Ulaz za korisnike

Drvo kao obnovljiva sirovina

|
Drvo kao  obnovljiva sirovina
 
Drvo kao obnovljiva sirovina
Drvo kao obnovljiva sirovina

Neobrađeno drvo je prirodna, obnovljiva sirovina, koji se pojavlju na svim dijelovima globusa, na različite načine. U prilog uporabi lokalnih vrsta drveta govore u prilog kratki transportni putevi u odnosu na daleke tropske destinacije. U plemenite vrste drveta iz tropskih područja spada visokocjenjeni mahagonij. Obnovljivo gospodarenje šumskim blagom osigurava zabranu sječe šuma, te za svako posječeno stablo odmah osigurava nove zasade. Drvo još od davnina služi kao građevinski materijal, za izradu alata i predmeta u kućanstvu te za loženje i grijanje. Relativno lako se obrađuje, nema opterećenja štetnim sastojcima i lako se reciklira.

Drvo raste u visinu, i u širinu

Drvo nastaje bez umjetnog dotoka energije, samo fotosintezom: uz pomoć sunčeva svjetla drvo oduzima zraku ugljični dioksid. U kompleksnom procesu rasta ugljik se taloži u vlakneni sloj, sa svojstvom dijeljenja (kambium), a kisik odlazi u okoliš. Drvo raste, tako što se njegove ćelije dijele, u proljeće se stvara mekano proljetno drvo, u jesen/zimu kasno/jesenje čvrsto drvo. Prema različitim bojama i strukturi se lako mogu odrediti godovi. Tropsko drvo koje preko cijele godine ima iste uvjere rasta nema godove.

Drvo za gradnju

Dok drvo ne postane dovoljno snažno da se može ugrađivati kao greda ili stup treba proteći dosta vremena. To takozvano „vrijeme rasta“ od sadnje drveta do sječe iznosi stotinu pa i više godina. Kod drveća veće starosti dolazi u unutrašnjosti do razgradnje ćelija, te se naziva jezgreno drvo. Sloj živućih ćelija s vanjske strane se naziva rascjepno drvo. Kod nekih vrsta drveta se ta dva područja mogu razlikovati prema boji i strukturi. Jezgreno drvo je znatno čvršće od rascjepa i sklonije je najezdama štetočina. Vrlo mekano rascjepno drvo nije za uporabu i mora se ukloniti prije obrade drveta.

Građevinsko drvo

Tesari u graditeljstvu koriste bor, jelu, ariš, smreku. Za obradu drvo mora odležati i dobro se osušiti. Ukoliko se ugrađuje vlažno drvo, nastaju pukotine. Kod procenta vlage na drvetu većem od 20 % isto postaje pogodno tlo za razvoj gljivica. Za zahtjevne drvene konstrukcije je dobar odabir konstrukcijsko puno drvo. Konstrukcijsko puno drvo je vizualno i strojno sortirano, tehnički osušeno i kalibrirano puno drvo s definiranim postojanim mjerama za vidna i nevidljiva područja. Za inženjerski dimenzionirane drvene konstrukcije s velikim rasponima koriste se uglavnom vrste drveta sa zaštitnim slojem tutkala.

Dimenzije i klase rezanja

Drvo za rezanje se nudi kao rubno drvo, u obliku greda i letvica, dasaka ili fosni. Za jednostavne građevine, pomoćne konstrukcije ili nevidljiva područja dovoljno je zaobljeno drvo ili drvo bez finih rubova. Drvo se dijeli prema klasama rezanja u oštrorubne vrste, drvo punog profila, bez rubova ili s rubovima od pile.

Konstruktivna zaštita drveta

Drvo je jako osjetljivo na vlagu- naročito rezane površine. Odgovarajućim konstrukcijama se može dobro zaštiti. Široke krovne izbočine smanjuju prekomjerno vlaženje drvenih prozora i fasade od kiše. Voda brže otječe s glatko izblanjanih, uzdužno postavljenih drvenih letvica, nego s onih poprečnih, grube strukture. Čeone drvene površine poprečno prema smjeru vlakana mogu se prekriti limenom armaturom. Slobodno stojeći drveni građevinski elementi ne bi smjeli stajati predugo na kiši, već se ta kišnica treba odvoditi preko kosih površina ili okapnica. Drveni elementi moraju biti montirani s najmanjim razmakom od 30 cm od tla. Drvene fasade moraju biti otraga ventilirane, kako bi se akumulirana voda mogla transportirati preko zračnog sloja. I drvene obloge na zidovima i stropovima u unutrašnjosti objekta moraju disati.

Fizikalna i kemijska zaštita drveta

Ukoliko se konstruktivnim mjerama ne postigne adekvatna zaštita, koriste se premazi koji odbijaju vodu ili impergnacija drveta, koji opet sprečavaju da drveni građevinski elementi preuzimaju vodu, te tako budu podložni stvaranju plijesni i gljivica. Premazi koji štite drvo trebaju se obnavljati nakon par godina. Kemijska zaštitna sredstva za drvo uništavaju štetne organizme. Ne smiju se koristiti bez stručnog savjeta. Konstruktivna zaštita drveta u većini slučajeva nije dovoljna bez kemikalija.

Građevinski sistemi od drveta

Tradicionalni načini gradnje od drveta su rešetkaste konstrukcije i blok kuće. Obično su ih gradili lokalni majstori-obrtnici prema tipičnim regionalnim obilježjima. Takve konstrukcije međutim već odavno ne ispunjavaju moderne zahtjeve u pogledu građevinske fizike i racionalnog građenja. U posljednjem stoljeću razvile su se nove tehnike građenja kao skeletna gradnja, okvirna i panelna gradnja te gradnja slaganjem dasaka.

• Skeletna gradnja izvedena je iz osnovnih principa rešetkaste konstrukcije. Nosiva konstrukcija montira se od podupirača i greda kao i ukrućenih spojeva ili spojnih elemenata na jednom osnovnom rasteru. Tlocrti se mogu fleksibilno oblikovati s nenosivim građevinskim dijelovima za oblikovanje prostora. Vanjski zidovi se montiraju neovisno o nosivoj konstrukciji, s dobrom izolacijom i bez fuga. Europski iseljenici razvili su u SAD-u iz postojećih znanja o rešetkastim konstrukcijama građenje s drvenim okvirima. Usko montirane rubne gredice točno određenih dimenzija nisu bile ukrućene poprečnim profilima, već plošnim oblogama od drvenih ploča. Između tih okvira stavljala se izolacija. 70-tih godina su njemački tesari takav način gradnje prenijeli u Eururopu.

• Kod panelnog načina gradnje su se cijeli zidni elementi s vratima i prozorima predproizvodili u tvornicama. Konstruktivno gledano se ploče od podupurača i obloga mogu usporediti s načinom gradnje pomoću drvenih okvira. Racionalnom proizvodnjom su se mogli smanjiti troškovi i vrijeme gradnje. Već nakon nekoliko dana je kuća postojana na djelovanje vjetra i atmosferilija. Mjere se upravo zahvaljujući predproizvodnji održavaju konstantnim. Gotove kuće od drveta se uglavnom grade panelnim načinom gradnje.

• Kod načina gradnje slaganjem drvenih dasaka daske se plošno spajaju tiplama ili ljepilom s masivnim građevinskim elementima. Montaža je vrlo jednostavna i cjenovno povoljna, jer se može obrađivati drvo lošije kvalitete. Površine se ne moraju niti blanjati niti oblagati. Dobra zvučna i protupožarna izolacija postižu se primjerice na stropovima od složenih dasaka, koje se onda zalijevaju betonom.

Drveni materijali

Osim konstrukcijskih vrsta drveta postoji čitav niz drvenih ploča za različite primjene. Ploče od prešanih i lijepljenih drvenih iverica i drvenih vlakana koriste se višestruko za izradu namještaja i vrata, za podkonstrukcije i obloge ili kao izolacijski materijal.

• Drvene građevinske šperane ploče koje su križno lijepljene od tankih slojeva, postojane na vremenske utjecaje. Mogu se dobiti u debljinama od 6 mm do 25 mm i višestruko su korisne: od montaže kutija do krovnih konstrukcija i oplata pa sve do montaže brodova i vagona. Šperano drvo se pokazalo izuzetno postojanim na vlagu i velika opterećenja. Također se može čavlati na rubovima bez opasnosti od pucanja

• Ploče od drvenih vlakana s plemenitim površinama koriste se djelomično za izradu namještaja, vrata, obloga, ali i kao građevinske ploče za stropove i pregradne zidove. Uz specijalnu zaštitu i impregniranje služe za betonsku gradnju te kao oplatne ploče.

• Građevinske ploče od strugotine služe kao materijal s utorom i federom za oblaganje suhih podova, zidnih i stropnih obloga te kao krovne ploče. Emisija formaldehida drastično je ograničena smjernicama o kakvoći materijala.

• Krovne ploče se sastoje od nosivih ploča od strugotine, već gotovih za montažu, ili od specijalnih, velikoplošnih ploča od šperanog drveta. One služe kao podkonstrukcija za različite vrste pokrivanja krova, od opeke pa do metala.

• Lagane građevinske ploče od drvene vune izrađuju se od mješavine drvene vune i mineralnih vezivnih materijala u debljinama od 15 mm do 100 mm. Polažu se uglavnom za zvučnu izolaciju ispod estriha, ali i za spečavanje toplinskih mostova kod betonskih stropova.

Podloga za Vaše noge: podne obloge za unutra i vani

Podne obloge se sastoje od čitavog niza različitih slojeva, koji uglavnom imaju različite funkcije: od raspodjele tlaka preko blokade prolaza vlage pa sve do izolacije buke od koraka. Gornji, vidljivi sloj je obloga, koja osim optičkih mora ipunjavati cijeli niz drugih zahtjeva. Jer podne obloge ne samo da trebaju izgledati dobro i odgovarati ambijentu stanovanja, već moraju biti sigurne i udobne za hodanje, moraju se lako održavati i čistiti, moraju biti postojane na habanje te postojane na različite utjecaje, pomjeranje stolaca, stolova i sl.

Materijali