Ulaz za korisnike

Drvna industrija: Do kraja godine još 2000 otkaza

|
Drvna industrija: Do kraja godine još 2000 otkaza
 
Drvna industrija: Do kraja godine još 2000 otkaza
Drvna industrija

Prema podacima resornog ministarstva, prihod po zaposlenom radniku u industrijskoj preradi drva dvostruko je niži od državnog prosjeka, a u HUP-u ističu da je jedna od posljedica povećanja PDV-a i uvođenja kriznog poreza i stvaranje nezadovoljne i nemotivirane radne snage

Do kraja ove godine oko 2000 radnika zaposlenih u drvnoj industriji ostat će bez posla, procjenjuje Samostalni sindikat drvne i papirne industrije Hrvatske (SSDPIH). Prema podacima tog sindikata, u proteklih godinu dana, od kolovoza 2008. do kolovoza 2009. bez posla je ostalo 5.500 ljudi.

Prije krize, krajem 2007. godine, u prerađivačkim tvrtkama radilo je oko 26 tisuća ljudi, u cijelom sektoru čak oko 50 tisuća. Prošle godine ostvarili su oko milijardu dolara izvoza i bili jedna od rijetkih industrijskih grana koja je poslovala sa suficitom. Ove jeseni industrija je pred kolapsom.

"Drvna industrija je bila prva na udaru krize, baš zato što je izvozno orijentirana. Još u srpnju prošle godine stizale su nam informacije o velikom padu narudžbi na inozemnim tržištima. Ta industrija sada prva osjeća i drugi udarac krize", rekao je za www.banka.hr Vladimir Kovačević, direktor Cro industrije pri HUP-u.

U Cro industriji procjenjuju da je ukupan prihod drvne industrije 40 posto manji u odnosu na prošlu godinu, te da pad izvoza iznosi blizu 60 posto. Još početkom godine HUP i Hrvatska gospodarska komora su predložili Vladi konkretne antikrizne mjere za ovu industriju, ali se one uglavnom nisu provele. Jedna od mjera bila je reprogramiranje postojeće obveze strateški važnih tvrtki dužnika prema Hrvatskim šumama i svođenje zatezne kamate na tržišnu razinu u skladu s trenutačnim uvjetima poslovnih banaka. Darko Vuletić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, izjavio je nedavno da dug drvara prema HŠ-u iznosi 600 milijuna kuna, od čega je 370 milijuna kuna dospjelih potraživanja.

Borislav Sunjog, tajnik SSDPIH, kaže da uprave i sindikati permanentno pregovaraju u Ministarstvu gospodarstva i traže model za stabilizaciju sustava, a bez da se zadire u državni proračun. Pregovara se, saznajemo, i s upravom HŠ-a.

"Ovaj proces je otvoren i ide dobrim smjerom. HŠ nastoje biti kooperativne", kaže Kovačević. HUP i HGK su prije godinu dana od HŠ-a tražili uvođenje rabata od 10 posto za količine koje su utrošene za finalne proizvode, te pomicanje rokova plaćanja drvne sirovine na 120, odnosno 180 dana, ovisno o vrsti drveta, ali Hrvatske šume, potvrđuju nam u poslodavačkim udrugama i sindikatu, nisu pristale na takve uvjete.

Očekivana dinamika potrebitih kreditnih sredstava i struktura ulaganja u periodu od 2006.-2010.godine

"Hrvatske šume su prvo povisili cijenu trupaca, pa ju snizili. To nije nikakva pomoć", komentira Sunjog. Sada se opet pregovara o količinskom rabatu, ali i o cijeni električne energije.

Veliki drvoprerađivači uporno traže status velikog kupca u HEP-u, a ostao je neuslišan i njihov zahtjev da se produže rokovi plaćanja i to carine sa 10 na 30 dana, PDV-a sa 30 na 60 dana, a HEP s 15 na 90 dana.

"Ipak, najveća podrška bi bila kada bi se poduzeća rasteretila previsokih nameta te da se pokrene akcija kojom bi se poticala kupnja domaćeg namještaja, slično kao što je Njemačka imala akciju za svoju automobilsku industriju", smatra Kovačević.

Tumači da je do ovaj drugog udarca i došlo nakon što su ostale države provele svoje antirecesijske mjere, a Hrvatska ostavila svoje tržište otvorenim i nezaštićenim.

Uz devalvacije nacionalnih valuta na vanjskim tržištima (Rusija, Poljska, Rumunjska, Mađarska...) hrvatska je drvna industrija izgubila na konkurentnosti, a s druge strane, tumači Kovačević, oni se sada pojavljuju kao konkurenti na našem, domaćem tržištu.

Inače, drvna industrija je jedna od rijetkih koju je Vlada sustavno podupirala i koja je postala profitabilna. Uz Operativni program i potpore izvoz je od 2003. do 2007., odnosno polovice prošle godine, udvostručen (prihod od oko milijardu dolara), uz suficit od 96,3 milijuna američkih dolara.

Taj uspjeh ima i naličje. Prema podacima resornog ministarstva, prihod po zaposlenom radniku u industrijskoj preradi drva dvostruko je niži od državnog prosjeka, a u HUP-u ističu da je jedna od posljedica povećanja PDV-a i uvođenja kriznog poreza i stvaranje nezadovoljne i nemotivirane radne snage.

Kriza je skinula tanku pozlatu i pokazala i druge stare probleme – zastarjelu i niskoproduktivnu proizvodnju, nerazvijenost proizvodnje viših faza prerade, te nisku iskorištenost proizvodnih kapaciteta. (Bankamagazin)

www.bankamagazine.hr

Materijali