Ulaz za korisnike

Država i jadranski gradovi dobivaju

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Nakon punih deset godina čekanja, konačno će biti reguliran vlasnički status oko stotinu milijuna metara četvornih parcela koje okružuju turističko-hotelske komplekse

Država, lokalna uprava i županije postat će bogatije za najmanje 20 milijardi eura vrijednosti najatraktivnijega turističkog zemljišta na priobalju kojega, prema upravo prihvaćenom Nacrtu prijedloga zakona o turističkom zemljištu, Vlada dodjeljuje njima na raspolaganje. Time se nakon punih deset godina čekanja i formalno-pravno regulira vlasnički status oko stotinu milijuna metara četvornih parcela koje okružuju turističko-hotelske komplekse i prostora koje koriste kampovi, a koje su sve ove protekle godine koristile bez i jedne kune naknade velike turističke tvrtke. Nema prodaje Iako će jedinice lokalne samouprave, ako Sabor amenuje odredbe novoga Zakona, postati vlasnici golemih površina atraktivnih prostora uz more, one to zemljište neće smjeti prodavati, već samo davati u dugogodišnju koncesiju u suglasnosti sa županijom i državom. Ako se negdje bude radilo o građevnim česticama, u skladu s prostornim planovima zemljište će se dati u koncesiju, a za gradnju će biti obvezan javni natječaj. Hotelske tvrtke ovim će zakonom postati samo vlasnici parcela na kojima su im izgrađeni objekti, dok bi za sve ostalo što žele graditi u blizini sadašnjih hotela, trebali dobiti koncesiju i pravo gradnje na natječaju

Ima razvoja Kada su u pitanju kampovi koji prema grubim procjenama zauzimaju oko 22 milijuna metara četvornih zemljišta, njihovi vlasnici će ubuduće biti samo koncesionari tog zemljišta, i to na rok od 30 godina, u kojemu će imati pravo obavljati djelatnost na tom prostoru, ali i pravo gradnje u skladu s prostornim planovima. Ovaj bi zakon konačno trebao omogućiti turistički razvoj blokiran nepostojanjem temeljnog dokumenta koji bi kazao što je čije vlasništvo. A da je riječ o golemom razvojnom resursu i da je turističko zemljište najznačajniji državni kapital, dovoljno govori činjenica da mu je vrijednost gotovo ravna godišnjem bruto društvenom proizvodu Hrvatske (lani je iznosio 27 milijardi eura). Zadržavanjem toga resursa u državno-lokalnom vlasništvu, turistički razvitak i upotreba prostora dobivaju kontinuiranog "kontrolora" (grad, županija, država). Suvišno je i govoriti što bi neko drugo rješenje značilo za budućnost priobalja. piše Ružica MIKAČIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Materijali