Ulaz za korisnike

Dalekovod po dnu Jadrana

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - U kabel kapaciteta 500 megavata treba uložiti više od 250 milijuna eura, a novac bi u cijelosti osigurali Talijani

Hrvatsku i Italiju bi za nekoliko godina mogao povezati »podmorski dalekovod« ispod Jadrana vrijedan više stotina milijuna eura. Riječ je o posebnom kabelu kojim bi se s hrvatske obale na talijansku prebacivale velike količine struje i tako ublažili velike poteškoće u opskrbi talijanskih potrošača. Naime, Italija ima najveći deficit električne energije u Europi jer im godišnje nedostaje čak oko 50 milijardi kilovatsati. Trgovci strujom o takvoj mogućnosti razmišljaju već nekoliko godina, točnije otkako je Italija zapala u ozbiljnu nestašicu električne energije pa uvozi oko 24 posto svojih potreba, što je uzrokovalo porast cijene do 50 posto u odnosu na cijenu u Hrvatskoj, kaže predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak. Energetski institut Hrvoje Požar je na traženje HEP-a već počeo izradu studije koja će pokazati kolika je propusnost hrvatske mreže dalekovoda te bi li izdržala prijenos velike količine struje prema Italiji, a analizirat će se i isplativost tog projekta.

Talijani su jako zainteresirani za postavljanje podmorskog kabela jer bi im omogućio uvoz velikih količina struje s istoka npr. iz Ukrajine, Bugarske i drugih država koje imaju viškove. Naime, iz Francuske već uvoze velike količine struje, a dalekovodi prema Austriji i Sloveniji nemaju dovoljno kapaciteta. Zato bi, prema najavama, Talijani osigurali sav novac. Preliminarne analize pokazuju da bi u kabel kapaciteta 500 megavata trebalo uložiti više od 250 milijuna eura. No, iznos se na kraju često poveća. Tako je podmorski kabel između Grčke i Italije istog kapaciteta najprije trebao stajati 240 milijuna eura, ali je na kraju stajao 100 milijuna eura više. Dosad su analizirane tri moguće trase za polaganje kabela: od istarske obale prema talijanskoj kod Venecije, od trafostanice Konjsko kod Splita prema srednjoj Italiji (najvjerojatnija) te od Ploča prema južnoj Italiji.

HEP je zainteresiran za sudjelovanje u takvom projektu, ali se prije ozbiljnih razgovora o tehničkom rješenju i troškovima mora izraditi tehnička studija prijenosnih mogućnosti našeg elektroenergetskog sustava i studija raspoloživosti prijenosnih kapaciteta od potencijalnih izvora električne energije do hrvatske granice, kaže Mravak. Glavni HEP-ov interes je naplaćivanje korištenja naših dalekovoda za prijenos struje prema Italiji, na čemu bi godišnje mogli zaraditi nekoliko milijuna eura. Naime, zbog talijanskih problema sa strujom mali su izgledi da se taj kabel u slučaju potrebe iskoristi i za uvoz struje. Sve će biti jasnije krajem ove godine kada Institut završi prvu fazu studije koja će biti podloga za daljnje razgovore. Budući da stranci po našim zakonima ne mogu biti vlasnici prijenosne infrastrukture u Hrvatskoj, očekuje se da bi suvlasnici kabela (svatko svog dijela) mogli biti HEP-ov i talijanski operator prijenosnog sustava. Vlasnici bi kabel iznajmljivali zainteresiranim kompanijama, a cijenu bi plaćali bi talijanski potrošači. Željko Bukša Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

Materijali