Ulaz za korisnike

Cjelovita energijska obnova višestambenih javnih zgrada

|
Cjelovita energijska obnova višestambenih javnih zgrada
 
Cjelovita energijska obnova višestambenih javnih zgrada
Gradnja obiteljskih pasivnih kuća u Sloveniji već je stekla ugled. Na red dolaze nestambene, uglavnom veće pasivne novogradnje i, dakako, sanacije postojećih višestambenih i javnih zgrada s pasivnim tehnologijama.

O primjerima i značenju dobre građevinske prakse na području niskoenergetske i pasivne obnove već se pisalo, a ove će se godine u Sloveniji realizirati prva obnova vrtića Manka Golarja u Gornjoj Radgoni s pasivnim tehnologijama.

Općenito

Slovenija je po direktivama EU obvezna primjenjivati zahtjeve za energetsku učinkovitost, uporabu obnovljivih izvora energije te smanjivanje emisija stakleničkih plinova. Na građevinskom području među brojnim djelotvornim postupcima učinkovite upotrebe energije i obnovljivih izvora energije pri novogradnjama sve veću ulogu ima uloga cjelovite energetske sanacije postojećega stambenog fonda, ponajprije javnih i stambenih zgrada. Poznato je da bi se izvođenjem osnovnih zahvata energetske sanacije toplinski gubici cjelokupnog stambenog fonda u Sloveniji smanjili najmanje 30 posto, uporabom obnovljivih izvora energije potrošnja energije za grijanje zgrada smanjila bi se najmanje 50 posto. Cjelovitom obnovom višestambenih zgrada na niskoenergetsku, tj. pasivnu razinu postiže se 70 do 90 posto manja potrošnja energije za grijanje, ovisno o postojećem stanju zgrade i izboru zahvata koji se izvode pri obnovi.

Rezultat brižno planiranih, provjerenih i optimiziranih zahvata učinkovite upotrebe energije i obnovljivih izvora energije pri obnovi višekatnih stambenih i javnih zgrada bitno smanjuje potrošnju energije i ispuste CO2, smanjuje ovisnost o dobavljaču energije i njihovim cijenama, smanjuje troškove rada zgrade te povećava vrijednost zgrade i stambenu udobnost njezinih korisnika.

Svaku energetsku sanaciju valja izvoditi cjelovito. Kod višestambenih zgrada paušalno planirani i izvedeni sanacijski zahvati često su uzrok nizu neželjenih učinaka koji stanare uvjeravaju da zahvati energetske sanacije nisu uvijek jednako učinkoviti – iako su izvedeni u skladu s propisima.

Tako se pri sanaciji starijih višestambenih zgrada premalo pozornosti posvećuje dosljednom rješavanju toplinskih mostova, primjerenoj debljini toplinske izolacije, a zanemaruju se zahvati na instalacijskim sustavima. Primjeri se susreću u vlastitim dvorištima: žarko obojena pročelja s 3 cm toplinske izolacije ili bez nje zbog neslaganja susjeda, premalo novca ili sl. Upravitelji zgrada često izvještavaju o teškoćama koje imaju s usklađivanjem različitih mišljenja i odlučivanjem za izvođenje cjelovite energetske obnove – bez obzira na uštedu na troškovima rada i održavanja te povoljnom vremenu povrata investicija zamjenom prozora ili većom debljinom toplinske izolacije. U Sloveniji ne postoji slučaj kod kojega su sanacijom plašta višestambene zgrade na niskoenergetsku razinu ugrađeni odgovarajući sustavi prozračivanja s rekuperacijom (povratom topline).

Stoga se često pri zamjeni starih i ugradnji novih prozora te dodatnom povećanom zrakonepropusnošću zgrade ubrzo i na pravilno toplinski saniranim dijelovima zgrade pojavljuju oštećenja u obliku različitih vrsta plijesni. Uzrokuju ih povišena relativna vlažnost zraka zimi (iznad 45 posto) i povišena relativna zračna vlaga na premalo izoliranim toplinskim mostovima (TM) koji na hladnijim dijelovima plašta iznose i do 80 posto (uglovi, nezraženi vanjski zidovi iza namještaja,…).

www.casopis-gradjevinar.hr

Materijali