Ulaz za korisnike

Drvo i drvena građa

|
Drvo i drvena građa
 
Drvo i drvena građa
Svako drvo posjeduje različitu količinu vode u sebi, a količina odnosno koncentracija vode ponajprije zavisi jeli drvo tek svježe posječeno, jeli se neko vrijeme sušilo ili je ipak dovoljno umjetno osušeno da se može koristiti u prostorijama stambenih objekata.

Općenito o gustoći sirove drvene mase

Umjetno sušenje ili isušivanje drveta s ciljem potpunog uklanjanja vlaga iz drvene mase znači obradu drveta u posebnim pećima odnosno postrojenjima gdje se drvo isušuje na temperaturi od 103º C kako bi se dostigla količina vlage od 0%. Stoga i kažemo da je mokro odnosno vlažno drvo teško, a suho (isušeno) drvo je lagano.

To znači da težina (ili bolje reći masa) drveta ponajprije zavisi od sadržaja vodene mase u sebi. Ovu činjenicu potrebno je uzimati u obzir poglavito u slučajevima kad se drvo kamionima transportira i kad se na ovim transportnim kamionima ne smije prekoračiti dozvoljeno opterećenje!

Specifična težina drveta (= gustoća sirovog drveta i drvene građe u zavisnosti od sadržaja odnosno postotka vode u sebi) predstavlja onaj pokazatelj kojeg u planovima transporta i upotrebe velikih transportnih kamiona u prijevozu drveta i drvene građe uvijek treba uzimati u obzir.

U sljedećem dijelu teksta donosimo kratki pregled gustoće sirove drvene mase nekih vrsta drveta. Gustoća drvene mase, u praksi često spominjana kao specifična masa, u svakom pojedinom slučaju prije svega zavisi od sadržaja vode kojeg drvo u sebi ima. Tako na primjer smreka i stablo jele imaju najmanju specifičnu gustoću a hrast najveću. Pregled specifične mase stabala i koncentracije vlage u njima:

Neobrađeno svježa drvena masa..........................Piljena građa na zraku sušeno
kg/vmkg/m3
Smreka, bez kore750-800480
Jela, bez kore800-980460
Bor, bez kore750-880520
Bukva, s korom1080-1160780
Hrast, s korom1180-1270870

Što je specifična gustoća drvene mase?

Specifična gustoća drveta predstavlja odnos supstance stanica drvene materije i šupljina u drvetu, a ovaj se odnos može i izračunati. Specifična gustoća drveta i drvene građe u ovoj formuli predstavljena je kao odnos mase m i volumena v. Masa drveta g kg Specifična gustoća = ------------------------ = -------- = -------- Volumen drveta cm3 m3 Budući da masa drveta zavisi od sadržaja vode u sebi onda znamo i da je specifična gustoća sirove drvene mase vrijednost na koju utječe količina vode u drvetu. U stručnoj literaturi danas u pravilu je moguće pronaći vrijednosti specifične gustoće drveta koje se može koristiti u određenim prostorijama i drveta koje je umjetno isušeno.

Sljedeća shema donosi nam prikaz okvira specifične gustoće sirove drvene mase koja je umjetno sušena. Na specifičnu gustoće sirove drvene mase utječe nekoliko faktora: porijeklo stabla (njegova provenijencija) i okoliš i uvjeti u kojima se stablo razvijalo.

Razlike specifične gustoće u krugu jedne vrste stabala mogu se raspoznati prema širini unutarnjih prstena (godova). Tako je jasno vidljivo da je širina prstena, na primjer smreke, u skandinavskim zemljama u kojima je vegetativni period znatno kraći puno manja od prstena smreke koje su izrasle i razvile se u područjima Srednje Europe gdje period vegetacije ipak vremenski znatno dulje traje i gdje vladaju puno povoljniji klimatski uvjeti.

Slična razlika u širini prstena kod stabala vidljiva je i kad je riječ o područjima s različitom nadmorskom visinom – što je nadmorska visina niža to su prsteni u stablu smreke širi. Godine razvoja s povoljnijim klimatskim uvjetima također povoljno utječu na širinu prstena, za razliku od onih godina u kojima vladaju nepovoljniji klimatski uvjeti (na primjer niže temperature tijekom godine, duži zimski uvjeti od uobičajenih i slično).

Prikaz srednjih i krajnjih vrijednosti za neke vrste stabala (isušena drvena masa):

Specifična gustoća (g/cm3)

Smreka 0,30…. 0,43…. 0,64

Bor 0,30…. 0,49…. 0,86

Hrast 0,39…. 0,65…. 0,93

Bukva 0,49…. 0,68…. 0,88

Bongossi (tropsko drvo) 0,95…. 1,04…. 1,14

Za razmišljanje!

Kad bismo isušeno drvo tako prešali da u njemu ne ostane niti jedna praznina ili šupljina dogodilo bi se sljedeće: prešana drvena supstanca različitih vrsta stabala imala bi jednaku specifičnu gustoću. Njezina vrijednost kretala bi se oko 1,5 g/cm3 i predstavljala bi čistu gustoću supstance stanica drveta. Velike razlike u specifičnoj gustoći pojedinih vrsta stabala temelje se upravo na ukupnom udjelu su stanične supstance drveta i unutarnjih pora (šupljina) u stablu.

Vlaga drveta

Vlaga drveta u svakodnevnoj praksi igra vrlo važnu ulogu: Utječe na masu sirovog stabla i piljene građe Utječe na prirodno sušenje drveta na zraku kao i na tehničko (umjetno) sušenje Utječe i na stvaranje uvjeta za pojavu pukotina na drvetu Utječe na promjenu dimenzija s obzirom na činjenicu da li drvo prima ili otpušta vlagu iz sebe Omogućuje izmjenu vlage u kontaktu s okolinom i tako stvara preduvjete za zdravu stambenu klimu

Voda u drvetu

Svježe posječeno crnogorično stablo – za razliku od bjelogoričnih ili lisnatih stabala – u prosjeku sadrži oko 55 – 70% vode u usporedbi s tehnički (umjetno) osušenim drvetom. Od toga na jezgru drveta otpada količina od oko 35 – 50%. Bjelogorična stabla u prosjeku u sebi sadrže oko 79 – 100% vlage u usporedbi s umjetno osušenim drvetom.

Svježe posječena stabla nekad nazivamo i ''zelenim drvetom'' a to je donekle i opravdano jer takvo stablo sadrži otprilike jednak udio vlage u sebi kao i još ne posječeno stablo. Pri tome treba reći da se ukupni sadržaj vlage mijenja s obzirom na vrstu stabla kao i stanište odnosno uvjete okoliša u kojima se stablo razvija.

Sadržaj vlage odnosno vlaga stabla predstavlja onu vrijednost koju nazivamo vodom u stablu. Ovu ćemo vrijednost označiti slovom u i izražavamo je u postocima. Vlaga drveta daje nam potrebne podatke o odnosu količine vode mv u stablu i drvene mase bez sadržaja vlage mo(tehnički osušena drvena supstanca mo).

Količinu vode u supstanci drveta moguće je stoga izračunati prema formuli kako slijedi:

drvo se mjeri u svježem stanju (kad još uvijek sadrži vlagu u sebi mu) a zatim se mjeri i u (tehnički) osušenom stanju. Međusobna razlika između ove dvije mase (mu - mo) predstavlja masu vode u stablu.

Vlaga drveta =Vlažno drvo (mu) – Masa suhog drveta (mo)/Masa suhog drveta (mo)x 100

Materijali