Ulaz za korisnike

Elektronski sigurnosni sustavi

|
Elektronski sigurnosni sustavi
 
Elektronski sigurnosni sustavi
Elektronski sigurnosni sustavi

Elektronska sigurnosna zaštita ne sastoji se isključivo od postavljanja alarma. U to područlje zaštite spadaju svi proizvodi, sustavi i mjere koje štite objekt, osobe, predmete i druge stvari u tom objektu od provale, krađe, vandalizma ili požara

Do danas gotovo zanemariv (0,5 %) broj privatnih kućanstava i posjeda kod nas posjeduje ugrađen alarm, a i manje firme i poduzeća ne mogu se pohvaliti ništa boljim stanjem. Jasno je da ljude treba još dosta o tome informirati kao i o prednostima koje stječu ugradnjom takvih uređaja. Treba reći da se elektronska sigurnosna zaštita ne sastoji isključivo od postavljanja alarma. U ovo područlje zaštite i sigurnosti spadaju svi proizvodi, sustavi i mjere koje štite objekt, osobe, predmete i druge stvari u tom objektu od npr. provale, krađe, vandalizma ili požara. Elektronski sigurnosni sustavi štede novac i vrijeme.

Ovakvi sigurnosni sustavi u hotelima su i velikim firmama i poduzećima već dugo vremena standardna mjera zaštite. Danas i većina automobila posjeduje eletronsko zaključavanje i otključavanje vrata. Ovakav sustav zamjenjuje mehaničku upotrebu ključa i obične brave, a vrata se otvaraju kad sustav u određenom trenutku prepozna odgovarajući „code“. Sistemi se razlikuju u načinu prijenosa ovog „coda“ do centralnog sustava. Neki sustavi funkcioniraju na principu radio valova, drugi pak na osnovi magnetskog isčitavanja podataka.

Neki sistemi ne funkcioniraju niti na principu radio valova niti na osnovu magnetskog isčitavanja, a jedan takav je elektronski ključ (eng. Electronic-key). Kako bismo u ovom slučaju otvorili vrata dovoljno je signalnu karticu približiti čitaču i vrata se nakon toga automatski otvaraju. Velika je prednost kod ovakvih elektronskih ključeva da se jednostavno mogu zamijeniti u slučaju njihova gubitka. Ne moramo strepiti i bojati se tko će pronaći ključ i zlorabiti ga, ne moramo isčekivati hoće li se ključ odnekud pojaviti i napokon nemamo nikakvih troškova zbog izrade novog ključa.

Besprijekorna komunikacija za najzahtjevnije

Kvalitetan komunikacijski sustav sigurno će se na ulaznim vratima vrlo dobro uklopiti u suvremenu arhitekturu i vizualno će istaći svaki objekt na kojem se nalazi. Za obiteljeske kuće postoji nova izvedba „portafona“ u koja će zadovoljiti i najzahtjevnije. Ugradnjom i odgovarajućeg zvučnika osigurana je vrlo kvalitetna komunikacija.

Često se kod postavljanja ovakvog uređaja mogu iskoristiti već postojeće instalacije za otključavanje i zvonjenje. Kako bismo objekt još više osigurali moguće je postaviti i dodatnu videokameru. Videokamera skrivena je iza poly-karbonskog stakla. Ovaj sustav možemo kombinirati i s drugim komunikacijskim uređajima Porast broja kriminalnih radnji protiv imovine i osoba uvjetuje policiji da racionalizira svoje tehničke i ljudske resurse i intervencije fokusira isključivo na realne incidente, ali ne i na lažne alarme. Policija možda i neće reagirati, ako alarmna situacija nije verificirana.

Alarmni sustavi

Unatoč stalnom razvoju tehnologije i dalje je nemoguće kompletno spriječiti lažne alarmne. Najčešći uzroci ( osim ugradnje nekvalitetne opreme) jest nestručno projektiranje sustava, nekvalitetna instalacija , ali i pogreške samih korisnika koji koriste alarmni sustav. Dakle prvi korak kojeg treba poduzeti jest odabir stručne licencirane tvrtke koja će izraditi kvalitetan projekt i predložiti isprobana tehnička rješenja te kvalitetan nadzor i kontrola tokom ugradnje alarmnog sustava.

Nakon svega korisnika treba educirati kako koristiti alarmni sustav. Različite alternative fizičke prisutnosti poput alarmne dojave u zaštitarski centar korisne su, ali ne sprječavaju provale i krađe. Ugradnjom alarmnog sustava i povezivanjem na dojavni centar korisnik ima predodžbu da je potpuno siguran. Treba naglasiti da se aktivacija alarma i alarmna dojava dešavaju tek nakon provale što svakom iskusnom provalniku ostavlja dovoljno vremena da ipak nešto ukrade i pobjegne.

Šteta je već učinjena! Materijalna , poput razbijenih prozora, stakala, vrata, ukradena oprema ili roba, ali i nematerijalna koju osiguranje uglavnom neće priznati poput npr. vrijednih informacija na disku ukradenog računala, izgubljenom vremenu itd. Iako su alarmni sustavi vrlo korisni treba znati da alarmni sustav nije namijenjen sprječavanju provale već samo detekciji provale i limitiranju vremena kojeg provalnik ima na raspolaganju

Video nadzor

Alarmni sustavi uglavnom su u funkciji izvan radnog vremena. Video nadzorni sustav radi 24 sata dnevno i omogućava korisniku da bude efikasniji tokom svakodnevnog rada. Npr. čuvar može imati CCTV monitor i preko njega nadgledati i čuvati čitav objekt i okolinu objekta, vlasnik ili poslovođa mogu nadgledati radni proces i kontrolirati zaposlenike da li rade ono za što su i plaćeni, itd. Video slike sa svih kamera se snimaju, bilo na analognom ili , što je danas češće, na digitalnom video snimaču. Snimci služe za kasniju analizu i vrlo je važno imati kvalitetan snimak 24 sata dnevno.

U slučaju provale čitav događaj je snimljen što olakšava traganje za počiniteljem, ali što ako je provalnik maskiran ili ne gleda u kameru ? U tom slučaju kvalitetan alarmni sustav i alarmna dojava u centar jest efikasnija, jer se provala detektira i provalniku limitira raspoloživo vrijeme. Ipak provala opet nije spriječena , interventna ekipa kreće u akciju ne znajući da li se radi o pravom ili lažnom alarmu i ne znajući što ih na lokaciji očekuje.

Daljinski video nadzor

Danas se na tržištu nude i sustavi koji osim alarmne poruke u centar šalju i video sliku i imaju mogućnost dvosmjerne glasovne komunikacije. Kamere i zvučnici mogu biti postavljene i izvan objekta, sustavi imaju detekciju pokreta , alarmne ulaze za različite alarmne senzore pa kada netko tek prilazi čuvanom objektu dolazi do aktivacije video sustava koji automatski naziva alarmni centar i šalje živu sliku. Operater u centru vidi što se dešava i odmah može reagirati na više načina. Najprije glasom npr. “Hej vi u zelenoj jakni, aktivirali ste alarmni sustav. Odmah napustite ovu lokaciju” što je vrlo efikasno i provalniku daje do znanja da ga se gleda. Nakon toga provalnik najčešće odustaje i traži drugu žrtvu...

Operater iz centra može upravljati i sa svim kamerama na udaljenoj lokaciji, poslati interventnu ekipu ili pozvati policiju, ovisno o tome što se na čuvanoj lokaciji zbiva. Na taj način štede se ljudski i tehnički resursi, jer ekipe za intervenciju i policija ne izlaze na intervencije u slučaju lažnih alarma. Svaka alarmna dojava je vizualno ( i zvučno ) verificirana. Isto tako u slučaju pljačke ( financijska institucija, trgovine, kladionice, benzinske stanice ) zaposlenici mogu aktivirati samo video dojavu u zaštitarski centar. Za svega nekoliko sekundi operater u centru ima uvid što se dešava i lakše isplanira i koordinira potrebnu akciju. Interventna ekipa koja dolazi također može imati vizualni direktan uvid u zbivanja u objektu i prije nego što uđe, korištenjem npr. ručnog računala). Prijenos video slike može se ostvariti preko različitih medija. Od obične telefonske linije i ISDN-a, preko TCP/IP mreža (LAN,WAN, Internet) do mobilnih mreža ( GSM, GPRS, UMTS ).

Sustavi daljinskog video nadzora služe i samim korisnicima za daljinsko nadgledanje i upravljanje radnim procesima npr. tvornice, trgovine, gradilišta, policiji za daljinski video nadzor prometa, itd. Vizualna verifikacija jedini je način razlikovanja pravih od lažnih alarmnih dojava , smanjuje broj potrebnih čuvara ( mogućnost daljinskog vizualnog obilaska lokacija), a pomaže i u sprječavanju provale i nastanku štete. Ukupni troškovi efikasne zaštite višestruko su manji te se mnoge renomirane zaštitarske tvrtke priklanjaju ovakvim rješenjima. Centralizirani video nadzor udaljenih lokacija znatno im smanjuje troškove i povećava efikasnost.

Unatoč stalnom razvoju tehnologije i dalje je nemoguće kompletno spriječiti lažne alarmne sustave. Najčešći uzroci jest nestručno projektiranje sustava, nekvalitetna instalacija, ali i pogreške samih korisnika koji koriste alarmni sustav

Pomak fokusa

Pomak fokusa je pojava pri kojoj su slike oštre i jasne tokom dana, a van fokusa i mutne pri umjetnom ( npr. infracrvenom ) svjetlu ili obrnuto. Uzrok tome je sama priroda svjetla. Različiti tipovi svjetla imaju različite valne duljine koje se različito prelamaju prolaskom kroz objektiv kamere što uvjetuje da slike gledane u različitim uvjetima izgledaju ponešto drukčije. Pojava je česta kod mnogih CCTV instalacija i frustrira kako korisnika tako i instalatera. Instalacije se obično vrše po danu, objektivi kamera se usklade tako da daju dobru i oštru sliku. Kada padne noć, svjetlosni uvjeti se mijenjaju, uključuje se umjetna i IR rasvjeta i počinju problemi .Slika je mutna i neiskoristiva, korisnik nezadovoljan. Instalater se poziva da intervenira, dolazi po danu kada je slika dobra i ne uočava problem. Sa standardnom optikom nemoguće dobiti oštru sliku u različitim svjetlosnim uvjetima. Ručno usklađivanje oštrine posebno za dan i posebno za noć je nepraktično osim, ako kamera nema daljinski kontroliranu optiku ( motorne zoom leće) pa se slika lako može vratiti u fokus .

Drugi način za rješavanje problema jest korištenje specijalnih ( i skupljih) IR objektiva. IR objektive trebalo bi u stvari koristiti uvijek , a ne samo pri korištenju IR rasvjete, jer svaki izvor svjetla sadrži i dio IR spektra. Korištenjem IR korigiranih objektiva zajedno sa crno/bijelim ili dan/ noć kamerama dati će znatno bolju i oštriju sliku nego upotrebom standardnih objektiva. Sunčevo svjetlo sadržava mnogo IR-svjetla kao i mnogi umjetni izvori svjetla, osobito halogeni. Obične žarulje sa žarnom niti također daju i znatnu količinu IR spektra. U situacijama kada je na raspolaganju svjetlost koja je mješavina vidljivog i IR spektra ( gotovo kod svake CCTV instalacije moguće je dobiti znatno bolju sliku ne mijenjajući kameru već objektiv. Dakle postoje vrlo čvrsti razlozi za korištenje IR korigiranih objektiva kod svake CCTV instalacije. Standardne objektive nemoguće je modificirati i napraviti ih IR korigiranim samo sa prevlačenjem njihove površine raznim mikropremazima. IR objektivi izrađuju se od specijalnog stakla i specijalno se brušeni. Iako su zbog toga skuplji nove proizvodne tehnologije smanjuju i njihovu cijenu.

Poznati proizvođač IR osvjetljivača, Derwent, uočava znatan rast zahtjeva tržišta za IR korigiranim objektivima, a tržište počinje shvaćati i da kolor kamere jednostavno ne mogu efikasno raditi i noću uz IR rasvjetu na način kako to rade monokromatske kamere. Kvaliteta optike, IR svjetlo i senzitivnost CCD senzora kamere na određene valne dužine su realnost i vodeći proizvođači objektiva poput Pentaxa, Computara, Tamrona i Erniteca ubrzano rade na poboljšavanju tehnologije izrade IR korigirane optike.

Neki proizvođači poput Extreme CCTV-a idu još dalje i vjeruju da je korištenje jedne dan/ noć kamere za 24 satni video nadzor samo kompromisno rješenje koje se kvalitetom slike ne može uspoređivati sa tzv. “twin” kamerama (ili dualne kamere - dvije kamere u jednom kućištu, jedna za dan, druga za noć ). Ne radi se samo o problemu pomaka fokusa već i o pravilnom renderiranju boje i dobivanju beskompromisne kvalitete slike danju i noću.

Svaka instalacija ima svoje specifičnosti s obzirom na namjenu video nadzornog sustava. Ukoliko je 24 satni nadzor bitan ( a jest, jer se većina kriminalnih djela odvija noću ) tada treba razmisliti o korištenju IR korigiranih objektiva. Ukoliko se koristiti i IR svjetlo treba paziti i na senzitivnost CCD senzora. IR spektar valne je dužine od 0.7 do 1 mikrona. Pravilan odabir kamere tu je vrlo važan. Kako proizvođači uglavnom ne navode spektralnu senzitivnost kamere instalater je prepušten kombiniranju različite opreme sa većim ili manjim uspjehom ili posezanjem za integriranim i usklađenim rješenjima ( kamera, optika i IR osvjetljivač ).

Pomak fokusa je pojava pri kojoj su slike oštre i jasne tijekom dana, a izvan fokusa mutne pri umjetnom infracrvenom svjetlu ili obrnuto. Uzrok tome je sama priroda svjetla

Bilježenje kamerom

Videosustavi za nadzor dijele se po konfiguraciji i stupnju složenosti na nekoliko skupina: analogne sustave za videonadzor, u koje spadaju kamere i monitori, te analogne sustave za videonadzor i snimanje (uz dijelove prethodno navedenoga sustava ovome se pribrajaju i videosnimači) koje kvalitetom i dostupnošću potiskuju digitalni nadzorni sustavi i snimanje (kamere, monitori i digitalni snimači) te mrežni nadzorni sustavi, koji uz dijelove prethodnoga sustava posjeduju i računalne stanice raspoređene po objektu, uz opciju daljinskoga upravljanja i prijenosa slike internetom ili telefonskom linijom.

Digitalni nadzorni sustavi instaliraju se uglavnom vrlo jednostavno, a mnogi od njih imaju upravljačka sučelja s mogućnošću zumiranja slike s obzirom na promjenu osjetljivosti koju bilježe senzori pokreta, zatim ispis videoslika i pregledavanje snimljene arhive. Modeli boljih digitalnih nadzornih sustava imaju mogućnost izvještavanja o pokušajima provale izravno na mobilne uređaje ili elektronskom poštom. Stanje u objektu pod nadzorom takvim je sustavima moguće provjeriti zahvaljujući ugrađenom softveru za daljinsko upravljanje računalom s bilo koje lokacije i udaljenosti. Kod nadzora većih objekata primjenjuje se istodobno bilježenje događanja s više kamera, što se na prijamnim monitorima očitava kao višekanalni zapis.

Uz zaposlenika zaduženoga za monitoring, nadzor olakšava aktiviranje kamere na svaku aktivnost u njezinu vidnom polju. Duljina i broj kadrova prilagođava se za svaku kameru pojedinačno, ovisno o frekventnosti prohoda ljudi na lokaciji na kojoj je kamera smještena. Kretanje ljudi u nedopuštena područja i objekte automatski se nadzire algoritamskom obradom videosignala. Primjenom posebnih algoritama tzv. neural network, sustav ignorira prirodne optičke smetnje, smanjujući broj lažnih signala.

Danas se na tržištu nude i sustavi koji osim alarmne poruke u centar šalju i video sliku i imaju mogućnost dvosmjerne glasovne komunikacije. Kamere i zvučnici mogu biti postavljene i izvan objekta

Sustavi za identifikaciju

Uz uređaje za snimanje i pohranjivanje materijala, digitalni nadzorni sustavi obično su opremljeni dodatnim sustavima kao što su detektori pokreta, čitači otisaka dlana, glasa ili kodirane kartice ili algoritamski sustav za prepoznavanje lica. Biometrički sustavi identifikacije sve više potiskuju klasične sustave u kojima se za identificiranje osoba primjenjuju šifre ili identifikacijske kartice.

Otisak prstiju, oblik dlana ili mrežnica oka sigurne su individualne značajke koje su specifične za svaku osobu i teško ih je falsificirati. Identifikacija prema slici lica spada u biometričke sustave koji ne zahtijevaju posebnu opremu, već su dovoljni kamera i računalo. Olakotne okolnosti su i to što između identifikacijskoga uređaja i osobe nema izravnoga kontakta, nije potreban otisak ili u još rigoroznijem primjeru DNK.

Lica se klasificiraju na temelju skeniranoga odraza u različitim omjerima gdje se svaki segment odraza procjenjuje specifičnim klasifikatorima. Drugi važan čimbenik kod prepoznavanja kamerom je klasificiranje položaja glave. Prepoznavanje prema položaju glave određuje se po trodimenzionalnom modelu glave koji se usklađuje s odrazom lica u kadru, za što su ključni pomaci glave pod određenim kutovima mjereno po tri prostorne osi. Detektor kretanja otkriva pokretne objekte u vidnom polju kamere, ali i brzinu i način kretanja objekta. Osim toga, kvalitetnom detektiranju pokreta pridonosi zadavanje parametara dimenzija objekta koji se kreće, čime se olakšava praćenje objekata istoga tipa, primjerice automobila, i automatsko odbacivanje objekata čiji parametri nisu zadani i stvaraju smetnje.

Izvor: www.masmedia.hr

Materijali