Ulaz za korisnike

Dolini Neretve prijeti KATAKLIZMA

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

SPLIT - Hrvatska Kalifornija, kako je odavno prozvana dolina Neretve, sa smanjenim dotokom vcda, mogla bi postati beživotna slana pustinja, izumrle bi brojne biljne i životinjske vrste, ugrožena bi bila i proizvodnja kamenica i mušula u Malostonskom zaljevu...

Dolina Neretve, nekada prozvana hrvatskom Kalifornijom, mogla bi postati beživotna slana pustinja, ako se do kraja realizira projekt "Gornji horizonti", koji podrazumijeva gradnju tri nove hidroelektrane u Hercegovini. Dramatično upozorenje koje je nedavno u Hrvatskom saboru izrekao zastupnik HSP-a Tonči Tadić, iznova je alarmiralo hrvatske i BiH ekologe, koji već duže vrijeme upozoravaju na moguću devastaciju donjeg toka rijeke Neretve. Ignoriranje ugovora Na žalost njihove riječi s terena, svjedoci smo, slabo su dopirale do nadležnih državnih institucija, koje uopće nisu reagirale na ovaj problem, unatoč potpisanom dogovoru RH i BiH o vodnogospodarskoj suradnji, kojim se precizira da se krupni zahvati na bosanskom dijelu slijeva rijeke Neretve ne mogu raditi bez suglasnosti hrvatske strane. - Gradnjom brana Neretvanska bi dolina postala potpuno slana, Čapljina bi se pretvorila u slanu pustinju, a o plodnoj Neretvanskoj dolini moći ćemo samo sanjati - upozorio je zastupnik Tadić. Naglasio je kako Republika Srpska, već dvije godine radi taj projekt, potpuno ignorirajući međudržavni ugovor o uređenju vodnogospodarskih odnosa između Hrvatske i BiH, koji su na snazi još od 1996. godine. Inače je projekt "Gornjih horizonti" nastao 60-ih godina prošlog stoljeća, i dvije su faze realizirane u vrijeme postojanja bivše Jugoslavije. Njime je predviđeno preusmjeravanje voda sa šireg područja slijeva rijeke Trebišnice, izgradnjom sustava brana, akumulacija, tunela i hidroelektrana radi njihova energetskog iskorištavanja i istodobne melioracije krških polja u istočnoj Hercegovini.

Naručene studije Gradnja hidroelektrane "Gornji horizonti", po mišljenju stručnjaka, nesumnjivo će utjecati na raspored količine vode u donjem toku Neretve. Osim nestanka biljnih i životinjskih vrsta delte, dovodi se u pitanje i vodoopskrba stanovništva vodom, jer bi u tom slučaju presušili i izvori s kojih se pitkom vodom napaja više od pedeset tisuća stanovnika doline Neretve s obje strane granice. Hrvatski stručnjaci, predvođeni dr. Perom Marijanovićem s Mostarskog sveučilišta i dr. Rankom Žugajem sa Zagrebačkog, upozoravaju je kako je to zapravo projekt visokog rizika, te da su rijetki slični slučajevi u svjetskoj praksi. - Ovaj će projekt zasigurno izazvati štetne posljedice za tok rijeke Neretve te Neumski i Malostonski zaljev u kojem se proizvode kamenice i mušule, jednoglasni su u predviđanju posljedica izgradnje "Gornjih horizonta". Stručnjaci, naime, ističu da bi se u nepromijenjenim biološkim uvjetima godišnje moglo proizvoditi i do trideset tisuća tona, kvalitetnih kamenica i mušula, koje su postale prepoznatljiv hrvatski brand. Međutim, ako se smanji dotok Neretve u more, što je, po mišljenju stručnjaka realno očekivati jer će novoizgrađena hidroelektrana značajno smanjiti razinu vodostaja, proizvodnja kamenica bila bi upitna. Naime, tako se mijenjaju temperatura, salinitet i količina hranjivih soli, koje dolaze ulijevanjem slatke vode u more, a što je presudno za uzgoj kamenica. Premda Elektroprivreda RS-a i investitor britanska tvrtka ETF nastoje javnost uvjeriti da nastavak realizacije tog projekta ne nosi rizike za slijev rijeke Neretve, ekološke udruge upozoravaju da je zapravo riječ o studijama koje su naručene i plaćene da bi dokazale tvrdnje stranih investitora. Ekolozi s velikom sigurnošću tvrde kako će prevođenjem voda kroz tunele iz Gatačkog, Nevesinjskog, Dabarskog, i Fatničkog polja u akumulaciju Bileća i dalje u rijeku Trebišnicu presahnuti izvorišta pritoka rijeke Neretve, a to su Buna, Bunica i Bregava, što će smanjiti razinu vode u rijeci Neretvi i dovesti do ulijevanja slane morske vode u neretvansku dolinu. piše Stanislav SOLDO Izvor: www.SlobodnaDalmacija.hr

Materijali