Ulaz za korisnike

Europsko obrtništvo na udaru konkurencije

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Slaba konjunktura njemačkog gospodarstva, restrukturiranja velikih sustava i konkurencija s Istoka odrazila se i na izlagače na sajmu u bavarskoj prijestolnici

Europsko obrtništvo gubi zalet, posebice u Njemačkoj gdje je tradicionalno najrazvijenije. S takvim zabrinjavajućim dojmom vraćaju se posjetitelji ovogodišnjeg, 58. po redu Međunarodnog sajma obrtništva u Münchenu, koji je otvoren prošlog tjedna i traje do srijede. Vrijeme krize Poznavatelji prilika u Njemačkoj pojašnjavaju kako slaba konjuktura tamošnjeg gospodarstva iscrpljujuće djeluje i na obrtnike. Veliki sustavi, koji su svojevrsne lokomotive njemačkog gospodarstva, već godinama pokušavaju prebroditi krizna vremena, a njihova restrukturiranja pogađaju i male sustave, posebno obrtnike koji su životno vezani uz njih. Osim toga, obrtnici u Njemačkoj i drugim europskim zemaljama već su godinama na udaru konkurencije s Istoka, kojoj teško mogu konkurirati cijenom, a u novije vrijeme dodatno je u Njemačkoj naglašen i problem nelojalne konkurencije, odnosno rada na crno. Ne čudi stoga da je i na ovogodišnjem Münchenskom sajmu manje izlagača nego prošle godine, da je malo revolucionarnih novih proizvoda i rješenja, kakvi su ranijih godina prezentirani upravo na tom prestižnom mjestu. Da nešto "ne štima" znakovito pokazuje i to što više nema znatiželjnika iz velikih, posebice japanskih kompanija koji kamerama snimaju po sajmu nova tehnološka rješenja malih domišljatih gospodarstvenika. Izostao je, štoviše, čak i interes političara i uobičajena debata između pokrajinskih i saveznih instancija nadležnih za gospodarsku politiku i obrtništvo, a koje su ranijih godina napetima obrtnike držale satima. Kritičari upozoravaju kako već godinama Münchenski obrtnički sajam zapravo ne nudi ništa novo. Ove godine izložbu je tek produljio na sedam dana, što je racionalne obrtnike čak i odbilo od nastupa, budući da si malo tko može dopustiti toliko izbivanja iz dnevne operative. Tim više što je sve popularnije posjećivati specijalizirane izložbe, kao i odlaziti na slične skupove koje organiziraju velike korporacije s kojima obrtnici imaju ili žele imati kooperantski odnos.

Jednako kao što je Münchenski sajam zapao u svojevrsnu kolotečinu, dojam je i da se nešto slično počinje događati i s nastupom hrvatskih obrtnika, koje je njihova krovna organizacija, Hrvatska obrtnička komora, ove godine u München povela četrnaesti put. Ovogodišnji se njihov nastup, naime, i nije bitno razlikovao od prvih godina. Izložbena površina jest nešto veća, no očigledan je problem ponude, koji tek u inozemstvu i u okruženju konkurencije dolazi do punog izražaja. Dijelom u tome leži i razlog zašto na hrvatskom štandu ove godine nije bilo nekih obrtnika koje se godinama imalo prilike vidjeti na Münchenskom sajmu, od kojih su neki upravo zahvaljujući tom sajmu pronašli svoju tržišnu nišu i osigurali vrijedne poslove. Ukupno ih je nastupilo 30, što je upola manje hrvatskih obrtnika nego što ih je bilo prošle godine. Oni koji bolje poznaju prilike u hrvatskom obrtništvu teško su mogli ne primijetiti i da su nedostajali zagrebački obrtnici, uključujući i nedavno smijenjenog predsjednika Obrtničke komore Zagreb Ivana Petka, koji je bio redoviti izlagač u Münchenu. Bilo da je riječ o taštini poražene struje ili nečem drugom, očigledno je da su nedavne napetosti u Komori tek prividno smirene. U HOK-u će, pak, manjem interesu obrtnika za predstavljenjem na sajmu suprostaviti drugu činjenicu - da ove godine na sajmu gotovo polovina obrtnika izlaže prvi put. Za njih je to ohrabrujući znak, da se sve više obrtnika želi okušati i dokazati na stranim tržištima. K tomu, čelništvu HOK-a u Münchenu su prišli i obrtnici Düsseldorfa i Kölna, nudeći suradnju u prilagodbi obrtništva standardima Europske unije kroz pretpristupne programe. Nastavak slične suradnje potvrdio je i dugogodišnji partner HOK-a, Obrtnička komora za München i Gornju Bavarsku. Ovogodišnji nastup hrvatskih obrtnika zasigurno će biti upamćen po hrvatskom vlaku u izvedbi poznatog sisačkog obrtnika Željka Vrbanusa. Zaštitni znak Prije nekoliko godina Volkswagen buba iz Vrbanusove radionice postala je zaštitnim simbolom Münchenskog obrtničkog sajma, a taj je virtuoz u kovanju željeza još jednom uspio zainteresirati posjetitelje sajma. Njegov je vlak, u koji su Vrbanus i njegovih 15 majstora utrošili 3800 sati rada, namijenjen za turističku promociju, a već su ga naručila dva hrvatska grada, Zagreb i Dubrovnik. Vrbanus posebno ističe da njegov vlak uživa potporu Hrvatske gospodarske komore i njezina predsjednika Nadana Vidoševića, kao i Münchenskog sajma koji je i financirao Vrbanusov nastup. Tom gestom Münchenski sajam poslao je i poruku da je i u vremenu masovne proizvodnje ručni rad i majstorstvo ipak na cijeni. Izvor: www.poslovni.hr

Materijali