Ulaz za korisnike

Geološki odnosi i ležišta

|
Geološki odnosi i ležišta -  Foto: hgi-cgs.hr
 
Geološki odnosi i ležišta - Foto: hgi-cgs.hr
Dvije geološke gornjokredne jedinice Pučiška i Dolska formacija su matične jedinice svih poznatih tipova arhitektonsko-građevnog kamena otoka Brača.

Formacija Dol (po naselju Dol nekoliko kilometara u zaleđu Postira), čiji početak taloženja pada u gornji santon, ima relativno veliko površinsko prostiranje, što je prije svega posljedica blago položenog sjevernog krila otočne strukture.

Najrasprostranjeniji tip stijene ove formacije su sivi vapnenci muljne osnove poznati pod kamenarskim nazivom Sivac. Na formaciju Dol nataložena je mlađa (donji dio gornjeg kampana) Pučiška formacija, kojoj je bazni član brački 'mramor' odnosno kamen užeg komercijalnog naziva Veselje.

Brački 'mramori' kao bazni član formacije svojim položajem u slijedu naslaga svugdje izravno markiraju krovnu formaciju Dol, odnosno rudarski rečeno 'leže' na Sivcu. Naslage formacije Pučišća, a time općenito naslage bračkih 'mramora' u cjelini, na potezu od Škripa do iza Pučišća, relativno dosta variraju u debljini (30 – 60 m).

Budući da skeletno kršje, posebice ono od rudista, prevladava u građi tih stijena, mogući uzrok različite debljine naslaga leži u prostornom rasporedu i geometriji rudistne građe. Granica starije prema mlađoj, tj. višoj jedinici, svugdje je litološki jasno uočljiva.

Brački 'mramori', naime, naglo slijede na kamenu tipa Sivac, što se veoma jasno opaža u pučiškim kamenolomima. Bijeli brački kamen – 'mramor' – široko je i tradicijski poznat zahvaljujući baš pučiškim vrstama, i to: Veselje Unito i Veselje Fiorito, te Kupinovo (Veselje) Unito i Kupinovo (Veselje) Fiorito.

Na tom se području i danas nalaze najznačajnija ležišta ove vrste kamena. Aktivni su kamenolomi Punta-Barbakan, Kupinovo (istok i zapad), a neaktivno ležište Lozna. Tu je također smješten i stari kamenolom Veselje.

Niz kamenoloma eksploatacijskog polja Pučišća započima kamenolomom Punta-Barbakan (kamen Veselje) smještenim neposredno uz mjesto Pučišća, nastavlja se prema istoku ležištem Sivac-Sivac jug (kamen Sivac), te ležištem Kupinovo-Kupinovo istok (kamen Veselje) koje se nalazi u krajnjem istočnom dijelu eksploatacijskog polja Pučišća.

Svi se kamenolomi u ovom polju horizontalno vežu jedan na drugoga s tim da se između kamenoloma Sivac-Sivac-jug i Kupinovo-Kupinovo istok nalazi stari poznati neaktivni kamenolom Veselje (kamen Veselje). Na niz kamenoloma eksploatacijskog polja Pučišća nastavlja se ležište, odnosno eksploatacijsko polje Lozna (kamen Veselje), koje je udaljeno oko 1.300 m od krajnjih radilišta Kupinova istok.

Petstogodišnja eksploatacija bračkog 'mramora' u kamenolomu Veselje prekinuta je 1970. otvaranjem ležišta Kupinovo. Naslijeđena prostrana otkopna fronta dužine od oko 370 m, visine 10 do 20 m omogućava reaktiviranje kamenoloma, u sklopu ležišta Kupinovo, najizglednije podzemnim načinom otkopavanja.

Početak eksploatacije kamenoloma Punta nije evidentirano. Kamenolom je otvoren na sjeverozapadnoj strani ležišta neposredno uz mjesto Pučišća, dok je kamenolom Barbakan otvoren zapadno od rasjedne zone koja ga dijeli od kamenoloma Sivac.

Skidanjem kompletnog sloja otkrivke između kamenoloma Punta i kamenoloma Barbakan, te razvojem tih kamenoloma došlo je do njihovog spajanja u jedan kamenolom Punta-Barbakan . Kamenolom Kupinovo je smješten na padini grebena iznad uvale Kupinova, a tridesetpetogodišnja eksploatacija je započeta u zapadnoj zoni gdje je otkrivena velika površina, te razvijene radne etaže koje su se širile dalje na zapad do spoja s trenutačno napuštenim kamenolomom Veselje.

Skidanjem otkrivke istočno od radnog fronta i tu je formirano radilište tako da je ležište podijeljeno na dva dijela i nazvano najprije Kupinovo i Novo Kupinovo, a potom Kupinovo (zapad) i Kupinovo istok. Ležište Lozna je smješteno na morfološki izraženim uzvišenjima iznad istoimene uvale i spušta se sve do morske obale.

U prošlosti je u ležištu postojala eksploatacija (točan podatak o početku eksploatacije nije evidentiran), a blokovi su se spuštali svoznicom do morske obale odakle su se dalje otpremali morskim putem.

Do ležišta Lozna nema pristupnih putova, pa se sav prijevoz (ljudi, materijal, oprema, mineralna sirovina) odvijao pomorskim vezama.

Zbog poteškoća pri prijevozu, poglavito radne snage, krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća postupno se smanjuju aktivnosti u tom kamenolomu, a potpuno napuštaju koncentracijom radova u ostalim kamenolomima eksploatacijskog polja Pučišća. U posljednje vrijeme su započele aktivnosti vezane za reaktiviranje i ovog ležišta bijelog bračkog 'mramora'.

Pučiška formacija s kamenom analognim kamenu Veselje pruža se od Pučišća prema zapadu južnom padinom Vršovice prema Stomorici. U toj se zoni nalazi kamenolom Gnjilac (sjeverno od Donjeg Humca) s prepoznatljivim škripskim tipom 'Unita', a zonu jasno obilježavaju i dva nova kamenoloma u 'bijelom materijalu', koji su tektonski lijevo dislocirani u odnosu na Gnjilac.

Na ovom području gdje se nalaze stari antički kamenolomi u kojima je i započela eksploatacija bračkog kamena, odvijaju se također brojne aktivnosti oko otvaranja novih odnosno reaktiviranja starih kamenoloma.

Na istočnom dijelu Brača u blizini Selca eksploatiran je također jedan tip bračkog 'mramora' (Veselja) u kamenolomu Sveti Nikola, koji danas privlači svojom romantičnom napuštenošću. Na samom rubu klisure iznad kamenoloma nalazi se crkvica svetog Nikole najznačajniji spomenik ranosrednjovjekovnoga graditeljstva u okolici Selca.

Materijali