Ulaz za korisnike

Dašak planinske svježine u megalopolisu

|
Dašak planinske svježine u megalopolisu
 
Dašak planinske svježine u megalopolisu
Nastojalo se u grad vratiti bistru vodu, ali i povezati gradsko stanovništvo s povijesnim vodotokom te potaknuti gospodarski razvoj gradskoga povijesnog središta

Seul je od nastanka bio glavni korejski grad, a sadašnji je glavni grad Južne Koreje, smješten na sjeverozapadu te zemlje, nedaleko od mora. Ima više od 10 milijuna stanovnika i u njemu živi četvrtina stanovništva te zemlje, dok u njegovu širem gradskom okružju živi više od 20 milijuna stanovnika, ili više od polovice svih stanovnika. Po tome je Seul jedna od najvećih svjetskih aglomeracija i jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova na svijetu. Uostalom to je i jedan od najbrže rastućih azijskih gradova u proteklih pola stoljeća koji je teško stradao u Korejskom ratu jer se nalazi pokraj 38 paralele i granice sa Sjevernom Korejom. Međutim grad se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća uspješno transformirao u suvremenu i snažnu svjetsku metropolu. Današnji je Seul golem grad s gustoćom stanovništva većom od 17.000 po km2, s mnoštvom drevnih palača, ali i brojnim i visokim suvremenim zgradama, velikom mrežom gradske podzemne željeznice, suvremenim prometnicama i brzim rastom standarda. Seul je inače 1988. bio domaćin Olimpijskih igara, a 2002. Svjetskoga nogometnog prvenstva.

Magični Cheonggyecheon

Kroz Seul protječe rijeka Han, najveća južnokorejska rijeka, koja grad dijeli na sjeverni i južni dio. Usred sjevernoga starog dijela grada nalazi se vodotok Cheonggyecheon (ponegdje se piše i Cheong gye cheon) koji teče od zapada prema istoku, zapravo prirodno formirana rječica koja je prikupljala vodu planinskih potoka i odvodila ih najprije u nešto veći Jungnangcheon koji se ulijeva u rijeku Han, a ona utječe u Žuto more, odnosno sjeverni dio Istočnoga kineskog mora. Potok je ukupno dug 12,4 km, njegov je najvažniji gradski dio u pravcu zapad-istok dug 5,8 km, a najveća mu je širina 84 m. Odigrao je važnu ulogu 1394. pri izboru Seula za korejsku prijestolnicu jer je bio u skladu s tradicionalnim korejskim vjerovanjem pungsu (nešto poput kineskog feng shuia) o izravnavanju energetskih odnosa pa je ujedno i jamčio harmoniju s prirodom. Strateški položaj vode i zaštitnih planina oko cijeloga grada učinio je Cheonggyecheon posebnim gradskim političkim, a njegove su se obale stalno ojačavale pa su s vremenom izravnani i njegovi zavoji. Ipak cijelo se vrijeme gradska kanalizacija izravno izlijevala u vodotok, što je uzrokovalo brojne sanitarne i zdravstvene probleme, posebno u kišnim monsunskim razdobljima kada se Cheonggyecheon često izlijevao izvan korita i zagađenom vodom naplavljivao okolne stambene četvrti.

S vremenom oko slavljenoga gradskog potoka počeli su se razvijati sirotinjski "slamovi", posebno nakon Korejskog rata (1950.-1953.) kada su u Seul nahrupile brojne izbjeglice koje su izgradile improvizirane i trošne kuće na njegovim obalama.

Gradsko ruglo i autocesta

Tako se Cheonggyecheon od ponosa polako pretvarao u gradsko ruglo te odlagalište svakojakog otpada. Zato se degradirani gradski vodotok postupno počeo pregrađivati i pokrivati betonom, ali i opremati betonskim cijevima i propustima. Zapravo se pretvarao u pravi gradski kanalizacijski kolektor kako se dogodilo s mnogim vodotocima i u drugim svjetskim gradovima. Prekrivanje je negdašnjeg potoka potpuno dovršeno 1958. godine. Štoviše do 1976. iznad negdašnjeg potoka bila je izgrađena uzdignuta autocesta (16 m široka i 5,8 km duga) s kojom su uklonjene i sve improvizirane nastambe. Stoga je područje negdašnjega gradskog vodotoka bilo potpuno promijenjeno, čak je i isticano kao primjer uspješne industrijalizacije i modernizacije. Jedina su uspomena na negdašnji slavni vodotok bile male trgovine, radionice, ulični restorani i barovi koji su se protezali duž autoceste i u okolnim uličicama. Zbog pristupačnosti tu su radile tisuće dnevnih radnika, trgovaca, ilegalnih dobavljača i kupaca, a to je uzrokovalo posebno šarenilo i živost. Razvoju takvog tipa obrta i trgovine pogodovala je i činjenica da se urbani i suvremeni razvoj preselio u južne dijelove grada, na drugu obalu rijeke Han. Nije međutim pogodovala središnjem poslovnom gradskom središtu koje je vidljivo gospodarski zaostajalo.

Seul se s tim problemom ozbiljno suočio 2003. godine. Pokrenuta je kampanja za rušenje uzdignute autoceste te potpunu obnovu i rehabilitaciju teško kulturnim i društvenim središtem. Valja reći da se potok svojedobno zvao Gaecheon (u prijevodu: Otvoreni vodotok), a sadašnje je ime dobio za japanske okupacije koja je trajala od 1910. do 1945. Nismo nažalost unatoč trudu uspjeli doznati točno značenje sadašnjeg naziva iako se nesumnjivo radi o nekom značenju vezanom uz vodotok, što je čest slučaj s korejskim nazivima jer, primjerice, naziv grada Seula znači doslovno – glavni grad.

Potok je prirodno tekao kroz povijesno središte Seula te bio hvaljen zbog čiste vode, ali i za brzu dostavu raznovrsnih plodova. Stoga je u prošlosti bio ponos korejskoga glavnog grada i smatran jednim od najvažnijih gradskih sadržaja. Redovito se produbljivao i čistio, oštećenoga povijesnog vodotoka. Nastojalo se u grad vratiti bistru i čistu vodu planinskog potoka, povezati gradsko stanovništvo s povijesnim vodotokom, ali i potaknuti gospodarski razvoj gradskoga povijesnog središta.

Cjelokupnu je urbanu obnovu pokrenuo ondašnji gradonačelnik Seula i sadašnji predsjednik Južne Koreje Lee Myungbak, a obnova je bila ponajprije usmjerena poboljšavanju starih zgrada i obnovi zelenih gradskih površina. Među prioritetima bilo je i uklanjanje masivnih betonskih blokova koji su potpuno prekrili Cheonggyecheon. Vjerojatno je najbolji dio cijelog projekta bio ponovna uporaba tri četvrtine iskopanoga betona u gradnju staza, vodoskoka i mostova radi stvaranja jednoga posebnog sklada prirodnih zelenih vrtova i suvremenih gradskih sadržaja.

Vraćanje izvornog potoka

Okosnica je cijelog projekta bila u preusmjeravanju kanalizacije i potpunom pročišćavanju otpadnih voda, ali to je učinjeno prije revitalizacije. No ni vraćanje vode u negdašnji potok nije bilo sasvim jednostavno jer su u međuvremenu tijekom burnoga gospodarskog razvoja i zanemarivanja gotovo svi izvori presušili pa je potok praktički bio bez vode. Riješeno je to tako što se iz rijeke Han i njezinih pritoka, ali i podzemnih voda otkrivenih ispod gradskog metroa, svakodnevno crpi i do 120.000 m3 vode (22.000 m3 podzemne vode i do 75.000 m3 riječne vode u sušnom razdoblju) koja se prethodno posebno filtrira i potom prirodnim putem vraća u rijeku Han. Uz gospodarski oporavak gradskog središta i vraćanja važnoga gradskog vodotoka te povijesti i tradicionalne kulture koja je izgubljena u proteklih 30 godina, jedan od razloga obnove bila je i dotrajalost betonskih dijelova konstrukcije s kojom je negdašnji potok bio postupno prekriven. Dio je bio u toliko lošem stanju da je ugrožavao sigurnost prolaznika. Ujedno se htjelo ublažiti trenutačno kontaminirano stanje i osloboditi zarobljenih podzemnih plinova te pročistiti ukupna infrastruktura.

Gradska je uprava utemeljila posebne tvrtke za istraživanje, gradnju i kontrolu cijelog projekta, ali i za rješavanje sporova s ostalim zainteresiranim stranama, posebno sa sindikatom trgovaca. Također su utemeljena posebna tijela koja su vodila brigu o prometnim gradskim problemima tijekom rekonstrukcije i građenja. Dakako da je ovaj vizionarski projekt povećanja kvalitete života i vraćanja prirode u grad te uvođenja najviših ekoloških standarda u gradski okoliš imao i svojih protivnika koji su mu zamjerali veliku skupoću, ali bili i zabrinuti da će ukrašavanje susjednih područja ugroziti egzistenciju mnogih vlasnika male trgovine i obrta.

Gradska je uprava 2002. na svojim web-stranicama objavila ambiciozan plan rušenja dijela autoceste i vraćanje prirodnoga gradskog vodotoka. Radovi su započeli u srpnju 2003., a uspješno su završeni u rujnu 2005., nakon samo dvije godine i tri mjeseca intenzivnih građevinskih radova. U cijelosti je uređeno korito potoka i uz obale je posađeno tradicionalno drveće i raslinje, a obnovljeni su i gotovo svi stari mostovi (ukupno 22), dok su neki s posebnom povijesnom vrijednošću, poput Gwangtonggyo i Supyiogyo, obnovljeni faksimilno.

Više o ovoj temi vidi >>>

Materijali

  • Položaj Cheonggyecheona na karti Seula

    Položaj Cheonggyecheona na karti Seula

  • Donedavni i sadašnji izgled vodotoka Cheonggyecheon

    Donedavni i sadašnji izgled vodotoka Cheonggyecheon

  • Negdašnje improvizirane kućice na obalama Cheonggyecheona

    Negdašnje improvizirane kućice na obalama Cheonggyecheona

  • Radovi na obnovi vodotoka

    Radovi na obnovi vodotoka