Ulaz za korisnike

Clusteri će stvarati nove izvozne proizvode

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Svrha formiranja clustera je stvaranje zajedničkih proizvoda za svjetsko tržište, a HUP već radi na ostvarenju takvih inicijativa članica iz drvne, papirne, elektro, metalne i tekstilne industrije

Hrvatska udruga poslodavaca osnovala je Nacionalni centar za clustere, kojim želi promijeniti odnose i pozicije između gospodarstvenika, kao i između različitih tijela vlasti, sveučilišta te ostalih institucija koje nemaju osjećaj svog sudjelovanja u lancu stvaranja novih izvoznih vrijednosti. O njihovim namjerama i clusterima, razgovarali smo s Vladimirom Kovačevićem, direktorom toga centra. Kolege i najbliži su me blijedo gledali kad sam im spomenula clustere. Možete li objasniti što je to? — To su međusobno povezani i koncentrirani gospodarski subjekti koji su povezani s institucijama u okruženju, lokalnom upravom i samoupravom, fakultetima, stručnim školama, istraživačkim institutima. Svi sudjeluju u lancu stvaranja zajedničkog proizvoda i koncentrirani na određenom geografskom prostoru predstavljaju svoju regiju ili cijelu državu. Zašto se onda ne zovu udruženjem ili nekakvom grupom? — Zato što postoje različiti načini povezivanja pojedinih poduzetnika. Zajednički proizvod je konkretan, zajednički nazivnik za clustere. Za razliku od svih saveza i poslovnih udruživanja, cluster u svojoj biti ima povezivanje na izradi zajedničkog proizvoda i udruživanje radi njega.

Zajednički nazivnik

Koliko je danas clustera u Hrvatskoj? — Ima nekoliko clustera koji to jesu. Postoji niz inicijativa bez obilježja clustera, a tako se nazivaju zbog različitih interesa i motiva, da bi izvukli novac od ovih ili onih fondova. Imate niz onih koji se tako ne nazivaju, ali koriste sve blagodati takve koncepcije... Je li pravi cluster bio drvni, o kojem se lani mnogo govorilo, osobito nakon izložbe u Kölnu? — Išao je u tom smjeru i završio s izradom prototipa, nije završio masovnom proizvodnjom. Znam samo da je osoba koja ga je vodila iscrpljivanjem sredstava prestala to raditi. Sada manje znam nego na početku. Vi ste glavni HUP-ov čovjek za clusterizaciju. Možete li mi s te pozicije reći kakva je situacija s clusterima u Hrvatskoj? — Nacionalni centar želi promicati tu koncepciju i, kroz kriterije koje je postavio, filtrirati inicijative koje bi to mogle postati. Imamo četiri inicijative unutar pojedinih industrija s potencijalima za formiranje clustera. Bilo bi arogantno reći da to jedino valja u Hrvatskoj kad ih ima više. Uvjereni smo da će naš rad biti prepoznat i da će nam se, nakon formiranja pojedinih clustera, priključiti ostale inicijative s potencijalom za clustere.

Metalci predvodnici

Clusteri mogu tako nicati? Mogu ga i ja formirati i natjecati se za neka sredstva iz međunarodnih fondova? — Dosad je to bio slučaj u nekim situacijama. Želim govoriti samo o tome zašto je HUP krenuo u projekt i o našim argumentima. Samostalna smo udruga, sa svojim članovima i prihodima od članarine iz koje se financiramo, ne ovisimo o državnim tijelima. Na prijedlog i zahtjev članova iz drvne, papirne, elektro i metalne te tekstilne industrije, koji su tražili našu potporu u formiranju clustera, napravili smo projekt i formirali Nacionalni centar. U prvoj fazi ćemo obuhvatiti te četiri industrije s potencijalom razvijanja u clustere i proizvodima s kojima mogu na svjetska tržišta, a mogli bi pokrenuti ostale. I HUP funkcionira slično clusterima, upravlja različitim i suprotstavljenim interesima. Naše iskustvo u tome je dragocjeno, jer clustere stvaramo na umjetan način i u kraćem vremenu. HUP ima za sada inicijative za clustere. Kada će od njih biti nešto konkretnije? — Inicijative, odnosno konkretni projekti, u različitim su fazama. Cluster metalaca je najdalje otišao, prošao je inkubaciju — fazu konstituiranja, i u fazi je formiranja. Tekstilni i drvni clusteri su u fazi konstituiranja, kao i cluster malih traktora.

U Dalmaciji nema takvih inicijativa? — Imamo u početnoj fazi, kao prijedlog i inicijativu, vinski cluster i provjeravamo njegov potencijal. Vidjet ćemo je li to potencijal koji bi upućivao na mogući uspjeh. Do kada će se formirati clusteri? — Pod formiranjem podrazumijevamo niz koraka, od kojih ističemo implementaciju sustava kvalitete u poduzeća, te informatičkog sustava... Ta faza traži godinu do dvije. Konačni konkretni proizvod će uslijediti nakon toga? — Članice clustera su tvrtke koje imaju proizvode, nastavit će ih raditi, možda drukčije. Kupovat će sirovine od tvrtki unutar clustera, krenut će s razvojem novih proizvoda. Dakle, efekte će imati i na proizvodnji razvijenih proizvoda i u procesu razvoja zajedničkih proizvoda.

Korak naprijed

Poduzetnici će imati koristi, a gospodarstvo? — Ako unutar neke grane ili regije brojni poduzetnici postignu uspjehe, efekte će imati i regije i grane. Poduzetnici će imati koristi od nižih troškova, zajedničkog marketinškog nastupa, veće količine proizvoda kao pretpostavke nastupa na velikim tržištima... Deplasirano je spominjati da će gospodarstvo imati koristi od većeg broja zaposlenih, te pregrupiranja zaposlenih u zdravija poduzeća. Clusterizacija tvrtkama omogućava uvid u pogreške u samostalnom radu, da restrukturiraju poslovne procese. Pružamo im podršku u stvaranju novih biznisa od onih koji se velikim poduzećima pokažu nepotrebnim. Male su tvrtke fleksibilnije, brže se mijenjaju i izbacuju proizvode, ali nemaju dovoljno financija za nove proizvode i marketing kojim raspolažu velike. Gdje clusteri u svijetu najbolje funkcioniraju? — Treba razlučiti kako nastaju. U razvijenim tržišnim ekonomijama, u Austriji i Njemačkoj, nastaju desetljećima, s rastom poduzeća ista se povezuju, a u tranzicijskim ekonomijama uglavnom nastaju kao podugovaračka baza većih multinacionalnih kompanija koje ih grade na umjetan način. Trebali bismo koristiti iskustva onih koji su clustere stvarali u kraćem vremenu, uglavnom Slovenije koja je od svih najdalje odmaknula. piše Sanja STAPIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Bazeni - gradimo.hr

Materijali