Ulaz za korisnike

Elementi za procjenu opasnosti

|
Elementi za procjenu opasnosti
 
Elementi za procjenu opasnosti
Zaštita na radu predstavlja organizirano djelovanje koje obuhvaća sistem različitih pravila. Sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te nadređenih mjera i uputa poslodavca.

Da bi se zaštita na radu uspješno provodila neophodno je shvatiti njena pravila, a to su: osnovna pravila zaštite na radu, posebna pravila zaštite na radu i priznata pravila zaštite na radu.

Navedena pravila predstavljaju "abecedu zaštite na radu" i kao što će se u nastavak uočiti, ti će se pojmovi ponavljati kroz mnoge zakonske i druge propisane obaveze (kao što je, na primjer, procjena opasnosti kao osnovni i najvažniji dokument s područja zaštite na radu), pa je, stoga, važno obratiti iznimnu pažnju na pojmove koji definiraju ta pravila.

Koje elemente mora sadržavati svaka procjena opasnosti?

Procjena opasnosti sadrži opće podatke, podatke o postojećem stanju, analizu i procjenu prikupljenih podataka, plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti i priloge .

Opći podaci i podaci o postojećem stanju uglavnom obuhvaćaju opće podatke o poslodavcu s naznakama lokacija na kojima se odvijaju pojedini procesi rada, opise tehnoloških procesa iz kojih proizlaze opasnosti i štetnosti te prikaze opasnosti i štetnosti po pojedinim radnim mjestima.

Najvažniji dio procjene svakako je Plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti, a da bi taj plan stvarno bio u funkciji smanjivanja nivoa opasnosti, neophodno je izraditi kvalitetnu analizu i procjenu prikupljenih podataka.

Što sve mora obuhvatiti analiza i procjena prikupljenih podataka?

Analiza i procjena prikupljenih podataka naročito obuhvaća :

1. Analizu osnovnih pravila, tj., analizu usklađenosti svih propisanih osnovnih pravila zaštite na radu sa stvarnim stanjem na sredstvima rada kod poslodavca;

2. Analizu primjene posebnih pravila zaštite na radu s težištem na provedbi radnih postupaka.

Upravo poznavanje poglavlja koje se odnosi na propisana pravila kojima se otklanjanju pojedine opasnosti, odnosno, smanjuju rizici neophodno je za analizu usklađenosti svih osnovnih i posebnih pravila. Dakle, analiza usklađenosti treba pokazati koliko primijenjeno stanje zaštite na radu odstupa od onoga što je propisano. Na primjer, ako je neko stepenište izvedeno bez zaštitne ograde ili ako se u nekoj prostoriji razvijaju štetne tvari, a nije osigurano odsisavanje tih tvari pa koncentracije prelaze vrijednosti MDK, jasno je da postoje neusklađenosti, odnosno, odstupanja od propisanih osnovnih pravila koja povećavaju rizike od nastanka ozljeda na radu, odnosno, profesionalnih bolesti.

Kada se radi o usklađenosti posebnih pravila zaštite na radu, u nastavku su navedeni primjeri određenih nepravilnosti:

  • radovi na privremenom gradilištu visokogradnje izvode se bez korištenja zaštitnih kaciga,
  • zaposlenici obavljaju određene poslove u posebnim uvjetima rada, a poslodavac ih nije prethodno uputio na utvrđivanje zdravstvenog stanja,
  • viljuškarom se transportira teret koji zaklanja vidik vozaču, a poslodavac nije osigurao osobu koja će pomagati vozaču viličara pri transportu tereta (nedostatak u provedbi radnog postupka).

    3. Analizu svih smrtnih, skupnih i težih ozljeda na radu, slučajeva profesionalnih bolesti i poremećaja u procesu rada koji su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika i to za prethodno petogodišnje razdoblje.

    Kako bi se procjenom opasnosti stvarno smanjili rizici od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti potrebno je napraviti analizu takvih događaja u prethodnom razdoblju. Drugim riječima, potrebno je doći, između ostalog, do najvažnijih odgovora na pitanja zbog čega su nastajali takvi događaji i na kojim sredstvima rada. Pri takvoj analizi potrebno je prvenstveno se služiti podacima iz prijava događaja ozljeda na radu, odnosno, profesionalnih bolesti dostavljenih inspekciji ili Zavodu za zdravstveno osiguranje, a naročito na temelju podataka iz inspekcijskih akata donesenih povodom nadzora ozljeda na radu. Kod takve analize potrebno je koristiti propisane šifre izvora, uzroka, načina nastanka ozljede, prirode ozljede i ozlijeđenih dijelova tijela i njihove nazive prema Pravilniku o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu.

    Pored događaja koji su već izazvali štetne posljedice po zaposlenike potrebno je analizirati i događaje poremećaja u procesu rada (tzv. nezgoda na radu), koji su mogli izazvati štetne posljedice, ali, srećom, nisu (npr., pad predmeta s visine neposredno pored zaposlenika). Takav događaj u nekoj drugoj situaciji možda će prouzrokovati tešku ozljedu zaposlenika.

    4. Analizu podataka kako bi se procijenio preostali rizik koristeći odgovarajuće metode analize rizika, kao što su AUVA, BG, OZEPA, SME, WKO i druge prihvaćene metode.

    Kao što je već rečeno, neki su procesi rada rizičniji od drugih zbog same prirode posla koji se obavlja. Upravo zbog toga određen nivo rizika preostaje i nakon primjene osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu. Stoga je potrebno procijeniti i taj preostali rizik korištenjem gore navedenih metoda, o kojima ovlaštenici poslodavca moraju biti samo općenito informirani.

    Iz analize i procjene opasnosti moraju biti vidljivi propusti u primjeni osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu te drugih mjera koji su doveli do navedenih štetnih događaja te da li su već primijenjene ili tek treba primijeniti mjere da se takvi događaji ne ponove, odnosno, smanje na najmanju moguću mjeru (Čl. 10. Pravilnika PO). .

    Što sve mora sadržavati plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti?

    Plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti sadrži primjenu osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu, odnosno, drugih mjera koje poslodavac mora primijeniti, tj., poduzeti da se opasnosti otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru (Čl. 10. Pravilnika PO)..

    Drugim riječima, u plan mjera treba ugraditi sve nedostatke osnovnih i posebnih pravila koji su utvrđeni prethodnom analizom.

    Mjere kojima će se otklanjati nedostaci mogu predstavljati:

  • tehničke mjere (vezane na osnovna pravila),
  • organizacijske mjere (vezane na posebna pravila),
  • mjere koje se odnose na zaposlenike (vezane na posebna pravila; npr., o korištenju osobnih zaštitnih sredstava ili ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada).

    Plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti mora sadržavati rokove, ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te način kontrole nad provedbom mjera.

    Da bi se plan mjera postupno i realizirao, neophodno je utvrditi rokove kao i ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera. Jasno je da će se rokovi odrediti u zavisnosti od pojedinih nedostaka (rizika koje predstavljaju pojedini nedostaci), ali i u zavisnosti od veličine investicije koja je potrebna za otklanjanje nedostataka.

    Plan mjera imat će i određene prioritete. Tako će prioritete u Planu mjera predstavljati one mjere koje se odnose na smanjenje opasnosti (rizika) koje su u prethodnom razdoblju već prouzrokovale štetne događaje, a naročito kada takve opasnosti ugrožavaju veći broj zaposlenika.

    Za pojedine ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera trebaju se odabrati oni koji po svom djelokrugu poslova mogu najbolje utjecati na otklanjanje nedostatka. S druge strane, za otklanjanje nedostataka koje iziskuju veća financijska sredstva potrebno je imenovati one ovlaštenike koji su i u financijskom smislu ovlaštenici poslodavca.

    Nije opravdano očekivati da jedan ovlaštenik na višem nivou mora biti odgovoran za provedbu onih mjera na koje teško može izravno utjecati s obzirom na svoj djelokrug rada. Zbog toga je odgovorne osobe potrebno definirati po pojedinim nivoima u odnosu na mjeru koja se treba provesti, u smislu odredbe Članka 73. Zakona.

    Što predstavljaju revizije procjene opasnosti?

    Već je bilo riječi o slučajevima koji predstavljaju obavezu revizije procjene opasnosti. Revizije procjene opasnosti predstavljaju postupke i nove dokumente (u cijelosti ili djelimični, zavisno od povoda za reviziju) kojima je potrebno stalno preispitivati usklađenost između stvarnih stanja pojedinih procesa rada i na sredstvima rada i onog što je propisano za te procese. Revizijama je, također, stalno potrebno preispitivati da li se provodi prethodno zacrtani plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti, odnosno, da li je prethodni plan efikasan u smislu smanjenja rizika od nastajanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

    Procjena opasnosti i njene revizije nalažu poslodavcu da sam na određeni način provodi unutrašnji nadzor nad provedbom pravila zaštite na radu i da otklanja utvrđene nedostatke.

    redakcija@asadria.com

    www.asadria.com

  • Materijali