Ulaz za korisnike

Elektrana kod Urinja na plin ili je ne treba biti

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

OPATIJA – Očekujemo da već jednom vidimo prirodni plin u Primorsko-goranskoj županiji. Predugo čekamo i samo pričamo o tome. Taj plinski energent neophodan je za gospodarski i sveukupni razvoj.

Da ne govorim o ekološkom aspektu njegova korištenja u Ininim rafinerijama i termoelektrani u Urinju, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na tradicionalnom međunarodnom skupu stručnjaka za plin koji je počeo jučer u Opatiji. – Svi smo upoznati s tim što efekt »kiselih kiša« čini našem Gorskom kotaru. Termoelektrana u Urinju će ili prijeći na prirodni plin, ili je ne treba biti, rezolutno je istupio u svom pozdravnom govoru plinašima župan Zlatko Komadina. I riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je nezadovoljstvo realizacijom magistralnog plinovoda Pula – Karlovac. – Mi u Rijeci priču o plinofikaciji shvatili smo ozbiljno. Samo u posljednje dvije godine izgradili smo oko 60 kilometara novih plinovoda da bi bili spremni prihvatiti prirodni plin kada iz sjevernojadranskog podmorja stigne do nas. Naši građani već su predugo uskraćeni za financijske povoljnosti korištenja tog plinskog energenta u odnosu na druge krajeve Hrvatske, poručio je Obersnel okupljenim stručnjacima za plin, među kojima i čelnicima Ine i Plinacroa. Darko Karačić kazao je da je kraj ove godine rok na kojem u Plinacrou i dalje računaju da će uspjeti izgraditi magistralni plinovod, barem do granice s Istarskom županijom koja je u postupku izmjene svog Prostornog plana i konačnog definiranja trase plinovoda i prihvatnog terminala na kopnu na granici Vodnjan-Marčana.

No, tu se otvorilo pitanje ima li dovoljno prirodnog plina da bi se i riječko područje moglo opskrbljivati iz sadašnjih proizvodnih i dobavnih kapacijteta Hrvatske u kojem se već godinama javljaju veliki problemi kod »pokrivanja« sezonskih špica u potrošnji plina.

Preniska cijena

Ovogodišnji, jubilarni susret hrvatskih i inozemnih stručnjaka za plin bio je prigoda i za kratak rezime što se u proteklih 20 godina u Hrvatskoj po pitanju plinofikacije učinilo ili, bolje rečeno, nije učinilo. Od 1985. godine potrošnja plina porasla je za milijardu kubika godišnje. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Miljenko Šunić poručio je da sadašnja potrošnja od tri milijarde prostornih metara plina godišnje treba narasti na 5,5 milijarda te da plinoficiranost Hrvatske treba doseći 65 posto. Danas se u Hrvatskoj proizvodi 1,8 milijarda prostornih metara plina, a ostatak od 1,2 milijarde je uvoz iz Rusije. Šunić je ponovo istaknuo da je sadašnja cijena plina u Hrvatskoj socijalna te da bi ona s prosječne 2,2 kune trebala narasti na tri do 3,5 kuna po prostornom metru. Na skupu plinaša iznova je ukazano na neodrživost i štetnost sadašnjeg velikog broja plinskih distributera, njih 40.

Inin predsjednik Uprave Tomislav Dragičević jučer je umjesto u Opatiju, morao u Sarajevo zbog »dodatnih pitanja« koja su se pojavila oko zajedničke Inine i MOL-ove ponudu za kupnju bosanskog Energopetrola. Orjana ANTEŠIĆ Izvor:Novi list www.novilist.hr

Materijali