Ulaz za korisnike

Dionice na burzama, poslovanje u ’škuribandi’

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Iako javna dionička društva imaju značajan udjel u hrvatskom gospodarstvu i njihove dionice kotiraju na burzama, izvješća o njihovu poslovanju su manjkava, neažurna i netransparentna

Važnost javnih dioničkih društava (JDD) za hrvatsko tržište kapitala proizlazi iz činjenice da su ona 2003. ostvarivala 14 posto prihoda, 13 posto aktive i 18 posto kapitala i rezervi hrvatskoga gospodarstva. Unatoč njihovoj veličini i važnosti, izvještavanje JDD-a je u značajnoj mjeri netransparentno: četvrtina ih nije redovito dostavljala financijska izvješća u razdoblju od 2001. do 2003. godine, a iako ih web stranicu ima 70 posto, one pružaju nedovoljno relevantnih podataka za investitore. Manjak transparentnosti se očituje i kod procedure provjere utječu li značajno informacija o poslovanju društva na cijenu dionica. Također, JDD rijetko reguliraju trgovanje dionicama od zaposlenika koji raspolažu povlaštenim informacijama. Interni revizori postoje u oko pola JDD-a, a u pravilu odgovaraju jedino upravi. Ovo su rezultati istraživanja, provedenog početkom 2005., o korporacijskom upravljanju u javnim dioničkim društvima koje je na konferenciji Varaždinske burze prezentirao mr. Vladimir Cvijanović s Ekonomskog instituta u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovao tim stručnjaka s Ekonomskog instituta, Odvjetničkog ureda Veršić Marušić i tvrtke Socius. Ciljna skupina obuhvaćala je 239 društava čije su dionice kotirale na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi.

Većina, 88,9 posto anketiranih društava nastala je u procesu pretvorbe i privatizacije, a 71,9 posto njih još ima neki udio državnog vlasništva. Znatnijem vlasničkom restrukturiranju ne pridonosi niti trgovanje dionicama u JDD kotaciji, koje karakterizira visok stupanj nelikvidnosti. Javna dionička društva uglavnom ne isplaćuju dividendu, a dioničari prihod najčešće ostvaruju preko kapitalnog dobitka. Nadalje, anketa je pokazala da uprava tih društava ima najčešće 4 člana, i to 86 posto muških i 14 posto ženskih. Oni su u prosjeku visokoobrazovani: 84 posto ih je s fakultetskom diplomom, 16 posto s magisterijem ili doktoratom. U upravama ili nadzornim odborima drugih društava sudjeluje 40 posto članova uprava. U pravilu samo menadžerski ugovor definira kriterije za nagrađivanje članova uprave. Nadzorni odbori uglavnom imaju pet članova, od čega je tek 20 posto žena. U prosjeku oni imaju niže obrazovanje od članova uprave, što je, kako ističu analitičari, razumljivo jer je njihova funkcija vlasnička, a ne menadžerska. Istraživanje je pokazalo da su odnosi javnih dioničkih društava s dioničarima uglavnom transparentni i korektni. No, ima i određenih nepravilnosti, primjerice nejednaka dostupnost materijala o strateškim planovima društva svim dioničarima, nemogućnost dobivanja financijskog izvješća, te neuvažavanje njihovih primjedbi na glavnoj skupštini. Istraživači na kraju zaključuju da bi korporacijsko upravljanje trebalo unaprijediti većim naglaskom na jednakopravnost malih dioničara, pridavanjem snažnije uloge nadzornim odborima, jačanjem transparentnosti nagrađivanja članova uprav, te poboljšanjem njihove motivacije varijabilnim dijelom plaće. piše Ljubica VUKO Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Drvene kuće - grdaimo.hr

Materijali