Ulaz za korisnike

Dovoljno plina za kućanstva

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Vlada je skratila rokove za gradnju plinovoda, a premijer Ivo Sanader njegovu je gradnju, prema prioritetu, izjednačio s gradnjom autocesta

Bude li ova zima hladna poput prošle, stručnjaci upozoravaju da će se ponoviti i uobičajeni problemi u opskrbi plinom, barem za najveće potrošače kao što su HEP i kutinska Petrokemija jer tzv. široka potrošnja, gdje spadaju i kućanstva, ima prioritet kod isporuka. Naime, na HEP i Petrokemiju otpada gotovo polovica od oko 2,9 milijardi prostornih metara plina koliko se godišnje potroši u Hrvatskoj. Zato se zimske nestašice, prema odluci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, nastoje riješiti smanjivanjem, a u slučaju potrebe i potpunim prekidom isporuka tim tvrtkama, kako bi tog energenta ostalo dovoljno za kućanstva i druge prioritetne potrošače. HEP nedostatak plina nastoji, koliko je to moguće, nadomjestiti većim korištenjem loživog ulja kao zamjenskog goriva. U Petrokemiji su prošle zime zbog nestašice plina čak pet puta morali zaustaviti proizvodnju što im je stvorilo izravne štete od 120 milijuna kuna.

Tijekom hladnijih zima potrošnju moraju smanjiti i drugi veliki industrijski potrošači kako opskrba kućanstava, škola, vrtića, bolnica... ne bi došla u pitanje. Zato se sve češće postavljaju pitanja zašto plina zimi nema dovoljno. Osnovni problem je u tome što stalan ubrzani porast potrošnje ne prati i povećana dobava. Tako se svake godine na plinski sustav priključi više desetaka tisuća novih potrošača, dok se puno sporije povećavaju raspoložive količine plina. U Ini tvrde da zbog nerealnih cijena u poslovanju s plinom stvaraju velike gubitke. U protekle četiri godine smo na prodaji plina izgubili više od 300 milijuna kuna, ističe član Uprave Ine Mirko Zelić. Naime, Ina oko 40 posto potrebnog plina uvozi iz Rusije, gdje ga plaća dvostruko skuplje od cijene po kojoj ga godinama prodaje Petrokemiji i HEP-u, jer cijene plina na svjetskom tržištu slijede znatno porasle cijene nafte. I cijene za kućanstva su za oko 2,1 kunu niže od europskih, a Ina od tog iznosa dobiva samo polovicu.

Ni Ini niti stranim kompanijama nije se isplatilo ulagati u plinske projekte i osiguravanje dodatnih količina plina jer su znali da im oni neće donijeti zaradu. Stoga se godinama, unatoč sve većim potrebama, nisu gradili ni novi plinovodi prema Hrvatskoj pa plin možemo uvoziti samo jednim plinovodom preko Slovenije, a njegov kapacitet je potpuno popunjen, objašnjavaju u Ini. No čini se da će ova zima biti posljednja problematična jer je Vlada skratila rokove za gradnju plinovoda, a premijer Ivo Sanader, ujedno i predsjednik državnog Povjerenstva za plinofikaciju Hrvatske, njegovu je gradnju prema prioritetu izjednačio s gradnjom autocesta. Željko Bukša Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

Materijali