Ulaz za korisnike

Franak može naplatiti danak

|
Ova slika trenutno nije pronađena
 

Premda su krediti u "švicarcima" jeftiniji, oni koji se za njih vežu preuzimaju rizik da tijekom dvadesetogodišnje otplate tečaj franka ojača 10 do 15 posto, a time i otplatne rate

Nije mala stvar kada se čovjeku pruži mogućnost da svakog mjeseca prilikom otplate stambenog kredita vrijednog pedesetak tisuća eura uštedi oko 400 kuna, a onda mu se poruči da se možda i prevario jer može proći mnogo skuplje. Ovih je dana tako Boris Vujčić, viceguverner Hrvatske narodne banke u Saboru izjavio da građani nisu svjesni kakav tečajni rizik preuzimaju vezujući svoje dugoročne stambene kredite uz švicarski franak. Premda su takvi krediti u švicarskim francima jeftiniji, oni koji se za njih vezuju, preuzimaju rizik kod kredita na dvadesetogodišnji rok da im u međuvremenu tečaj poraste od 10 do 15 posto. Hrvatska narodna banka održava tečaj eura prema kuni u rasponu od pet posto što znači da ga brani od pada i rasta u tim okvirima, a za švicarski franak nema takvih jamstava. Švicarski je franak izvan eurozone, pa sve rečeno vrijedi i onda kada Hrvatska bude članica Europske unije i uvede euro. Ostanu li franci izvan eurozone, malo će se koga ticati to što netko u Hrvatskoj ima kredit vezan uz franke.

Nije ovo prvi glas o tome da građani moraju biti svjesni rizika koji preuzimaju vezujući svoja dugovanja uz švicarski franak, čak su i bankari, i to oni koji su plasirali i plasiraju takve zajmove, otvoreno govorili o riziku. Nisu skrivali ni razlog zbog kojeg su se odlučili ponuditi ljudima takve zajmove: trenutačno na tržištu novca povoljnije nabavljaju švicarski franak, pa mogu ponuditi građanima nižu kamatnu stopu nego za zajmove u eurima.

Upozoravale su i da zaduživanje u francima građanima znači nižu ratu i bolju kreditnu sposobnost, ali bi ipak prilikom odluke o ovakvom kreditu, osim pogodnosti, u obzir svakako trebali uzeti i minus zvan - mogućnost rasta tečaja. Bankari su također napominjali da se krediti u eurima općenito smatraju manje rizičnima, jer je Hrvatska "visoko eurizirano tržište" na kojem se vrijednost većine dobara iskazuje u eurima. Bankari su to otvoreno govorili u javnosti, no istina je da takvim izjavama nisu "ukrašavali" svoje reklamne kampanje. One su lijepo ponudile tržištu proizvod, a ono ga je prihvatilo ne pitajući se mnogo. Uostalom, nije na bankama da ljude educiraju, premda su neke od njih priznavale da za takav proizvod treba znati više. No što će čovjeku educiranost kad mu velike i moćne novčarske instutucije pružaju mogućnost da jeftinije dođe do krova nad glavom? Sanja STAPIĆ izvor:Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Parketi

Materijali