Ulaz za korisnike

Dimnjačari traže jedinstvena pravila za cijelu Hrvatsku

|
Dimnjačari traže jedinstvena pravila za cijelu Hrvatsku - Foto raab-gruppe.de
 
Dimnjačari traže jedinstvena pravila za cijelu Hrvatsku - Foto raab-gruppe.de
Na 6. konferenciji dimnjačara Hrvatske, održanoj nedavno u Mariji Bistrici, dimjačari poručili da neće odstupiti od svojih zahtjeva

U organizaciji Hrvatske dimnjačarske udruge (HDU) i tvrtke Avrion d.o.o. 27. i 28. studenog ove godine u hotelu Kaj u Mariji Bistrici održana je šesta po redu Konferencija dimnjačara Hrvatske koja je okupila čak 100 sudionika iz svih krajeva Hrvatske.

Novo izdanje Konferencije, nova predavanja, no – stari problemi!

Problemi s kojima se susreću dimnjačari

‘Godinama upozoravamo sve mjerodavne institucije na probleme dimnjačarstva, ne samo kao obrtničkog zanimanja, nego kao i preventivne službe, u našoj državi. Godinama pokušavamo nadležnim tijelima, kako državnog, tako i lokalnog sistema, pojasniti da dimnjačarstvo nije samo obrtničko zanimanje, nego je njegov značaj mnogo širi i veći. Što ima značajnije i važnije od sprječavanja tragedija i stradavanja ljudskih života? A upravo je dimnjačar taj koji svojim savjesnim radom sprječava tragedije, sprječava požare i trovanja koja rezultiraju gubitkom života’, istaknuo je u svom uvodnom govoru Zdravko Šenjug, predsjednik Hrvatske dimnjačarske udruge te dodao: ‘Takva razmišljanja su rijetka van struke. A da ne spominjemo probleme oko lokalnih odluka lokalnih šerifova o dimnjačarskoj službi, načinima rada dimnjačara, njihovoj stručnosti, a posebno dodjelama koncesija koje su iz godine u godinu sve nakaradnije. Situacija se ne mijenja na bolje, dok korisnici žive u uvjetima opasnim po život’.

Zakon o dimnjačarstvu u izradi

Nadu za bolje sutra dimnjačari vide u donošenju Zakona o dimnjačarstvu, koji već godinama predlažu, a koji je napokon Ministarstvo poduzetništva i obrta uvrstilo u svoj program rada za 2014. godinu. Tim povodom je osnovana radna skupina za izradu istog, u kojoj se nalaze i predstavnici struke.

‘Najavljeni i predviđeni ritam izrade zakona odvija se jako sporo. Radna skupina je osnovana u ožujku ove godine, a prvi sastanak je održan tek u srpnju. Očekujemo poziv za nastavak rada’, kazao je Šenjug te dodao: ‘I ovaj primjer govori o osnovnom problemu dimnjačarstva u Hrvatskoj, a to je da nas mnoge institucije ne prihvaćaju dovoljno ozbiljno. A o tome da nas prihvate kao sudionika sustava zaštite okoliša, kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama, možemo samo sanjati’.

Ipak, krivnju za probleme dimnjačara ne prebacuje HDU samo na institucije. ‘Jednim dijelom su krivi i sami dimnjačari. Podvojenost je vidljiva na svakom koraku, kako u Hrvatskoj, tako i u Zagrebu’, kazao je Šenjug te pozvao članove Udruge na jedinstvo i zajedništvo struke, da podrže zajedničke stavove u svojim zahtjevima i težnjama. 

Dimnjačari protiv ukidanja koncesija

Problem koji je doslovce ujedinio sve prisutne dimnjačare na Konferenciji su upute EU prema kojima je predviđeno ukidanje koncesija, što ujedno znači i izlazak iz komunalne službe na slobodno tržište za dimnjačare. Kako se u radnoj skupini pored predstavnika pet ministarstava i HDU nalaze i predstavnici Hrvatske obrtničke komore, stavovi HOK-a se po tom pitanju bitno razlikuju od stavova dimnjačara. 

‘Postavlja se pitanje čije to interese zastupa HOK ako gotovo cijela struka ima usuglašene drukčije stavove. Željeli smo imati jedinstvenu stručnu skupinu kako bi mogli kvalitetnije raditi, ali smo postupanjem Komore razdvojeni u skupinu HOK-a i skupinu HDU-a. Time samo gubimo vrijeme u pokušajima usuglašavanja stavova. Pored svega, prisutni su i upleću se i osobni interesi te će biti teško zadovoljiti sve strane. I opet će stradati struka, a zajedno s njom i građani. Predstoji nam velika borba za ujednačavanje stavova i donošenje propisa koji će zadovoljiti sve strane’, naglasio je Šenjug.

Zahtjevi od kojih ne odstupaju

Ono na čemu dimnjačari inzistiraju da bude u Zakonu o dimnjačarstvu je sljedeće:

- Dimnjačari ostaju u komunalnoj službi.

- Dimnjačarski posao se dodjeljuje koncesijama.

- Dimnjačarsko područje – rajon je zaštićeno područje rada dimnjačara.

- Jedinstveni rokovi čišćenja za cijelu Hrvatsku (eventualno za tri regije).

- Jedinstveni cjenik za Hrvatsku.

‘Poznavajući naše prilike i situaciju u praksi bojimo se da ni zakon neće mnogo promijeniti stare navike i praksu. Bio zakon izglasan i zlatnim slovima napisan, ako neće biti nadzora nad provođenjem istog, te sankcioniranja svih koji ga ne poštuju - i dimnjačara i korisnika - badava sve’, zaključio je Predsjednik HDU.

‘Da se dimnjaci redovito čiste, vatrogasci ne bi imali toliko posla’

Tijekom dvodnevne Konferencije u Mariji Bistrici održana su brojna zanimljiva i poučna predavanja. Osim hrvatskih stručnjaka, predavanja su održali i predavači iz Slovenije te Srbije. 

Već tradicionalno je predavanje predsjednika Šenjuga pod nazivom ‘Biseri s terena’ izazvalo salve smijeha. Riječ je, naime, o ‘jedinstvenim’ rješenjima dimnjaka i dimovodnih sistema naših dovitljivih sugrađana na koja redovito nailaze dimnjačari u svim krajevima Lijepe Naše. 

Također, vrlo zanimljivo je bilo i predavanje Zvonka Ortnera iz Vatrogasne postrojbe Krapinsko-zagorske županije koji je govorio na temu gašenja požara dimnjaka.

'Od svih požara u Krapinsko-zagorskoj županiji najviše njih otpada na požare dimnjaka. U tom slučaju scenarij je uvijek isti - vlasnici zapaljenih dimnjaka nas uvjeravaju da su baš netom prije mjesec-dva očistili dimnjak, no po stanju dimnjaka koje zateknemo, vidljivo je da isti nisu godinama čišćeni. Da se dimnjaci redovito čiste, vatrogasci ne bi imali toliko posla’, ispričao je Zvonko Ortner koji je u svom radnom vijeku također svjedočio brojnim nevjerojatnim prizorima.

‘Svašta sam vidio i doživio na terenu, od starih dimnjaka koji su odlično izvedeni i koji bi unatoč starosti besprijekorno funkcionirali samo da ih se redovito čisti, do raznih ‘kućnih radinosti’, poput inox lonca koji je postavljen umjesto kape na dimnjak i sličnih ‘izuma’ vlasnika koji poznaju dimnjake bolje i od samih dimnjačara', kazao je Ortner. 

Ugradnja mjernih mjesta

Nova  gradska odluka o dimnjačarskoj službi grada Zagreba navodi da se mora obavljati kontrola i mjerenje emisija dimnih plinova, a to znači da sva ložišta na priključnoj dimovodnoj cijevi moraju imati otvor za mjerenje kroz koji se ugura sonda od uređaja za mjerenje.

‘Dimnjačari su započeli obavljati mjerenja i upozoravati vlasnike da moraju organizirati ugradnju otvora na dimovodnoj cijevi. Ugradnju otvora organizira vlasnik kuće ili stana. Neki upravitelji višestambenih zgrada organiziraju te poslove na način da se to naplaćuje iz pričuve, dok neki to ne žele plaćati iz pričuve jer nije bilo planirano u godišnjem planu’, ispričao nam je Zdravko Šenjug, direktor tvrtke Dimnjak Zagreb d.o.o. za sanacije i montažu dimovodnih sustava i predsjednik Hrvatske dimnjačarske udruge te dodao: ‘Sada je idealno vrijeme da planiraju sredstva za iduću godinu za one zgrade koje nemaju mjerna mjesta na uređajima’.

Ovisno o vrsti ložišta ovisi i količina i obim radova. 

‘U pravilu bi radove trebali izvoditi instalateri ugradnjom originalnih elemenata, ali za obične klasične uređaje u praksi to može učiniti i sam vlasnik, dimnjačar ili netko tko zna baratati takvim cijevima i alatom’, kazao je Šenjug.

Ugradnja mjernih mjesta košta od 160 do 400 kuna. 

Onima koji ne omoguće dimnjačarima mjerenje emisija dimnih plinova slijedi kazna.  

‘Ponovnim odbijanjem ugradnje ili izvedbe otvora za mjerenje korisnik se prijavljuje za sprječavanje dimnjačara u obavljanju redovnih poslova. U tom slučaju, korisnik je dužan platiti kaznu od 500 do 1000 kuna’, naglasio je Šenjug.

Kada će napokon biti kažnjen lažni dimnjačar?

Predsjednika Hrvatske dimnjačarske udruge Zdravka Šenjuga zamolili smo i da kratko komentira posljednje napise u dnevnim novinama koji su se odnosili na lažne dimnjačare koji varaju građane.

‘Što se tiče ‘lažnih dimnjačara’ najčešće je to jedan te isti, poznat svima nama i nadležnim institucijama više od 10 godina, ali zbog ‘malih’ financijskih prevara ne aktivira se sankcijski aparat. Skoro sve policijske postaje u Zagrebu su ga privodile, dimnjačari su ga čak dočekivali, fizički se obračunavali, ali rješenja i pomaka nema’, komentirao je Zdravko Šenjug. 

Materijali