Ulaz za korisnike

Funkcionalno-oblikovni zahtjevi za optimalnu gradnju kuće

|
Funkcionalno-oblikovni zahtjevi za optimalnu gradnju kuće
 
Funkcionalno-oblikovni zahtjevi za optimalnu gradnju kuće
Naći optimalnu kuću za sebe i svoju obitelj spada u prvi i ujedno najteži zadatak investitora.

Stambena vrijednost se ne određuje samo objektivnim kriterijima stambene vrijednosti, već je pod utjecajem individualnih procjena i potreba. Tu se radi o osnovnim pretpostavkama koje bi kuća trebala imati i od kojih se ni Vi nećete distancirati. Tu se naročito radi o zahtjevima u pogledu oblikovanja pojedinačnih prostora u kući i posjedu.

Kao budući korisnik kuće ili stana Vi već imate predodžbe o svom kasnijem domu. Utoliko je važnije formularati sve zahtjeve u pogledu prostorija, te oblikovne želje za planiranu kuću i vanjsko uređenje (posjed), ali u najranijem stadiju planiranja i projektiranja.

Čak i kada arhitekt radi na planiranju i projektiranju Vaše kuće, uvijek je od koristi ako investitor nije zadovoljan kada samo preda svoje zahtjeve u pogledu veličine prostorija, već naprotiv, dobro je da on formulira i skicira svoje zamisli o rasporedu prostorija, te da jasno izari svoja očekivanja u pogledu kvalitete. Koje će se aktivnosti održavati, koliko ke bitan pogled? Skupite svoje zahtjeve, sortirajte ih te provjerite s vremena na vrijeme njihovu realizaciju.

Tako ćete brzo i jednostavno prezentirati arhitekti jasnu sliku svojih vizija, te tako ništa neće biti izgubljeno. Funkcionalne povezanosti će arhitekt prilagoditi prema situaciji posjeda/zemljišta, a profil svakog pojedinačnog prostora mora dati sam investitor. Što su preciznije formulirani Vaši zahtjevi u ranoj faziprojektiranja, to će svim aktivnim učesnicima biti lakše donositi odluke u stvarnoj fazi projektiranja.

Rekapitulacija svih kriterija odlučivanja vodi ka sljedećim pitanjima:

  • Za koliko stanara želite izgraditi kuću?
  • Kolika stambena površina Vam je potrebna dugoročno?
  • Na koliko razina (broj katova) želite živjeti?
  • Koje sve prostorije trebate?
  • Koje će se od prostorija koristiti individualno, a koje će se koristiti kao mjesto susreta i komunikacije ili za zajedničke aktivnosti?
  • Koja će biti veličina pojedinih prostorija?
  • Klasična posjela prostora na kuhinju, blagovaonu i dnevni boravak ili alternativni koncepti stanovaanja kao integrirana kuhinja?
  • Trebaju li djeca imati veliku sobu ili je važnije reprezentatvno područje dnevnog boravaka?
  • Želite li razdvojena stambena područja za različite generacije?
  • Je li kuća zamišljena i kao mjesto gdje ćete provesti starost-dakle treba li planiratii graditi za življenje bez barijera?
  • Trebate li prostor za Vaše hobije?
  • Je li Vam potreban vlastiti ured ili neko drugo radno područje?
  • Koliko su važni balkon, terasa,zimski vrt kao i tavan i podrum?
  • Koliko Vam prostora treba za nus-prostorije npr.prostor za vođenje kućannstva, prostor za montažu centralnog grijanja i sl.?
  • Hoće li se kuća kasnije dograđivati ili dijeliti?
  • Hoćete li odmah ili kasnije odvojiti stan za iznajmljivanje? Zato je neophodno poduzeti odgovarajuće mjere kao recimo zaseban ulaz, odvojeni strujni krug i sl.?
  • Želite li kasnije iznajmljivati neke dijelove kuće, recimo kada djeca odu od kuće?
  • Treba li Vam garaža za jedn ili više automobila i treba li garaža biti sastavnim dijelom kuće?
  • Kako ćete koristiti svoj posjed? Koje građevinske objekte smijete još planirati? Kako ćete oblikovati vrt?
  • Mislite i na to da ćete možda jednom prodavati svoju kuću? Zato morate predvidjeti primjereni standard, koji može značajno povećati prodajnu cijenu.

    Prostorni program/oblikovanje tlocrta

    Razvoj glavnog stambenog prostora

    Kako bi mogli razviti individualni prostorni program, morate uskladiti posredovane zahtjeve odgovarajućim mjestima. Centralno pitanje glasi: na kojim mjestima je moguće i neophodno uzimanje u obzir vrijednosnih kriterija stanovanja?

    Kao mjesta označavamo područja različitog socijalnog značenja, na kojima će se održavati određene aktivnosti i procesi. Pojam „mjesto“ ovdje ne znači građevinski prostor. Sljedeći primjer će to pojasniti. Kriterij “imati prostor“ može se djeci ispuniti postojanjem površine za igru u stanu. Je li ta površina u dječijoj sobi, u kuhinji, u hodniku u blagovaoni ili u garaži je doduše kasnije odlučujuće za oblikovanje tlocrta, u ovom stadiju međutim još nije relevantno.

    Za određivanje mjesta najprije se pravi gruba razlika između:

  • Stana kao individualnog područja jednog kućanstva
  • Zgrade kao područja dodijeljenog jednoj određenoj grupi(stanarima kuće) u višeobiteljskoj kući
  • Zemljišta/posjeda

    Fleksibilnost

    Stambene zgarde imaju statistički životna očekivanja više generacija zato nije dovoljno da ispunjavaju samo zahtjeve svojih prvih stanara točno u vrijeme prve selidbe. Već unutar jednog jedinog ciklusa korištenja mijenjaju se potrebe istih stanara, najprije, zbog promjene sastava obitelji, odlaska djece iz kuće, doseljenja roditelja, ali i zbog posljedica vlastotog procesa starenja. Osim toga pada dugotrajnost koncepta planiranja zajedno s prilagodljivošću strukture zahtjevima budućih korisnika, čiji identitet i oblik kućanstva naravno još nije poznat. Iz toga se jasno izvlači zaključak da su učinkovite, što je moguće više fleksibilne i neutralne, manje personalizirane tipologije više nego neophodne. S druge strane za većinu ljudi draž obiteljske kuće leži u činjenici da se ona može razvijati prema vlastitim potrebama i željama, moglo bi se reći kao ekspresija osobnog sna o stambenom prostoru.

    Na osnovu velikih životnih očekivanja stambene zgrade moraju biti prilagođene za više konstelacija korištenja. Novi korisnici donose sobom novi oblik uporabe, koji se mora smjestiti u postojeće strukture. Daljnja iskoristivost kuće ovisi o njenoj prvobitnoj kvaliteti uporabe. Relevantni faktori kao veličina, proporcije, organizacija funkcionalnih područja, smještanje u krajolik, osvjetljenje i orijentacija prostorija utječu na varijabilnost i fleksibilnost tlocrta, na njihovu strukturalnu prilagodljivost zahtjevima različitih korisnika i funkcija.

    Iz toga svega možemo izvući zaključak da se vrlo malo prostorija u kući/stanu mogu prethodno odrediti u pogledu njihove uporabe. Prostorije boravka ne smiju biti manje od 14m₂- na toj površini ima dovoljno mjesta za „klasičnu“ roditeljsku sobu s bračnim krevetom i ugradbenim ormarom kao i za namjenski namještenu dječiju sobu, ili moderan radni prostor- pod pretpostavkom da dimenzije odgovaraju. Individualni prostori s izrazito dugačkim stranama teško se adekvatno namještaju, čak i kada je veličina dovoljna, njihovo osvjetljenje i infrastrukturno opremanje (obično na užoj strani) stvara probleme.

    Dobro, ravnomjerno osvjetljenje sljedeći je važan faktor kod uporabe pri korištenju prostora, koje ovisi o njegovim dimenzijama.Ti faktori vode do činjenice da se u većini novih obiteljskih kuća projektiraju uglavnom kvadratični individualni prostori, koji nisu vezani za neku točno određenu uporabu.Za stvaranje ugodne privatne sfere jedne prostorije iznimno je važna njena interna zvučna izolacija od ostatka stambenog okruženja.

    I detalji opremanja mogu bitno utjecati na na iskoristivost kuće/stana. Tako u nekim državama SAD-a, upravo zbog kratkog boravka u kućanstvima, u osnvno pokućstvo svake prostorije spada zidni ormar, opremljen policama i vješalicom za odjeću. To olakšava česte selidbe, jer se voluminozni ormari mogu teško, gotovo nikako transportirati. Već ugrađena smočnica u blizini kuhinje također može biti od koristi.

    Ulazak novih medija u svakodnevnicu mnogih kućanstava omogućio je da svaki ukućanin ima u svom individualnom području pristup telefonu, radiju, televiziji i internetu. Prema trenutačnom stadiju tehnike i tehnologije neophodno je kompletno polaganje kabela, koje omogućuje dostupnost informacijskoj mrežu iz svake prostorije. Uvođenje takvih građevinskih standarda na našim prostorima bilo bi korisna priprema za česte izmjene mjesta boravka u sve mobilnijem društvu.

    Moguće varijante oblikovanja tlocrta

    Širom svijeta su se u zemljama sličnog životnog standarda iskristalizirale slične organizacijske forme obiteljskih kuća-unatoč kulturološkim i klimatskim razlikama. Uobičajena kuća, projektirana od strane arhitekata je dvokatna, s relativno otvorenim tlocrtom u prizemlju i zatvorenim individualnim prostorijama na katu. Narvano da je na neki idealan način iskrojena prema potrebama svojih stanara. Navest ćemo Vam nekoliko primjera tlocrta karakterističnih za aktualno vrijeme:

  • 1) Prikazana kuća predstavlja dobar primjer tradicionalne kuće. Kuhinja i blagovaona odvojene su jedna od druge. Izdvojeni položaj dječje sobe u prizemlju, sa zasebnim WC-om pored, omogućuje korištenje tog prostora i kao radne sobe (primjerice mali ured) ili kao sobe za goste.
  • 2) Tlocrti sljedeće kuće oblikovani su tako da se djeca mogu igrati pod nadzorom svojih roditelja i to na dovoljnom prostoru. Na taj način je ispunjen važan psihološki kriterij-sigurnost u socijalnom okruženju-.
  • 3) U sljedećem slučaju je radni prostor (ovdje je to atelje) odvojen od stambenog prostora i funkcionalno i teritorijalno. Staklenim hodnikom je međutim ipak spojen sa stambenim prostorom.
  • 4) Sljedeća kuća nudi dobar primjer za fleksibilno i multifunkcionalno korištenje prostora. Zgrada se sastoji iz dva dijela, međusobno povezana međuprostorom, prekrivenim staklom. Manji dio obuhvaća radionicu i područje za goste, koje se po potrebi može iznajmljivati kao manji apartman ili se može koristiti kao zasebni ured.

    Veći dio je na dva kata. Unutar izrazito otvorenog tlocrta gornjeg kata nalaze se dnevni boravak i blagovaona kao i radni prostori, koji su dostupni zasebno i s vanjske strane, te kuhinja, koja se može koristiti i kao prostor za odlaganje(kuhinjski namještaj se može rasporediti i u području blagovaone-takozvana „otvorena“ kuhinja). Sve prostorije imaju izalze na terasu, a sve se mogu međusobno razdvojiti elemntima pokućstva ili laganim unutarnjim zidovima.

    Individualno područje na katu se također može podijeliti u dva potpuno neovisna stambena područja, jer je predviđen zaseban ulaz preko kružnih stepenica.

    Hodnici, vjetrobrana, ulaz

    Pri nepovoljnim klimatskim okvirnim uvjetima obavezna je vjetrobrana. Ulaz treba biti pozicioniran nasuprot uobičajenom smjeru vjetra za to područje, ali i da je odmah prepoznatljiv s ulice ili pristupa zemljištu. Iz hodnika moraju biti dostupne najvažnije prostorije s najvećom frekvencijom-naročito stepenice na kat. Povoljna je direktna veza s kuhinjom, ostavom, stepenicama i WC-om za goste. U ulaznom području se u pravilu nalazi i garderoba, zrcalo, te dovoljno prostora za odlaganje ključeva, kišobrana,, rukavica i cipela.

    Socijalno područje

    „Stanovanje“ kao zasebna djelatnost, odvojena od objedovanja, rada i spavanja predstavlja rezultat postupnog proširenja slobodnog vremena, koje nije utrošeno na kućne poslove i zaradu. Danas uobičajena dnevna soba čini središte stana/kuće. Tu se odvijaju zajedniče obiteljske aktivnosti-druženje, društvene igre, prijem i posluživanje gostiju, ali i manje obiteljske proslave. Tu se međutim možete i povući i u miru čitati, gledati televiziju i osloboditi stresa. Tu se može slušati glazba ili svirati. Ta prostorija mora svojom veličinom, oblikom i uređenjem odgovarati svim tim različitim, dijelom i međusobno konfrontiranim zahtjevima. Veli stambeni prostor može se namještajem podijeliti u više različitih područja: sjedeća garnitura, ukoliko je moguće grupirana oko kamina; sjedeća garnitura ispred televizora, zid s knjigama ili čak cijela biblioteka s mjestom za sjedenje; mjesto za slušanje glazbe, evtl. mjesto za klavir; mjesto za igranje karata s prijetaljima i slično.

    Mjesto za objedovanjekao središna točka stana igra važnu ulogu u svim formama stanovanja. Prilikom objeda se redovito susreću svi čalnovi obitelji, neophodna komunikacija unutar kuće odvija se upravo ovom prigodom. Obično je za blagovaonu predviđen otvoreni dio dnevnog boravka. Pomoću regala i elemenata ormara koji dijele prostor moguće je i u manjim dnevnim boravcima odijeliti blagovaonicu od dnevnog boravka, s mjestom za sjedenje u kutu.

  • Materijali