Ulaz za korisnike

Fotonaponski solarni sustav

|
Fotonaponski solarni sustav
 
Fotonaponski solarni sustav
U prvom redu krovovi nam služe kao zaštita od vrućine, hladnoće i različitih vanjskih oborina. No, vanjske se krovne površine u svijetu sve češće koriste i druge svrhe: proizvodnja električne energije iz fotonaponskih ćelija je u trendu.

Zahvaljujući fotonaponskom sustavu krov je u stanju proizvesti ekološki potpuno čistu električnu energiju. U nekim zemljama članicama Europske Unije ovakvi mali proizvođači električne energije proizvedenu struju mogu prodavati na slobodnom energetskom tržištu. Svaki pomoću solarne energije proizvedeni kilovat sat prodaje se prema aktualnoj cijeni na tržištu.

Kad je riječ o proizvodnji električne energije iz solarnih izvora u Hrvatskoj možemo slobodno ustvrditi da je naš zemljopisni položaj uvelike povoljniji od položaja velikog broja zemalja članica Europske Unije. U najvećem dijelu Hrvatske intenzitet sunčeve energije je uistinu obilan što znači da postoje dobri početni uvjeti u pogledu ekonomske isplativosti rada i instalacije solarnog sustava. No nije baš svaki krov pogodan za postavljanje fotonaponskog sustava koji bi proizvodio električnu energiju.

Stručnjaci savjetuju da svaki budući mali i individualni vlasnik solarnog sustava prije svega obrati pozornost na sljedeće aspekte: položaj objekta (kuće, zgrade…)na koji se postavlja sustav, eventualnu pojavu osjenčanosti solarnih ploča i ćelija, nagibni kut krova i prostorni položaj objekta (s obzirom na položaj pojedinih strana svijeta).

Sunce se najduže zadržava na južnoj strani svijeta: stoga će krov koji je okrenut u pravcu između jugoistoka i jugozapada najbolje biti u stanju iskoristiti sunčeve zrake.

Optimalna iskoristivost sunčeve energije moguća je na krovu koji je okrenut prema jugu s nagibnim kutom od 30°. Neki novi solarni moduli mogu uspješno iskorištavati i druge visine nagiba krova.

Osjenčanja solarnih ploča mogu reducirati energetsku iskoristivost sunčeve energije u cijelom sustavu čak do 50 posto i stoga je potrebno sve učiniti kako ne bi došlo do njih. Tijekom procesa proizvodnje električne energije u solarnom sustavu onečišćene i prljave solarne ćelije mogu znatno smanjiti snagu proizvodnje solarnog modula a time smanjuju učinkovitost cijelog sustava.Razlikujemo dvije vrste osjenčanja solarnih ćelija: privremeno osjenčanje i položajem uvjetovano osjenčanje.

U prvom slučaju radi se o onečišćenjima kao što je npr. lišće koje padne na solarni modul, snijeg, ptičji izmet i sl. Ovakva onečišćenja nemaju trajni karakter i već ih može ukloniti sljedeća kiša koja padne. U ovom slučaju važnu ulogu ima i nagibni kut pod kojim je solarni modul postavljen – što je ovaj kut veći manja je šansa da će se prljavština i snijeg zadržavati na površini modula i kiša će zasigurno lakše isprati preostalu prljavštinu na modulima.

Trajna ili položajem uvjetovana osjenčanja imaju naprotiv veliki utjecaj i zasigurno snažno utječu na ukupnu količinu proizvedene električne energije unutar solarnog sustava. Uzroci trajnih osjenčanja mogu biti zabat ili pročelje kuće, dimnjak kamina, izvješena antena, visoki krovni prozori ili elementi sustava za prozračivanje na krovu, susjedne zgrade ili visoka stabala.

Dobro je već na samom početku planiranja provjeriti postoje li kakve trajne zapreke odnosno osjenčanja koja bi mogla negativno utjecati na rad solarnih modula. Sunca mora nesmetano padati na solarne module poglavito ljeti, no isto to pravilo vrijedi i za proljeće i jesen. Kod izvučenih solarnih modula, dakle onih solarnih modula koji nisu integrirani u krovnu konstrukciju, postoji opasnost od međusobnog osjenčanja pojedinih modula.

Stoga je kod ovakvih sustava solarne module dobro razmaknuti jedne od drugih, odnosno između njih ostaviti dovoljno slobodnog prostora kako se ne bi međusobno osjenčali. U pravilu krovni sustavi solarnih modula za proizvodnju električne energije ne trebaju imati posebnu građevinsku dozvolu.

Mišljenje je stručnjaka da solarne module ne bismo trebali nikada samostalno postavljati. Stručna i profesionalna instalacija jamčit će sigurno funkcioniranje sustava i dobro izoliran krov. Postoje dvije izvedbe postavljanja solarnih modula: prvi je način postavljanja modula na postojećoj krovnoj konstrukciji a drugi je način integriranje modula u krov.

Kod prvog načina solarni se moduli pričvršćuju za krovne roženice elementima o pocinčanog čelika, aluminija, plemenitog čelika ili bakra. Ovakva ''sidra'' izdižu se iznad krovne konstrukcije i pridržavaju ležišta solarnih modula.Kod drugog načina postavljanja solarni moduli se integriraju u već postojeću krovnu konstrukciju, odnosno sami čine dio krovne konstrukcije.

Ovakav je način estetski prihvatljiviji. Idealan trenutak za postavljanje ove ''integrirane izvedbe'' solarnih modula predstavlja vrijeme kad je ujedno potrebno sanirati i krovni pokrov.Optimalan fotonaponski solarni modul mora posjedovati snagu od najmanje 1000 wati. Ovakav sustav može prema tome godišnje proizvesti od 750 do 1000 kWh električne energije. On na krovu zauzima površinu veličine 10 kvadratnih metara.

Materijali