Ulaz za korisnike

Cjelovita modernizacija grijanja

|
Cjelovita modernizacija grijanja
 
Cjelovita modernizacija grijanja
Poslovno polje modernizacije grijanja pruža više šansi nego što je samo zamjena kotlića. Koje su to mogućnosti i koji uvjeti moraju biti ispunjeni za specijalizirani obrt grijanja?

Energetski učinkovita gradnja i modernizacija već odavno nisu tajni savjet, već je to nešto čime se investitori i vlasnici kuća sve više bave. Glavni cilj energetske sanacije zgrade je redukcija godišnjih pogonskih troškova koji se više od 80 % sastoje od energetskih potreba za zagrijavanje vode za piće i prijenosa topline na stambeni prostor (uključujući sve moguće gubitke).

Dakle, radi se o vrlo opsežnom tržišnom potencijalu od optimalizacije tehničkih postrojenja sve do potpunog obnavljanja, odnosno proširenja postrojenja za grijanje, uključujući uređaje za proizvodnju topline, ogrjevne površine, ventile, regulaciju pojedinačnih prostorija itd.

Sve se više se širi spoznaja da je najjeftinija energija ona koja uopće nikomu nije potrebna. Prevedeno na stručan jezik to znači: optimalizacija potreba i redukcija gubitaka

Zgrade i tehnika postrojenja

Treba promisliti da svaka intervencija u postojeća postrojenja, dakle to se odnosi i na zamjenu kotlića, treba udovoljiti europskim zahtjevima Propisa o štednji energije. Logično je da se onda pitamo zašto ne staviti pod povećalo odmah cijelo postrojenje. Često se traženi energetski standardi Propisa o štednji energije mogu postići tek pomoću odgovarajući tehničkih postrojenja. Zahtjevi u tom području su doduše složeniji, budući da se i sama zgrada energetski čini optimalnom, te da se onda moraju međusobno uskladiti ti procesi, odnosno izmjene.

To vrijedi, na primjer, kod provedenog izolacijskog postupka na omotaču zgrade, kroz što se smanjuju transmisijski gubici topline, a time i potrebe prostorija za toplinom. Energetska optimalizacija okolnog (termičkog) omotača zgrade tek se onda provodi dosljedno, ako se istodobno odgovarajuće uskladi tehnika postrojenja (na primjer niže temperature sustava, regulacijsko-tehničko izjednačavanje prijenosa topline na prostor). Samo kod takvog cjelovitog promatranja dolazi do maksimalno moguće uštede krajnje energije neke građevinske mjere.

Stručnjak i osoba od povjerenja

Najveći dio vlasnika kuća u prvom redu traži mogućnosti kako reducirati pogonske troškove. Manji dio zainteresiran je za to da se reducira emisija štetnih tvari i odvraća se pri tome od fosilnih nositelja energije. Za vlasnike kuća zanimljive su i druge teme: reducirati ovisnost o netransparentnom energetskom tržištu i osigurati opskrbu gorivom u budućnosti.

Osim toga sve se više širi spoznaja da je najjeftinija energija ona koja uopće nikomu nije potrebna. Prevedeno na stručan jezik to znači: optimalizacija potreba i redukcija gubitaka. Masovno se mijenja čovjekova osviještenost i svijest o tome da je s energijom potrebno postupati učinkovito i inteligentno. Raznolikost obnovljivih energija i zahtjevi propisa za uštedu energije zahtijevaju upravo od specijaliziranog obrta za sanitet, grijanje i klimatizaciju spremno uzdizanje iznad vlastitog horizonta.

Obrtnik mora svojim klijentima stajati na raspolaganju kao stručna osoba i osoba od povjerenja – i to u pogledu na cjelovitost individualnih želja za modernizacijom. U to se primjerice ubrajaju stvari poput razgovora o higijeni vode za piće kod ugradnje solarno-termičkog postrojenja za zagrijavanje vode za piće. Ili kada se radi o predstojećoj zamjeni kotlića za grijanje onda obrtnik mora postaviti cjelovitu dijagnozu (s prijedlozima za postupanje) sustava za grijanje, uključujući radijatore, regulacijsku tehniku i tome slično.

Pregrađivanje i održavanje

Zanimljive mogućnosti pružaju se stručnjacima u pogledu postojane modernizacije grijanja preko mjera pregrađivanja i krovnih nadogradnji. Jer ovdje se gotovo prisilno mora zahvatiti i u postrojenja za grijanje. Zašto, dakle, ne iskoristiti mogućnost za pregled cjelokupnog postrojenja ako se treba instalirati samo dva ili tri radijatora kod krovne nadogradnje? Ne učiniti to, bilo bi vrlo neprofesionalno, a mnogi vlasnici kuća su otvoreni i spremni za nove investicije i hoće svoju zgradu učiniti spremnom za budućnost. Koncepti modernizacije za obrtnika nisu brzi posao već prije postojani potencijal narudžbe.

A on zahtjeva dosljednu i na budućnost orijentiranu brigu za klijente, koja mora započeti već kod održavanja postrojenja za grijanje. Kod godišnjeg održavanja grijanja potrošač ne smije imati osjećaj da je to nešto što stoji novac. Naprotiv, treba se veseliti da će doći stručne osobe koje će sve učiniti da postrojenje radi sa što manje ispusnih štetnih tvari i energetski učinkovito. U pažljivi, cjelovit servis ubraja se to da monter upozori korisnika da cirkularna crpka troši previše struje ili da je cirkulacijska crpka za toplu vodu stalno u pogonu. Na toj bazi onda nastaje međusoban odnos povjerenja koji je onda opet baza za buduće, veće investicije.

Novi propis o štednji energije

Od 1.10.2007. na snazi je Propis o štednji energije koji postavlja energetska mjerila u Europi ne samo za staru gradnju, već i za modernizaciju stambenih zgrada. Polazi se od spoznaje da se energetski standard zgrade definira isto tako i preko omotača zgrade u povezanosti s integriranim tehničkim postrojenjem. Središnji zahtjev odnosi se na to da se ne smiju prekoračiti maksimalno dopuštene vrijednosti. Propis o uštedi energije temelji se na europskoj regulativi.

Energetski standard omotača zgrade bitno se definira preko toplinske zaštite i zračne brtvljenost zgrade. Potrebno je učiniti optimalnim termički omotač kao temelj transmisijskog gubitka topline i na taj način reducirati i ogrjevno opterećenje prostora

Propis o štednji energije

Energetski standard omotača zgrade bitno se definira preko toplinske zaštite i zračne brtvljenost zgrade. Potrebno je učiniti optimalnim termički omotač kao temelj transmisijskog gubitka topline, a na taj način reducirati i ogrjevno opterećenje prostora. Pretpostavka za ovo je ispravno ograničenje termičkog ovoja, dakle površine koja okružuje zagrijavani volumen zgrade. U tom kontekstu potrebno je objasniti da li se podrum i špičasti pod trebaju zagrijati samo djelomično ili u potpunosti. Utvrđivanjem termičkog ovoja te se granice jednoznačno definiraju.

U načelu vrijedi da se zgrada treba gledati u ukupnom kontekstu i na odgovarajući način tretirati. Zahtjevi Propisa o štednji energije osobito postaju privlačni u modernizaciji preko poticajnih programa i novčanih potpora. Dakle, kada se radi o modernizaciji prethodno je potrebno poznavati aktualne odredbe Propisa o štednji energije, te je potrebno prihvatiti tehnička postrojenje zgrade, dokumentirati ih i ocijeniti. Samo onda specijalizirani obrtnik za sanitet, grijanje i klimatizaciju može svojem klijentu predočiti postojan koncept za primjenu u skladu s njegovim individualnim potrebama. Taj bi koncept trebao sadržavati i vremenski plan modernizacije.

Potreba za ogrjevnom toplinom

Potreba za ogrjevnom toplinom je ukupna potreba za toplinom neke stambene zgrade za konstantno temperiranje unutarnje temperature zraka i označava se kao kWh/a. Izračunava se iz transmisijskih gubitaka topline i gubitaka topline prilikom prozračivanja, ako i iz solarnih i internih gubitaka. No, potreba za ogrjevnom toplinom ne smije se pomiješati s ogrjevnim opterećenjem, koje definira područje/opseg snage u konkretnom slučaju konstrukcije (dimenzioniranja) u ovisnosti o klimatskoj zoni. Ona je promjenjiva budući da stoji u neposrednom odnosu s temperaturnom razlikom između unutarnje i vanjske temperature zraka. Ogrjevno opterećenje (DIN EN 12831) predočava promjenjivo vršno opterećenje kao maksimalnu nazivnu toplinsku snagu proizvođača topline u kW kao podatak o snazi. Ako se ta vrijednost pomnoži s godišnjim pogonskim satima, dobiva se potreba za ogrjevnom toplinom u kWh/a.

Potreba za korisnom energijom

Potreba za korisnom energijom obuhvaća prijenos topline u prostor i dodatno još i energiju za zagrijavanje vode za piće (kWh/a). Davanje imena već signalizira jasnu povezanost s individualnim potrebama korisnika. Potreba za korisnom energijom je, naprotiv, neovisna o korisniku i ovisi isključivo o energetskom standardu plašta zgrade.

Potreba za završnom energijom

Kao potreba za završnom energijom (kWh/a) vrijedi potreba za korisnom energijom za grijanje i toplu vodu uključujući gubitke, koji nastaju unutar jedne godine kroz proizvodnju topline i njezinu raspodjelu. U obzir se uzima i pomoćna energija koja je potrebna za pogon tehničkog postrojenja ( u pravilu električna trošila poput cirkulacijskih crpki za grijanje, regulacijske tehnike i tako dalje). Završna energija predaje se na sučelju „omotača zgrade“ i označava količinu energije koja se isporučuje potrošaču i koja se doista mora platiti (struja, loživo ulje, zemni plin, palete itd.).

Primarna energetska potreba

Kao primarna energetska potreba označava se potreba za konačnim resursima, koja je potrebna kako bi se pripremila energija koja je potrebna za grijanje i toplu vodu u kWh/a. Uključene su i količine energije (prethodno uklopljenih) procesnih lanaca izvan zgrade. U to se ubrajaju količine energije koje su potrebne za dobivanje, pretvaranje i raspodjelu svakog upotrijebljenog pojedinačnog nositelja energije. Budući da je kod primarne energije uključena cjelokupna energetska potrošnja zgrade, ona služi kao veličina za ocjenu djelovanja energije na okoliš i jedan je od ključnih pokazatelja Propisa o štednji energije.

Pomoćna energija

Pomoćna energija je sadržaj završne energije i obuhvaća sva električna trošila, koja su potrebna za funkciju ukupnog tehničkog postrojenja. Redukcija potrebne pomoćne energije reducira potrebe za završnom energijom, a logično onda i potrebe za primarnom energijom.

Gubici topline

● Transmisijski gubici topline: Gubici topline koji za vrijeme perioda grijanja prodiru kroz omotnu površinu zgrade iznutra prema van. O transmisijskim gubicima topline ovisne su potrebe za ogrjevnom toplinom, čiji je zadatak izjednačiti (poravnati) transmisijske gubitke topline. mZa transmisijske gubitke topline mjerodavna je energetska kvaliteta izgradnje vanjskih zidina (U-vrijednost) i ponaša se proporcionalno prema njihovoj optimalizaciji.

● Gubici topline prilikom prozračivanja: Gubici topline do kojih dolazi zbog nebrtvljenosti i prozračivana, kao i oni koji su uzrokovani izmjenom zraka. Gubici topline koji nastaju zbog prozračivanja stoje prema tome u neposrednoj povezanosti s brtvljenošću zgrade.

● Gubici topline u kotliću: Gubici topline na tijelu kotlića kao zbroj gubitaka od ispušnih plinova i zračenja sustava grijanja uključujući pomoćnu energiju za plamenik i upravljanje. Osobito su veliki gubici kod nedostatne toplinske izolacije kotlića ili dijelova koji nedostaju na kućištu.

● Gubici topline koji nastaju njezinom raspodjelom: Gubici topline raspodjelom preko ogrjevnog postrojenja uključujući pomoćnu energiju za cirkularne crpke i regulaciju. Do velikih gubitaka kod raspodjele topline dolazi i kod nedostatne toplinske izolacije opskrbnih vodova. Međutim do njih dolazi i kod raspodjele tople vode za piće. Osobito su veliki gubici kod nekontroliranog pogona kod cirkulacijske crpke za toplu vodu.

● Gubici kod pripreme: Gubici koji nastaju kod pripreme i pohranjivanja topline kao i gubici do kojih dolazi u fazi mirovanja tehnike koja služi za pripravu. Većina gubitaka kod priprave proizlazi iz održavanja nepotrebno visokih temperatura koje nastaju zbog nedostatne regulacijske tehnike, odnosno pogrešno podešenih parametara.

Čimbenici primarne energije

Za utvrđivanje potreba za primarnom energijom potreban je faktor primarne energije koji se treba pomnožiti s potrebama za završnom energijom. Tako su potrebe za primarnom energijom ovisne o upotrijebljenom gorivu, odnosno uopće o vrsti proizvodnje topline. Što je veća upotrijebljena količina energija da bi se proizveo kilowatsat završne energije, to je veći faktor primarne energije.

Primjer: Da bi u kotliću za grijanje mogla sagorjeti litra loživog ulja da bi se proizvelo 10 kWh topline, već se prethodno mora sagorjeti 1 kWh za proizvodnju i transport (ekskluzivna ekološka oštećenja). Za pripravu 10 kWh potrebno je potrošiti 11 kwh. Tako loživo ulje posjeduje primarni energetski faktor od 1,1 (11 kWh / 10 kWh). Solarna energija i u skladu s tim toplina iz okoliša imaju odgovarajući mali faktor primarne energije, odnosno nalaze se znatno ispod 1,0.

Faktor primarne energije struje iznosi 3,0. Posljedica toga je da su potrebe za primarnom energijom izravnog električnog grijanja trostruko veće od potreba za završnom energijom. Taj se nedostatak električne struje s enormnim gubicima konvencionalne proizvodnje struje i njezine raspodjele ublažava ne samo preko povećanog rasta obnovljivih energija na strujnom miksu, već se i poboljšava i kroz korištenje ekološke topline pomoću cirkulacijskih crpki iznad koeficijenta promjene snage u iznosu od minimalno 3,0. Faktor primarne energije struje reduciran je od 1.10.2007. od kada je na snazi Propis o uštedi energije na 2,7. Isto tako su snižene i maksimalno dopustive vrijednosti potreba za primarnom energijom.

Izvor:www.masmedia.hr

Materijali