Ulaz za korisnike

Fotovoltak – autonomna postrojenja

|
Fotovoltak – autonomna postrojenja
 
Fotovoltak – autonomna postrojenja
Fotovoltajka – izračun na primjeru - Troškovi struje rastu i rastu!

Da li je i Vama dosta stalno rastućih troškova struje? Tada biste trebali razmisliti o postrojenju za fotovoltajku.

Postrojenja za fotovoltajku pretvaraju sunčanu energiju u struju. Navedena struja pohranjuje se u javnu mrežu struje a Vi dobivate vrlo atraktivnu – zakonom propisanu – naknadu. Tako možete svoje troškove struje drastično reducirati! Na primjeru prosječnog domaćinstva pokazat ćemo Vam koliko morate investirati u postrojenje i koliko novaca možete uštedjeti!

Naš primjer: U jednoj jedno-obiteljskoj kući, u kojoj stanuje četvero člana obitelj, potrošit će u prosjeku cca. 4.000 kilo vata struje u godini. Cijena je u međuvremenu porasla na 17 centi po kilovat satu, što godišnje iznosi 680 eura. Uz te troškove plaćaju se obično i naknade, koji u ovom primjeru nećemo navesti.

Prosječno postrojenje za fotovoltajku za našu obitelj veličine je 20 kvadrata i prema položaju krova i nagnuća kuta proizvodilo bi godišnje između 1.500 i 2.500 kilovata struje.

U našem primjeru polazimo od srednje vrijednosti, tj. od 2.000 kilovat sati po godini. Moderna postrojenja za fotovoltaiku proizvode preko cijele godine struju! Ta sunčana struja pohranjuje se u javnu mrežu struje, a za što naša obitelj dobiva nadoknadu.

Prema Zakonu o obnovljivoj energiji (EEG) vlasnik postrojenja za fotovoltajku od 2008. godine na rok od 20 godina dobiva potvrdu/bon u vrijednosti od 46,75 centi po kilovat satu struje od opskrbljivača, koji mora preuzeti njegovu struju. Obitelj iz našeg primjera tako godišnje dobiva bon za svoju sunčanu energiju u visini od 935 eura. Nakon 20 godina dolaze do iznosa od 18.700 eura!

Nasuprot tome treba staviti troškove postrojenja za fotovoltaiku:

naša obitelj imat će troškove, uključujući instalaciju, 12.000 eura. To znači investicija se amortizirala nakon 13 godina.

Kako se mora računati s tim da će cijene struje i dalje rasti, postrojenja za fotovoltaiku će se isplatiti i mnogo ranije. Tako moderna postrojenja za fotovoltaiku u pravili rade 30-40 godina skoro bez kvara.

Primjer još jednom sažet:

  • Jednoobiteljska kuća s 4 člana
  • Potrošnja struje: 4.000 kilovat sata po 0,17 centi
  • Dosadašnja potrošnja struje godišnje: 680 eura
  • Postrojenje za fotovoltajku proizvodi: 2.000 kilovata sata godišnje
  • Naknada za sunčanu struju: : 46,75 centi za 20 godina fiksno
  • Troškova za struju s postrojenjem za fotovoltaiku: nema, umjesto toga 255 dobiti po godini
  • Troškovi postrojenja za fotovoltajku (20 kvadratnih metara) uključujući montažu: 12.000 eura
  • Amortizacija postrojenja: nakon cca. 13 godina
  • Fotovoltaika – da li postrojenje za fotovoltaiku šteti okolišu?
  • Fotovoltaika je najpovoljnija metoda proizvodnje struje. Radi bešumno, ne izbacuje štetne tvari, i osim sunčane energije nije potrebno gorivo.
  • Proizvodnja stanica fotovoltajke u pravilu se obavlja s povratnim materijalom i djelomično s otpadnim materijalom iz drugih industrijskih grana.

    Mogućnosti korištenja postrojenja za fotovoltaik su raznovrsne. Pružaju energiju za rasvjetu, crpke, hlađenje, radiostanice, itd.

    Troškovi postrojenja za fotovoltaik ovise o području uporabe i sjedištu. Kada domaćinstvo nije priključeno na električnu mrežu i kada se za priključak moraju položiti vodovi, postrojenje za fotovoltaik je jeftinija, jednostavnija i jako sigurna alternativa.

    Fotovoltaik – postrojenja koja su priključena na mrežu

    Postrojenja, koja su priključena na javnu mrežu struje i koji u istu pohranjuju energiju, nazivaju se postrojenja povezana na mrežu ili uređaji-električne mreže. Mreža pri tome djeluje kao rezervoar energije: danju uređaj pohranjuje suvišnu struju preko izmjenjivača u mrežu, navečer se struja može koristiti iz mreže.

    Sva na strujnu mrežu priključena postrojenja pretvaraju svoju cjelokupnu proizvodnju u 230 V izmjeničnu struje.

    Standard za uređaje, koji su priključeni na mrežu tj. povezana postrojenja na jednoobiteljskim kućama danas je 3-k-Wp-postrojenje. (kWp znači «kilovat peak» i označava maksimalnu snagu modula pri standardiziranom rukovanju). Sa svojih 20-30 qm (ovisno o vrsti stanice) može se komotno smjestiti na južnom krovu i najvećem dijelu može pokriti potrošnju struje jednog štedljivog domaćinstva.

  • Materijali