Ulaz za korisnike

Drveni mostovi

|
Drveni mostovi
 
Drveni mostovi
Čini se kako su svi uvjereni, da postoji samo jedan materijal za građenje nosivih konstrukcija, potreban i dovoljan za sve – a taj materijal nije drvo. No, je li baš tako?

Drveni se mostovi najčešće grade kao cestovni ili pješački.

Mnogo se toga dogodilo od onda kad su uz zidane mostove drveni bili jedini drugi tip, gledano po materijalu gradnje. Primjenom čelika za konstrukcije mostova prestala je izgradnja drvenih mostova velikih raspona, a primjenom armiranog betona drvo je istisnuto i s malih otvora. Čini se kako su svi uvjereni, da postoji samo jedan materijal za građenje nosivih konstrukcija, potreban i dovoljan za sve – a taj materijal nije drvo.

Upotreba sintetičkih ljepila, pojava suvremenih materijala od drva i na bazi drva (razni tipovi tvornički proizvedenih nosača, lijepljeni lamelirani nosači - GLULAM, furnirski nosači - SVL, razni tipovi ploča - furnirske LVL, višeslojne, šperploče, OSB ploče, itd), pojava novih vrsta spajala (novi tipovi čavala, suvremeni moždanici, novi tipovi vijaka i vijaka za drvo, skobice-klamerice, itd) djelovala je pozitivno na razvoj drvenih inženjerskih konstrukcija; dovela je do napretka i ugrađenju drvenih mostova.

Iz repertoara nosivih konstrukcija drvenih mostova nestale su vrlo složene konstrukcije nekad primjenjivane na velikim rasponima. To je i logično: na mostove današnjice postavljaju se drukčiji zahtjevi. Rijetki su mostograditelji koji se i danas upuštaju u projektiranje i oblikovanje mostova kako je to bilo nužno i uobičajeno pred više desetljeća (iako su ponekad takva rješenja i danas optimalna).

Neki važni čimbenici pri odlučivanju o uporabi drva u gradnji mostova su sljedeći: drveni su mostovi relativno lagani, odnosno imaju manju vlastitu težinu (otporniji su na potres), manji je utrošak vremena za održavanje, lako su prenosivi i lako ih se montira, moguća je brza zamjena glavne mosne konstrukcije, o čemu se pri građenju također razmišlja (ekonomski faktor), imaju povećanu otpornost na kemikalije koje se mogu pojaviti u cestovnom prometu, kloridi ih ne uništavaju nego pridonose njihovoj zaštiti, šire su mogućnosti gradnje u različitim vremenskim uvjetima.

Drveni se mostovi najčešće grade kao cestovni ili pješački. Cestovni su mostovi često nadvožnjaci pri odvajanju cestovnih tokova brzih cesta ili autocesta. Današnje spoznaje o drvenim mostovima pokazuju opravdanost njihove česte upotrebe u mostogradnji manjih prijelaza vodotoka, gradnji pješačkih mostova i cestovnih prijelaza. Najčešće se kao kolnička ili hodna ploha rabi poprečno prednapeta drvena lamelirana ploča.

Lamelirana ploča može biti lijepljena ili u posljednje vrijeme sve češće izvedena od sjekomice postavljenih dasaka spajanih čavlima. Takav način izvedbe kolničke ploče prihvaćen je iz ekonomskih razloga, jer su takve kolničke ploče nešto jeftinije. Daske (platice) postavljane su sjekomice i međusobno spajane čavlima. Prije spajanja dasaka provede se njihova zaštita, obično dubinskim impregniranjem. Na tako pripremljenu podlogu direktno se postavljaju završni slojevi asfalta.

Mostovi u SAD

Od oko 547.000 mostova u SAD-u, 7% čine drveni mostovi, što je više od 38.000 mostova. Samo od 1980. godine izgrađeno je više od 400 drvenih mostova s poprečno prednapetom kolničkom pločom. Većina tih mostova izvedena je prema uputama za oblikovanje poprečno prednapetih kolničkih drvenih ploča.

Hrvatski most

Prvi cestovni drveni most sa kolničkom pločom od poprečno prednapetog lameliranog drva izveden je u Hrvatskoj 2000. godine. Most je projektiran i izveden na privremenoj lokaciji kraj Zagreba za privatnog naručitelja Ukupna masa mosta jest oko 22 tone i relativno lako može biti prenesen i montiran u jednom danu na prethodno pripremljene armiranobetonske upornjake. Širina mosta je 5,90 m, a ukupna duljina 17,5 m (raspon 17 m).

www.masmedia.hr

Materijali