Ulaz za korisnike

Čip kartice su zadnji korak prije ukidanja gotovine

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Uvođenje čip kartica znatno otežava takozvani „skimming", odnosno snimanje podataka s današnjih magnetskih kartica Krajnji je cilj čipa ukidanje gotovine, što će biti i kraj sive ekonomije, mita i pranja novca, a države će značajno povećati porezne prihode

Prve čip, smart ili pametne kartice, kako ih se sve naziva, stižu i u Hrvatsku. Dugotrajne pripreme ovdašnjih bankarskih kuća privode se kraju, tako da će i hrvatsko novčarsko tržište krenuti trendovima razvijenog svjetskog novčarskog tržišta . - U Hrvatskoj se - kaže Goran Kovačević, direktor Sektora stanovništva Imex banke - možemo zadovoljiti činjenicom da je napravljen prvi korak. Imamo prve čip kartice, kako kreditne, tako i debitne. Banke članice Međubankarske udruge su se zahuktale u pripremama i možemo očekivati novih milijun debitnih čip kartica. Imex banka, primjerice, Maestro čip kartice svojim komitentima počinje izdavati već ovog mjeseca. Veliko pospremanje mreža, bankomata i POS terminala za prihvat čipa još je u tijeku. Tako će nam početna faza donijeti hibridne kartice koje će sadržavati i magnetsku traku i čip.

Sigurno plaćanje

Što će to konkretno značiti za vlasnike kartica? - Bankomati i POS terminali koji ne budu opremljeni za prihvat čipa radit će na stari način preko magnetske trake. Tehnološki pomaci nošeni su vjetrovima iz asocijacije Europay Mastercard Visa (EMV). Nova tehnologija donosi prije svega veću sigurnost transakcija. Stoga, EMV neće preuzimati odgovornost za nastalu štetu onima koji nisu prihvatili preporuku o instalaciji sigurnije tehnologije i uporabi njezinih zaštitnih mjera. Osim što je čip traženi odgovor na eliminiranje pronevjera, on je jamstvo da je klijent bio prisutan prilikom sudjelovanja u elektroničkoj trgovini, što daje konačan vjetar u jedra trgovini budućnosti, počev od sigurnog plaćanje preko Interneta pa do mogućnosti korištenja s prijenosnim računalom. Na koji će način nova tehnologija onemogućiti kartične zloporabe? - Novi sustav s ugrađenim čipom otežat će pronevjere jer se, barem za sada, smatra da se čip ne može kopirati.

Ugradnja čipa otežava i poskupljuje „skimming", tehnologiju s uređajima manjim od ljudskog dlana koji mogu pročitati i pohraniti sve kodirane podatke s magnetskog zapisa kartice, čija je cijena oko 300 dolara, a opreme za izradu kartice od 5.000 do 10.000 USD. Primjer Francuske nakon uvođenja čipa na debitne i kreditne kartice pokazuje da gotovo više i nema „skimminga", točnije on se smanjio za čak 80 posto. Inače, šteta učinjena na prijevarama s kreditnim karticama tijekom 2003. godine u Hrvatskoj se procjenjuje na 8,2 milijuna kuna. Znači li to da se magnetske kartice potpuno povlače iz prometa? - Magnetska traka polako odlazi u povijest. Njeni nedostaci su visoka ovisnost o kvaliteti funkcioniranja telefonske infrastrukture, što je veliko ograničenje. Kartice s magnetskom trakom neće funkcionirati kako treba na specifičnim terminalima i na nekim drugim oblicima tržišta, posebice Internetu, mobilnoj telefoniji i slično. A upravo u tom segmentu poslovanja kapital vidi svoj budući profit.

Elektronski novac

Ipak, koliko god se najavljivao nestanak papirnatog novca, on je opstao, pa i zadržao primat u nekim segmentima. To je istina. Novac se, unatoč mnogo puta potpisanoj propasti, ipak žilavo opire svim vidovima elektronskog novca. Još tamo 60-ih godina mnogi ekonomski stručnjaci predvidjeli su kraj uporabe novca, te najavljivali nadolazeće "bezgotovinsko društvo". Ipak, elektronski novac još uvijek nije zadao smrtonosan udarac gotovom novcu. Tako je u Hrvatskoj u prva tri lanjska kvartala ukupna vrijednost kartičnih transakcija iznosila 34,7 milijardi kuna, od čega su 22,3 posto bile transakcije plaćanja, a 77,7 posto podizanja gotovine. Dakle, kartice se još često koristi da bi se brže i lakše došlo do gotovine. Kompleksnost tehnoloških zahtjeva, umreženost svakog prodajnog kutka, te ukorijenjene navike, svakako su na strani gotovog novca. Danas je još uvijek tako, a sutra? - Elektronski novac s čipom dobiva novi ubojiti zamah, a s njime stižu i novi korisnici iz e-generacije. Krajnji cilj čipa ipak je pobjeda nad gotovinom, nakon čega svijet više neće biti isti. Elektronsko plaćanje značit će i kraj sive ekonomije, instituta mita i pranja novca. Država će značajno povećati porezne prihode, a to će voditi smanjenju poreznih stopa. Kada se u zajedničkom interesu udruže države i velike tvrtke, gotovom novcu predstoji teška bitka za opstankom. Zoran ŠAGOLJ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Materijali