Ulaz za korisnike

EU će od Hrvatske tražiti ograničenje kretanja radne snage

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

HRVATSKA - Tijekom pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, ova će integracija vrlo vjerojatno tražiti uvođenje prijelaznog razdoblja do postizanja potpune sloboda kretanja radne snage iz Hrvatske u ostale članice Unije, ocijenila je u ponedjeljak Mirta Kapural iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, govoreći na okruglom stolu kojeg su organizirali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.

Pritom je podsjetila da je EU takvo prijelazno razdoblje nametnuo i zemljama koje su u svibnju prošle godine pristupile Uniji, s izuzetkom Cipra i Malte. Slično prijelazno razdoblje do postizanja pune slobode kretanja radnika čeka i Bugarsku i Rumunjsku, koje bi u EU trebale ući 2007. godine, a ranije su ga imale i Grčka, Španjolska i Portugal. Prema aranžmanu primijenjenom na zemlje koje su lani pristupile Uniji, u prve dvije godine članstva novih zemalja stare članice Unije primjenjuju nacionalne mjere, kojima se ograničava sloboda kretanja radne snage prema novim članicama Unije. Nakon isteka tog razdoblja, države koje su primjenjivale te mjere sastavljaju izvješća i obavještavaju Europsku komisiju o svojoj namjeri da će ih nastaviti primjenjivati i sljedeće tri godine ili da ih, pak, ukidaju. Prijelazno razdoblje završava nakon ukupno pet godina, no članice čija su tržišta rada osobito pogođena slobodom kretanja radne snage imaju mogućnost njegova produljenja na još dvije godine.

Jedine stare članice EU-a koje su odlučile u cijelosti otvoriti svoja tržišta rada novim članicama od trenutka njihova ulaska u EU su Velika Britanija, Irska i Švedska. Austrija i Njemačka već su najavile da će sedam godina ograničavati pristup radne snage iz novih članica svojim tržištima rada, dok su ostale stare članice posegnule za vremenski ograničenim restrikcijama u vidu radnih dozvola i kvota. Nizozemska je, k tome, uvela novčane poticaje poslodavcima koji zaposle domaću radnu snagu, objasnila je Mirta Kapural. Istodobno, nove su članice EU-a prihvatile obvezu uspostave potpune slobode kretanja radne snage među sobom od trenutka ulaska u Uniju, zbog čega je, primjerice, u Sloveniji znatno porastao broj radnika iz novih članica EU-a. K tome, Mađarska, Poljska i Slovenija uvele su recipročne mjere ograničenja kretanja radnika iz starih članica. Unatoč inzistiranju Bruxellesa na prijelaznim razdobljima, iskustva dosadašnjih proširenja Unije ne potvrđuju strahove da bi zbog prijama novih članica zapadni dio Europa zahvatio veći migracijski val, ustvrdila je Mirta Kapural. Tome u prilog govori i podatak da samo dva posto radne snage u Uniji radi izvan matične države. Kada je, pak, riječ o Hrvatskoj, njeno je mišljenje da proširenje Unije neće izazvati pojačano kretanje radnika prema članicama EU-a. Adriano Milovan Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

Materijali