjernica ne služe samo redukciji ventilacije, već redukciji nekontrolirane ventilacije u korist ciljane primjene kontrolirane ventilacije.

Materijali