Ulaz za korisnike

Energetski obrat u Njemačkoj

Izvor: Radna skupina Energetske bilance (Arbeitsgemeinschaft Energiebilanzen)
 
Izvor: Radna skupina Energetske bilance (Arbeitsgemeinschaft Energiebilanzen)
Od donošenja energetskog koncepta prije dvije godine, energetski obrat glavna je tema energetske politike SR Njemačke. Radi se o temeljnoj rekonstrukciji cjelokupnog njemačkog energetskog sustava koja obuhvaća sve sektore, čije je nastojanje uspješna provedba tri ključna cilja:

1. smanjenje emisija CO2;

2. znatno proširenje tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije;

3. smanjenje potrošnje energije i povećanje energetske učinkovitosti.

Konkretno, ova tri cilja obuhvaćaju:

·         smanjenje emisija CO2 do 2020. godine za 40 posto i za 80 posto do 2050. u odnosu na razinu iz 1990., sukladno međunarodnim sporazumima;

·         udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2050. godini od 60 posto;

·         udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u 2050. godini od 80 posto;

·         smanjenje potrošnje primarne energije za 50 posto do 2050. godine u usporedbi s 2008. i povećanje energetske produktivnosti za 2,1% godišnje;

·         smanjenje potrošnje električne energije za 10 posto do 2020. godine i za 25% do 2025. u odnosu na 2008.;

·         smanjenje neposredne potrošnje energije u sektoru prometa za 40 posto do 2050. u usporedbi s 2005.;

·         udvostručenje broja saniranih zgrada na 2 posto godišnje.

Definirani ciljevi pokazuju veliki napor Savezne Vlade SR Njemačke kako bi njemačko tržište energije u budućnosti bilo ekološki prihvatljivo, energetski učinkovito i temeljeno na obnovljivim izvorima energije. 

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije 

Ukupni udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u Njemačkoj u 2011. godini iznosio je 12,5 posto, a sastoji se od udjela u bruto potrošnji električne energije (2011.: 20,3 posto), potrošnji toplinske energije (2011.: 11,0 posto) i potrošnji goriva (2011.: 5,5 posto).
Time je udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u zadnjih deset godina utrostručen.

Pogled na potrošnju primarne energije pokazuje da je udio obnovljivih izvora energije u usporedbi s prethodnom godinom povećan za oko jedan posto.

Potrošnja primarne energije u 2012. godini  

U neposrednoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora dominantnu ulogu zauzima električna energija proizvedena u vjetroelektranama čiji je udjel u neposrednoj potrošnji energije u 2011. u usporedbi s prethodnom godinom povećan za 2 posto. Udio fotonaponskih sustava povećan je za 2,3 posto, a udio biomase za 0,6 posto, dok udio električne energije proizvedene u hidroelektranama bilježi lagani pad od 0,4 posto.

 S udjelom od oko 10 posto u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije biomasa igra važnu ulogu u sektoru toplinske energije. Udjeli geotermalne i solarne energije su relativno niski i iznose 0,5 posto, odnosno 0,4 posto.

Navedeni udio potrošnje goriva odnosi se na potrošnju biogoriva gdje je zabilježen pad udjela od 5,8 posto u 2010. na 5,5 posto u 2011. godini 

Izvor: Savezno ministarstvo za okoliš SR Njemačke (Bundesumweltministerium)

Korištenje obnovljivih izvora energije u budućnosti

Zbog volatilnih kretanja teško je točno predvidjeti daljnji razvoj korištenja obnovljivih izvora energije. Međutim, zadani ciljevi i očekivani trendovi daju projekciju buduće opskrbe energijom u Njemačkoj i podcrtavaju predviđenu dominantnu ulogu obnovljivih izvora energije.

Projekcija opskrbe energijom 

(Izvor: Glavna studija za 2011. godinu, Savezno ministarstvo za okoliš SR Njemačke Leitstudie 2011 Bundesumweltministerium)

Slika prikazuje sve važniju ulogu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, dok će se konvencionalni izvori energije sve manje koristiti.

Prikazani razvoj moguć je samo uz prilagodbe i vješto upravljanje. Između ostalog se redovito preispituju sustavi potpore i moguće su promjene uvjeta poticanja, što je u 2012. bilo jasno vidljivo na području poticanja fotonaponskih sustava.

Nakon što je 2010. i 2011. godine u Njemačkoj instalirano više od 7,3 GW fotonaponskih sustava godišnje, od čega je samo u prosincu 2011. instalirano oko 3.000 MW, dok je cijena fotonaponskih modula na svjetskom tržištu istodobno smanjena, Savezna Vlada je 2012. poduzela mjere kako bi se smanjili poticaji. Od 1. travnja 2012. na snazi je novi sustav poticanja za fotonaponske sustave koji definira ukupni cilj instaliranih sustava od 52 GW, nakon čega nisu predviđeni daljnji poticaji. Unatoč poduzetim mjerama – ili možda upravo zbog toga? – u 2012. godini instalirano je oko 7,5 GW novih fotonaponskih sustava.

 

Materijali

  • Izvor: Radna skupina Energetske bilance (Arbeitsgemeinschaft Energiebilanzen)

    Izvor: Radna skupina Energetske bilance (Arbeitsgemeinschaft Energiebilanzen)

  • Izvor: Savezno ministarstvo za okoliš SR Njemačke (Bundesumweltministerium)

    Izvor: Savezno ministarstvo za okoliš SR Njemačke (Bundesumweltministerium)

  • (Izvor: Glavna studija za 2011. godinu, Savezno ministarstvo za okoliš SR Njemačke Leitstudie 2011 Bundesumweltministerium)

    (Izvor: Glavna studija za 2011. godinu, Savezno ministarstvo za okoliš SR Njemačke Leitstudie ...