Ulaz za korisnike

Energijom vjetra do 80 megavata struje u Istri

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

PULA - Bude li i dalje puhao povoljan vjetar, projekt izgradnje vjetroelektrane na Ćićariji, koji se priprema već nekoliko godina, mogao bi se početi realizirati koncem iduće godine.

Tada se, naime, očekuju pripremni radovi, da bi gradnja VE Ćićarija počela 2008. godine. Projekt, koji realiziraju rovinjska Valalta i njen njemački partner, kompanija Wallenborn Projektentwicklung, stajao bi oko 80 milijuna eura, a na obroncima Ćićarije, tisuću metara iznad površine mora, na potezu od Trstenika do Račje Vasi, predviđa ugradnju 34 vjetroturbogeneratora ukupne snage do 80 megavata. Wallenborn Projektentwicklung se bavi razvojem, planiranjem, gradnjom i gospodarenjem vjetroelektrana u Njemačkoj. Prije osam godina sudjelovao je u gradnji vjetroelektrane u Brandenburgu, tada najveće u Evropi. Tvrtka danas ne samo da planira i gradi, već i financira projekte te preuzima gospodarenje čitavim sustavom vjetroelektrana. Osim u Hrvatskoj, sudjeluje u projektima u Mađarskoj, Poljskoj i Siriji. Iskorištava obnovljive izvore energije, u Njemačkoj, državi s najviše vjetroelektrana u Evropi, posjeduje ih tri, dok će u istarskom projektu zatvoriti financijsku konstrukciju. Sredstva su, naime, već osigurana u inozemnim bankama i trenutno su »na čekanju«, ističe Davorin Flego, voditelj razvoja i izgradnje vjetroelektrane u Valalti.

Općini ekološka naknada - U proizvodnji vjetroturbogeneratora koristit ćemo tehnologiju danske tvrtke Vestas A.G. Vjerujemo da se suradnja može odvijati ne samo u proizvodnji stupova, odnosno čeličnih konstrukcija i montaži, već i u primjeni vlastitih, domaćih tehničkih rješenja u širokom području elektrotehnike, od energetike do informatike, obrazlaže Flego. Pulski Uljanik, koji je prije osamnaest godina gradio vjetroturbinu u OKZ-u Valtura, prvu u Jugoslaviji, zasad »nije u igri«. Načelnik Općine Lanišće Marijan Poropat ističe da će imati višestruke koristi od izgradnje vjetroelektrane na Ćićariji. Osim početnog zapošljavanja sedam ljudi, šest elektroničara i jednog »jakostrujaša«, Općina je s Valaltom već sada sklopila ugovor o tzv. ekološkoj naknadi, kojim će ostvarivati pravo na dva posto godišnje vrijednosti proizvodnje i prodaje električne energije iz VE Ćićarija. Flego, međutim, ukazuje na trenutni problem s nekim tamošnjim seljačkim udrugama, koje nisu zadovoljne ovakvim ugovorom, već ekološku naknadu, koja ide u općinsku blagajnu, žele drugačije rasporediti. Neke od tih udruga, podsjeća, već sada dobivaju dio novca na ime korištenja njihova zemljišta na kojem će se nalaziti stupovi vjetroturbogeneratora, a sada žele i dio ekološke naknade iz već zaključenog ugovora. Zasad u Hrvatskoj radi samo jedna vjetroelektrana, Ravne 1 na Pagu, snage od 5,95 megavata, a uskoro bi trebala proraditi i VE Trtar Kartolin u zaleđu Šibenika (9 mw). S VE Jasenice (10.7 mw) kod Obrovca, koja još nije u funkciji, HEP već ima zaključen ugovor o preuzimanju energije, ističe HEP-ov glasnogovornik Radomir Milišić. Osim ovih, postoji još jedna alternativna, mala termoelektrana Jakuševac kod Zagreba snage od dva megavata, koju pokreću plinovi biomase s tamošnjeg deponija. Međutim, snaga svih tih elektrana ne doseže ni jedan posto ukupno instalirane snage u ostalim hrvatskim elektranama, koja je veća od četiri tisuće megavata. Samo termoelektrana Plomin 1 ima 125 megavata, a Plomin 2 - 210. Izvor: www.GlasIstre.hr

Materijali